dobra medna godina

Zlatni labinski pčelari Zvonimir Pavičić i Viliam Licul: Kupovina kod domaćih pčelara jamstvo je za nepatvoren i kvalitetan med

Govore mi stariji pčelari, kad su oni započinjali s pčelarstvom, da je svaka godina bila medna, neka više, neka manje, ali meda je bilo, što u današnje vrijeme ne možemo reći. Trebalo bi stimulirati male pčelare, pripomoći kad se proglasi neka elementarna nepogoda, ističe Viliam Licul

| Autor: Branko Biočić
Viliam Licul i Zvonimir Pavičić

Viliam Licul i Zvonimir Pavičić


Prema prošlogodišnjoj evidenciji, na Labinštini ima stotinjak pčelara s 3.800 pčelinjih zajednica, posljednjih su godina u porastu. Među labinskim pčelarima ove su se godine svojim zlatnim medaljama izdvojili Zvonimir Pavičić i Viliam Licul. Pavičić, umirovljeni srednjoškolski profesor biologije i kemije kojeg niz generacija labinske Srednje škole Mate Blažine, zbog njegova šarma i osebujnih predavanja ali i odnosa prema učenicima, pamte po nadimku Đekson, ima tri hobija - pčelarstvo, gljivarstvo i šah.

Njegov medun ovogodišnji je šampion na 18. međunarodnom ocjenjivanju meda ZZZagimed 2022. u Zagrebu, najvećoj i najprestižnijoj manifestaciji u Hrvatskoj. Riječ je o zlatnom priznanju u konkurenciji 232 uzorka iz Hrvatske i susjednih zemalja na manifestaciji koju organizira Pčelarsko društvo Zagreb u suradnji s Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu uz potporu Hrvatskog pčelarskog saveza. Priznanje mu je upravo jučer dodijeljeno u Zagrebu.

- Veoma sam polaskan ovim priznanjem. Iako sam se već odavno povukao s raznih natjecanja, ove sam godine imao osjećaj da imam dobar medun i htio sam stručnu potvrdu. Poslao sam uzorke i ispalo je da sam bio u pravu i da je stvarno kvalitetan. Ovo je za mene poseban uspjeh jer sam među zlatnima dobio najvišu bodovnu ocjenu. Inače, meduni su među najkvalitetnijim vrstama meda, kako zbog njihova karakterističnog okusa, tako i zbog ljekovitih svojstava. To je vrsta meda koja se proizvodi iz zelenog hrasta ili češera, kako ga neki nazivaju, a ne iz cvjetnog nektara kao cvjetni med.

U našem kraju medun se prvi put pojavio 1987. godine. Sjećam se da su ondašnji pčelari pitali za savjet, zbog čega im je med tamne boje, govori prof. Pavičić koji se pčelarstvom bavi 50 godina, a košnice ima u Prtlogu. Suosnivač je Pčelarske udruge Labin, koju je 1980. godine osnovao s pokojnim Napoleonom Salvarom. Njegov medun u ZZZagimedu dobio je visoke ocjene i prije tri godine, a zlatne medalje dobivao je i na raznim drugim natjecanjima. Oduvijek je bio velik zagovornik da se ljudi što više bave pčelarstvom, zaštitom okoliša i održivim razvojem jer je pčelarstvo grana gospodarstva s pozitivnom ulogom u očuvanju bioraznolikosti.

- Preporučam i da se med kupuje isključivo od poznatih pčelara jer je to jamstvo njegove originalnosti i kvalitete jer svaki med nije pravi med. Danas smo, nažalost, suočeni s umjetnim proizvodima ili lažnim vrstama meda za čiju proizvodnju nisu zaslužne pčele. Pčelarstvo je suživot s prirodom, ja trenutno imam oko 40 produktivnih zajednica, a nukleusa desetak. Budući da više ne selim na daleke paše, "proizvodim" medun i bagrem, rjeđe kadulju. Što se tiče količine, ona je jako relativna i ovisi o mnogo činitelja. Posljednje tri godine bile su vrlo loše, a 2022. je zadovoljavajuća. Medun je bolje zamedio od bagrema, govori prof. Pavičić.

Nije često odlazio na natjecanja. Prvo mu je bilo Ripenda 2016. godine, gdje je odmah osvojio zlatno odličje za medun, 2017. i 2018. osvojio je zlatna odličja za medun na smotri Primorsko-goranske županije, Zlatno ulište. Ove godine na Međunarodnom natjecanju ZZZagimed osvojio je zlatno odličje za cvjetni med i za medun, a od maksimalno 21 boda kojim se ocjenjuje kvaliteta meda, njegov je medun dobio 20,9 čime je postao šampion između 230 sudionika.

O pčelarstvu na Labinštini, klimatskim promjenama koje ugrožavaju pčele i pomoći pčelarima kaže: "Pčelarstvo na Labinštini na dobrom je putu što se vidi iz podatka da je na prvom ocjenjivanju meda Ripenda 2016. godine bilo 14 sudionika, a ove godine 93. Interes za pčelarstvo je porastao, naročito kod mladih. Svaki pčelar, bez obzira na broj košnica, trebao bi biti član pčelarskog društva. Klimatske promjene su sve evidentnije. Pojavljuju se duži sušni periodi. To se negativno odražava na život pčela. Prognoze nisu optimistične. Uglavnom je za to kriv čovjek jer se bahato odnosi prema prirodi. Počelo je s ozonskim rupama, stakleničnim plinovima, plastikom, a rezultati su suša, požari, poplave. Pomoć pčelarima je skromna. Zna se da je indirektna korist od pčela od 100 do 150 puta veća od direktne koristi kao što su med, cvjetni prah, propolis, vosak, pčelinji otrov. Ona se prije svega manifestira u oprašivanju. Kad to izrazimo u novčanoj vrijednosti, onda je indirektna korist po jednoj košnici u godinu dana od 1.200 do 1.300 eura. Pčelar koji ima sto košnica godišnje pridonosi društvu s oko 120-130 tisuća eura. Zauzvrat dobiva vrlo malo. Pomoć pčelarima trebala bi biti po košnici, ali se to stalno izbjegava."

Pavičić ističe da su apiterapija i apiturizam kao inovativne agroturističke ponude za svaku pohvalu. Smatra da bi mladi pčelari to trebali prihvatiti, a za to su potrebna dodatna ulaganja, primjerice u prostore za apiinhalaciju i slično, ali to ima budućnost, naročito u Istri gdje je turizam dobro razvijen. Ističe da će pčelarstvo uvijek imati budućnost jer bez pčela čovjek kao vrsta ne može opstati. Naglašava da je na 47. Apimondiji, koja se održavala od 24. do 28. kolovoza u Istanbulu, izdane smjernice za ublažavanje prijevara s medom. Danas patvorine meda čine šest posto tržišta i protiv toga se treba energično boriti, poručuje Zvonimir Pavičić, iskusan i nagrađivan labinski pčelar.

Viliam Licul, ovogodišnji dobitnik Zlatne plakete na Danima meda Labinštine u konkurenciji 93 uzorka iz Hrvatske i Slovenije, živi s obitelji na Kapelici u Kanfarelićima gdje mu je i pčelinjak. Dobrovoljni je darivatelj krvi, zaposlen u Holcimu.

- Pčelarstvo je zanimljiv i višestruko koristan hobi kako za pčelara tako i za lokalnu zajednicu a naročito za poljoprivrednike, voćare, jer se procjenjuje da su pčele zaslužne za oko 80 posto kultura koje se oprašuju putem insekata. Poljoprivrednici i ostali trebali bi obratiti više pozornosti prilikom upotrebe pesticida, a posebno na pesticide koje sadrže neonikotinoide. Kao klinac znao sam pomagati pokojnom ocu koji je pčelario s AŽ košnicama, tkz. ažejkama, pa sam tu počeo učiti neke osnove pčelarstva. Bilo je uboda pčela, ali zato je med bio slađi i bolji. Druga sam generacija pčelara u našoj obitelji Licul. Od 2018. sam krenuo u pčelarstvo. Svaka godina je priča za sebe tako da se nikad ne zna koliko će godina biti medna. Pčelarim stacionarno i imam cvjetni i bagremov med te medun, govori Viliam koji je već 2018. dobio srebrno odličje za bagremov med i zlatno odličje i zlatnu plaketu za medun.

Ove godine dobio je srebrno odličje za bagremov i cvjetni med te zlatno odličje za cvjetni med koji je prijavio pod livadni, ali analizom provedenom na Zavodu za ribarstvo, pčelarstvo, lovstvo i specijalnu zoologiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu deklariran je kao cvjetni med. Zlatno odličje i zlatnu plaketu dobio je i za svoj medun.

- Mogu reći da je ovo bila dobra medna godina i svi medovi su odlični, bez obzira na vrstu. Pčelarska udruga Labin se bori u svom radu i trudi se da rezultati budu vidljivi i izvan Labinštine. Vjerujem u skorije vrijeme da ćemo prisustvovati otvorenju zgrade "doma" u Ripendi. Svi smo svjesni da se klima mijenja i promjene u klimi su vidljive. Unazad 10-20 godina imali smo sva godišnja doba, a danas iz kaputa uskačemo u kratke majice, hlače i obratno, iz majica u kapute. Pčele isto tako primijete promjene i prilagođavaju se, ipak su opstale tolike milijune godina. Govore mi stariji pčelari, kad su oni započinjali s pčelarstvom, da je svaka godina bila medna, neka više, neka manje, ali meda je bilo, što u današnje vrijeme ne možemo reći. Trebalo bi stimulirati male pčelare, pripomoći kad se proglasi neka elementarna nepogoda, ističe Licul.

I on smatra pozitivnom inicijative kao što su apiterapija i apiturizam koji vode u razvoj.

- Turistička smo zemlja s puno potencijala i uvjeta za napredak. Neka gosti koji posjete našu Istru vide da imamo više vrsta turizma pa neka izaberu svoj odmor po svojoj želji. Mislim da je budućnost pčelarstva polako ali sigurno krenula, sve više se ljudi zanimaju za pčele i pčelinje proizvode. Volio bih da ima više mlađih pčelara, a možda ih i ima, negdje su sigurno, samo polako, pokazat će se oni. Neke zemlje u nečemu su ispred nas, a pogotovo Slovenija, gdje skoro svaka druga ili treća škola ima svoj pčelinjak, gdje se djecu od malih nogu uči suživotu s pčelama, kaže Licul.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater