Istina je potpuno suprotna percepciji Zapada da u Bugarskoj nije bilo otpora komunizmu i komunističkom totalitarizmu kao u ostalim komunističkim zemljama i treba ustrajati na objektivnosti, ocijenio je u utorak na tribini "Pisci protiv totalitarizma" bugarski zastupnik u Europskome parlamentu Andrej Kovačev. 

Ured Europskoga parlamenta u Zagrebu organizirao je u Kući Europe Zagreb tu tribinu u povodu nekoliko obljetnica - 30 godina od pada komunizma u Bugarskoj, te dviju obljetnica vezanih uz poznatoga bugarskog disidenta pjesnika i satiričara Radoja Ralina - 51 godinu otkako je spaljena cijela naklada njegove knjige "Ljuti papar" i 15 godina od Ralinove smrti.

Voditeljica Ureda Europskoga parlamenta u Zagrebu Violeta Simeonova-Staničić predstavila je svoje goste - europarlamentarce Andreja Kovačeva i Aleksandra Jordanova te bugarsku veleposlanicu u Hrvatskoj Genku Georgievu s kojima je, budući da je Bugarka, razgovarala i na materinskome jeziku. Istaknula je kako je svrha tribine da se jasno govori o razdoblju komunizma koji je u Bugarskoj, rekla je, bio vrlo 'tvrd'.

Treba se stalno opirati krivim informacijama 

Bez obzira na neka stajališta da nema objektivne interpretacije povijesti, trebamo se stalno opirati krivim informacijama kojima smo izloženi i truditi se objektivno interpretirati povijest, smatra europarlamentarac Kovačev, član bugarske političke stranke desnoga centra "Građani za europski razvoj Bugarske" (GERB) koja je članica grupacije Europske pučke stranke (EPP).

Kovačev je i jedan od autora nedavno izglasane Rezolucije o važnosti europskoga sjećanja za europsku budućnost (Resolution on the importance of the European remembrance for the future of Europe) koju je europski parlament prihvatio 19. rujna ove godine. Uz napomenu kako su za rezoluciju glasovali i mnogi predstavnici zelenih i socijalisti, Kovačev je sa žaljenjem konstatirao da za tu rezoluciju nisu glasovali bugarski socijalisti u Europskome parlamentu.

Za njega je ta rezolucija, koja ponovno naglašava važnost objektivnoga pristupa prošlosti suprotno stajalištu kako povijest pišu pobjednici, bitna za europsku budućnost zbog više razloga. Kovačev smatra da svakoj generaciji treba prenositi istinu o prošlim događajima jer je poznato da, ako se to prestane činiti samo u jednoj generaciji, ubrzo ponovno izlaze na površini svakovrsni "izmi".

Kada je pak riječ o spomenicima komunističke prošlosti, posebice onim materijalnim, po Kovačevu, mjesto im je u muzejima, a ne na ulicama i trgovima. Osvrnuo se i na činjenicu kako u Bugarskoj nije provedena lustracija i nisu otvoreni komunistički tajni arhivi, što je rezultiralo time da su u mnogim službama, pa tako i u diplomaciji, ostali ljudi koji sada ne bi mogli obnašati tu službu da su tajni arhivi bili otvoreni. Kovačev je primjetio kako nisu otvoreni ni tajni arhivi Udbe i KOS-a u Beogradu što, smatra, ima utjecaja i na situaciju u Sloveniji i Hrvatskoj jer bi njihovim otvaranjem mnoge okolnosti 'izašle na vidjelo'.

Prvi bugarski disidenti zaslužuju poštovanje

Europarlamentarac Alaeksandar Jordanov, član bugarske političke stranke Savez demokratskih snaga (UDF), koja je također u obitelji Europske pučke stranke, osobno je poznavao Ralina. Posvjedočio je kako je taj pjesnik jako popularan u narodu u kojemu se često izgovoraju Ralinovi epigrafi - puni satire i crnoga humora.

Jordanov se također zauzeo za iznošenje istine o tom teškom razdoblju bugarske povijesti u kojemu su mnogi obični ljudi, uključujući i intelektulace, bili izloženi progonima i slani u logore i radne logore. Zato, ustvrdio je Jordanov, treba govoriti o prvim bugarskim disidentima koji zaslužuju poštovanje.

Veleposlanica Georgieva podsjetila je pak na snažne kulturne veze između hrvatskoga i bugarskoga naroda za čije njegovanje posebne zasluge pripadaju i hrvatskoj pjesnikinji Vesni Parun koja je prijateljevala s bugarskim disidentima Radojem Ralinom, Blagom Dimitrovom, Gančom Savovim i drugima. Zato je izazvala pozornost bugarske komunističke službe sigurnosti kao potencijalna špijunka.

Vesna Parun autorica je i nekih od najljepših lirskih stihova o Bugarskoj i njezinim prirodnim ljepotama.      

Povezane vijesti

• Noć knjige: Kvizovi, javna čitanja i programi za djecu
• Godina 2017. za knjižni sektor izazovna, ali ne bez optimizma
• Hrvatsku posjetio niz velikih imena svjetske književnosti