Manje količine Pfizerovog cjepiva stići će u Hrvatsku u subotu, ali što će biti od siječnja nadalje za sada nitko ne otkiva. Uostalom, niti ne može jer u ovom času nitko i ne zna kako će dalje ići s cijepljenjem, jer su samo dva cjepiva, od Moderne i Pfizera prošla potrebnu proceduru. Za tim cjepivom se grabi cijeli svijet, ali i sami Amerikanci kod kojih razne interesne skupine nastoje da 'njihovi' prvi dobiju cjepivo.

Za Hrvatsku za sada znamo da su među prvima na redu zdravstveni radnici i starije osobe, iako liječnici i sestre baš i nisu pokazali veliki interes za cijepljenje. Najviše je skepse, kako se čini, u Splitu, ni u Istri nije bolje, a raspoloženje zagrebačkih liječnika se kreće od trenutačnog prihvaćanja cijepljenja do potpunog odbijanja.

Kada će na red doći mlađi ljudi, bez posebnih bolesti? Teško je u ovom času uopće prognozirati.

Europska je unija nabavila dovoljno cjepiva, ali i od proizvođača koji su do sada još udaljeni do posljednje faze istraživanja. Tako da ta cjepiva sigurno neće doći bar u dogledno vrijeme, a treba vidjeti i kakva će im biti učinkovitost. Pfizerovo se cjepivo bar za sada pokazalo dobrim, a bilo je za očekivati da će se neke neželjene nuspojave pojaviti kod alergičara. Tako se onima koji su imali smetnje nakon prvog cijepljenja ne preporuča da se i drugi put cijepe.

Toliko za sada znamo, a za pretpostaviti je da će i svi građani Hrvatske koji će se htjeti cijepiti preferirati američko cjepivo. Upravo ono kojeg vjerojatno neće biti dovoljno za sve, a i pitanje je kakvim će tempom stizati u Hrvatsku. Bilo je najavljeno da će u prvoj pošiljci stići 125.000 doza Pfizerovog cjepiva, a sada se već govori o 60.000 doza. Da bi se sve još više zakompliciralo posljednjih dana sve se više govori i o novom soju virusa koji se pojavio u Velikoj Britaniji zbog čega su Belgija, Nizozemska i Italija najavile zabranu letova, a slične planove imaju Francuska i Njemačka.

Britanski ministar zdravstva Matt Hancock rekao je da je novootkriveni virus 'van kontrole', a reakcije su različite. Ima i onih, a navodno je u tom smislu nešto govorio i dr. Lauc, da Britanija na taj način želi skrenuti pažnju s neuspjelog Brexita i da se zato digla prašina. Španjolska od Europske komisije traži da se donese zajednički, koordinirani odgovor na situaciju s novim sojem virusa, a za sada nema ni odgovora iz Bruxellesa hoće li se obustaviti sav zračni prijevoz iz europskih država za Veliku Britaniju. Zna se samo da je otkriveno 1100 slučajeva zaraze novom varijantom koronavirusa, ali još uvijek nema stava je li riječ o opasnijem soju. Upozorena je i Svjetska zdravstvena organizacija, pogotovo zato jer neki znanstvenici tvrde da se taj soj virusa čak i brže širi, iako nema saznanja da je opasniji.

Što će biti s novim sojem virusa tek treba vidjeti, ali i ovaj 'stari' sve više zadaje muke političarima. Dok svi željno očekuju veće količine cjepiva mnoge se zemlje odlučuju za potpuni lockdown, kao Njemačka, Austrija, a velikim dijelom i Italija. Političari očajnički pokušavaju naći ravnotežu da se zaštiti zdravlje ljudi, a ne uništi gospodarstvo, pa to muči i našu vladu. Čarobne formule nema, a rezultati s koronom u Hrvatskoj pokazali su da smo zakasnili i sada je zaista otišlo mnogo ljudskih života što se ne bi dogodilo da su neke mjere donesene na vrijeme. Ostaju i mnoge dileme, prije svega one zašto se uporno nekima dopuštaju okupljanja, a nekima ne. Apsurdno je da će crkve uoči Božića primiti mnogo veći broj ljudi nego što je to moguće za redovne mise i da za jedne vrijede potpuna ograničenja, a za druge ne. I oko ovih propusnica mnogo je dilema, pa i ta zašto ne bi bilo moguće putovati onima koji su preboljeli koronu unatrag mjesec ili dva. Apsurdno je i da 'kavu za van' mogu prodavati gotovo svi osim kafića kojima je to djelatnost.

Popis hrvatskih apsurda bio bi zaista dugačak, ali tu se očito ništa ne može učiniti. Za razliku od Danske, Norveške i Finske, tri zemlje koje su se pokazale najefikasnijima u borbi protiv korone, što potvrđuje studija Sveučilišta Oxford i Sveučilišta Johns Hopkins. Tako je znanstvena analiza pokazala da je u tim zemljama bila najopuštenija situacija, a uspjele su održati prosječnu dnevnu smrtnost niskom. Koja je bila formula uspjeha? Upravo ono što Hrvatska nije provela u drugom valu. Reagirali su odmah na najmanji porast infekcija jasnim smjernicama koje su stanovnici prihvatili. Povećavao se kapacitet za testiranje i uspješno su detektirani kontakti zaraženih, a omogućeno je plaćeno bolovanje i za zaražene i za kontakte.

Finska je tako imala najniži prosjek infekcija i smrtnih slučajeva u odnosu na broj stanovnika u Europi u posljednjih nekoliko mjeseci. Kretanje u zemlji nikada nije bilo dovedeno u pitanje, čak i nošenje maski nije bilo obavezno. ”Nema u našoj formuli uspjeha ničeg čarobnog, mi smo imali samo pragmatičan pristup”, rekla je za CNN Pekka Nuorti, profesorica epidemiologije sa Sveučilišta Tampere. Prevladavalo je veliko povjerenje u vladu, pa se uspješno provodilo testiranje, izoliranje, traženje kontakata, stavljanje u karantenu i sprječavanje događaja koji nisu nužni za funkcioniranje društva u cjelini. Nije bilo 'protekcije' za nikoga, od crkve do političkih skupova. A baš zato što su svi bili jednaki i stanovništvo je cijenilo napore vlade i slušalo preporuke. Finska se i dobro pripremila tijekom ljeta, znajući da zemlju čeka novi val. Reagirali su preventivnim mjerama, a ne zaključavanjem. Vlada je pružala ekonomsku pomoć svima koji su bili ugroženi i apelirala da se radi od kuće. Tisuće ljudi koji su bili izloženi mogli su u karantenu jer im je vlada nudila kompenzaciju za izgubljeni dohodak.

Već na prvi pogled možemo vidjeti da se radilo sve drukčije nego u Hrvatskoj. Naime, mi smo se u ljeto opustili, malo tko je mislio o jeseni i zimi, kompliciralo se život ljudima koji su bili u izolaciji sa smanjenim prihodima, a nikome nije palo na pamet da stimulira zdravstvene radnike. Za razliku do te tri uspješne zemlje koje su itekako dobro platile ljude koji su u prvim redovima borbe protiv korone. A postoji još jedna velika razlika, a to je da su građani Finske, Norveške i Danske itekako slušali preporuke, jer nisu osjetili politički prizvuk kod onih koji su ih prenosili. Struka je bila u prvom planu, a politika je samo realizirala ono što je struka predlagala.

Profesor političke psihologije sa Sveučilišta Aarhus Michael Bang Petersen kaže da je ključ da ljudi imaju povjerenje u vladu i učinkovita komunikacija. ”Ljudi moraju biti motivirani, vjerovati u predložene mjere. Mora im se detaljno objasniti što trebaju raditi i ne smije biti izuzetaka za bilo koga”, kaže profesor Petersen.

Mi smo naravno daleko od tih idealnih modela, što najbolje pokazuju brojke koje nam ne idu u korist. Prije svega ona da smo i dalje, dok broj zaraženih ipak pada, još uvijek na europskom vrhu zaraženih u odnosu na broj stanovnika, a dnevno umire više od šezdeset ljudi. A sada je na red došao i strah od cijepljenja, a teško da će oni koji su do sada vodili bitku protiv korone biti uspješni da ljudima objasne važnost cijepljenja. Čak je i Pfizer javno objavio deset sastojaka njihovog cjepiva, uz naglasak da nema govora o nekim čipovima iz teorija zavjere. Ali, strah od cijepljenja ne vlada samo u Hrvatskoj, vlada i u Njemačkoj gdje se sve više ljudi boji cjepiva. Posljednja je anketa pokazala da je samo 48 posto Nijemaca reklo da će se cijepiti, nakon istraživanja koje su proveli Institut Robert Koch i Sveučilište u Erfurtu. Čak 40 ispitanih kaže da će prvo vidjeti kako će proći oni koji se odmah odluče za cijepljenje, dok je i veliki broj onih koji kategorički kažu da se neće cijepiti. U odnosu na proljeće, kada je 79 posto Nijemaca željelo cijepljenje, sada je skepsa prema cjepivu mnogo veća.

Tako da je oko korone teško i dalje nešto zaključivati, jer se stvari mijenjaju iz dana u dan. Dobra je vijest da cjepivo dolazi, a valjda ćemo ubrzo saznati i koje količine i kako će se ljudi cijepiti. Loša je vijest da je teško prognozirati što će se događati sljedeće godine, a već sada je posve jasno da bar do ljeta situacija neće biti znatno bolja.

Povezane vijesti

• EKSKLUZIVNO: Kontroverzni imunolog Srećko Sladoljev protivi se obaveznom i masovnom procjepljivanju. Tvrdi da ljudima PRIJETI OPASNOST OD CJEPIVA, A NE OD VIRUSA!
• POZNATI ISTRIJANI O CIJEPLJENJU PROTIV KORONE (3): Evo što kažu Igor Duda, Hassan Abdelghani, Tamara Brussich, Magdalena Vodopija, Gordana Restović, Miljenko Jergović i Loris Peršurić
• Sljedeći tjedan stiže još 7.500 doza cjepiva protiv korone. Evo za kada je najavljena PRVA VEĆA POŠILJKA