Izbjegavajte pjevanje u školi, jedna osoba može zaraziti pedeset, samo je jedan od savjeta koji se ovih dana čuje u Italiji gdje školarci sjedaju u škole. Izrekao ga je ugledni stručnjak Andrea Crisanti, direktor mikrobiologije u Padovi, ukazavši da se baš to dogodilo u jednoj školi u Americi. ”Ne postoji sigurna udaljenost”, tvrdi Cristanti, pobijajući teze da je dva metra udaljenosti dovoljno da se izbjegne zaraza.

Dilema oko škola i korone je bezbroj. Hrvatska otvara škole u ponedjeljak, u vrijeme dok je broj zaraženih izuzetno velik, a prognoze jako loše. Je li to dobra ili loša odluka, teško je reći, a ostaje i nikada do kraja razjašnjen navodni vrući razgovor premijera Andreja Plenkovića i ministra Radovana Fuchsa koji je bio skeptičan treba li baš 7. rujna učenike poslati u škole. Sada više te dileme nema, škole se otvaraju pa što bude.

Brzi test

Ozbiljnije zemlje od Hrvatske, a nije ih teško nabrojati, mnogo serioznije su pristupile toj temi, s mnogo više argumenata 'za' i 'protiv', ali i konkretnim pripremama za početak školske godine. Ostanimo tako u Italiji gdje je organiziran brzi test u većini škola. Riječ je o testu koji je već primijenjen u zračnim lukama prije dva tjedna i koji prisutnost virusa otkriva putem virusnih proteina. Rezultati su se pokazali dobrima i taj test bit će sada primijenjen i u talijanskim školama. Nije potrebna laboratorijska oprema, sve se brzo otkrije, a provjera učenika i nastavnika bit će mnogo brža. Tradicionalni test za koronu tako je predviđen za one koji budu pozitivni na brzom testu, čiji se rezultati mogu saznati za pola sata.

To je ozbiljan pristup koji donekle garantira da će Talijani, koji u školske klupe sjedaju 14. rujna, znati što se događa i na osnovu toga pravovremeno reagirati. Predviđen je i masovni pregled nastavnika, a upravo je objavljena knjiga koja će se besplatno distribuirati. U njoj se daju jasne smjernice koju masku izabrati za učenika, ovisno od dobi. Maske se neće nositi na nastavi, već za vrijeme odmora, na hodnicima, prilikom odlaska na WC. Vlada je osigurala 11 milijuna maski svakoga dana, što je trošak od gotovo milijun eura, a nastavnici će imati kirurške maske.

Slovencima je školska godina već počela, a već prvog tjedna pojavili su se slučajevi zaraženih u školama. Prvo u gimnaziji u Mariboru, i to kod učenika koji je prvi dan došao u školu. Dva tjedna će svi učenici iz trećeg razreda gimnazije imati nastavu na daljinu. Sada su zabilježeni slučajevi zaraženih i u ljubljanskim školama, zatvoren je i vrtić u Trnavi. Sve više djece izostaje s nastave jer se roditelji boje zaraze. Vlada je reagirala odlukom da se maske obavezno nose u svim školskim prostorima. I prvašići će morati imati masku. Preporuka je da ih nose na putu do škole, u autobusima i na prostorima gdje se okupljaju djeca, dok na samoj nastavi neće trebati masku.

Vrlo ozbiljno su novoj školskoj godini pristupili i Austrijanci. Dječji trener Benjamin Strigl tvrdi da mnoga djeca proživljavaju stres od straha što će im se dogoditi ako budu zaražena i zarazu prenesu članovima obitelji. Francuski ministar obrazovanja Jean-Michel Blanquer obavijestio je javnost da su zatvorene 22 škole u cijeloj zemlji nakon što se 12 milijuna učenika vratilo u školske klupe. Britanci upozoravaju roditelje da budu vrlo oprezni ako njihova djeca dobiju proljev ili povraćaju, jer su to rani simptomi zaraze kod djece. U tom slučaju preporučuju da učenike odmah nakon tih simptoma ne šalju u škole, već da se napravi testiranje.

Jalove rasprave

U Španjolskoj vlada velika anarhija, plaže su i dalje pune, a mlade koji bi trebali u školske klupe više zanima nogomet i korida. Španjolski obrazovni sustav se nije pripremio, zemlja se suočava s novim valom zaraze, škole, koje većinom počinju upravo sada, suočene su s kaosom. U svakoj regiji se improvizira, studenti štrajkaju, a španjolski mediji javljaju da se ni lokalni političari nisu pripremili kao u drugim europskim državama. Španjolska tako nije ispunila kriterije Svjetske zdravstvene organizacije i stručnjaka s Harvard Global Health Instituta za sigurno otvaranje škola, što uključuje i održavanje stope zaraze na manje od 25 slučajeva na 100.000 stanovnika. U zemlji se vode jalove rasprave treba li ocjenu iz vjeronauka uključiti u ocjene s kojima se zaključuje opći uspjeh, a svi se slažu da bi ova kriza mogla snažno utjecati i na proces obrazovanja.

I pedantni Nijemci, koji su sve unaprijed predvidjeli, imaju problem. Odmah na početku školske godine više od tisuću učenika je poslano kućama. Sada se zemlja suočava sa zanimljivim fenomenom da je sve više zaraženih, ali je manje bolesnih s ozbiljnim problemima. Ali opuštanja nema, pogotovo ne u školama, pomno se prati što donosi jesen. Nijemci se različito odnose i prema nošenju maski u školama. U Sjevernoj Porajnji i Vestfaliji učenici ne trebaju nositi maske. Ministrica obrazovanja Yvonne Gebauer tvrdi da je početak školske godine prošao dobro i da se neke mjere zato mogu ublažiti, dok predsjednica sindikata Sjevernog Porajnja Maike Finnern smatra da nema nikakvog opravdanja što je ukinuto obavezno nošenje maski za učenike.

”U školi se ne možete koncentrirati s maskom”, tvrde njemački učenici, ali je posljednjih dana ipak sve više škola koje su zatvorene i gdje se prelazi na online nastavu. Zaključak je nastavnika da je u učionicama gotovo nemoguće održavati razmak od 1,5 metar. Predsjednik udruženja učitelja Heinz-Peter Meidinger poziva ravnatelje svih škola da ipak uvedu obavezno nošenje maski, pogotovo za nastavnike. S tim se slaže i udruženje pedijatara. Za sada školska godina u Njemačkoj prolazi dobro i stopa zaraze u školama je relativno niska. Ali sve se, naravno, može promijeniti preko noći.

Može biti fatalno

”Mama, kada će konačno proći ta korona”, često roditelje ovih dana pitaju školska djeca širom Europe. Njihov život se strašno promijenio, ne mogu se slobodno družiti sa svojim vršnjacima, igrati nogomet, ići u kino. Dječji psihijatri upozoravaju da roditelji baš u ovo vrijeme, kada djeca polaze u školu, moraju biti vrlo strpljivi i nježni, da ne viču na njih. Svi su svjesni da su i roditelji preopterećeni sa svojim egzistencijalnim problemima i da je psihičko opterećenje značajno za sve članove obitelji.

Začudo, u gotovo niti jednoj europskoj državi do sada nije vođena rasprava o posljedicama koje ova kriza može ostaviti na školsku djecu. Njemačka akademija za dječju medicinu tvrdi da političari i politika nisu školsku djecu tretirali kao ravnopravne osobe u društvu, već kao potencijalne nositelje virusa. ”Za djecu iz problematičnih obiteljskih odnosa to ne samo da je nepravedno, već može biti i fatalno”, tvrde njemački stručnjaci.

Obitelji su u izvanrednom stanju, tvrde psihijatri i pedagozi. O svim tim problemima ne razgovara se dovoljno ni u Hrvatskoj. Pogotovo ne u vrijeme kada se već na jesen mogu očekivati novi, veliki problemi za gotovo sve zaposlene, a pogotovo nezaposlene građane. Posljedice neće osjetiti samo odrasli, već i školska djeca.

Korona se opet vratila na naslovnice svih svjetskih medija. Ostaje i činjenica da ni sada, toliko mjeseci nakon izbijanja epidemije, ne znamo mnogo o koroni. Kontroverzni su i podaci o školskoj djeci i zarazi virusom, jer svatko ima drugačiji pristup. Britanci tvrde da je među zaraženima od 16. siječnja do 3. svibnja bilo svega 1,1 posto djece, što je i dovelo do toga da škole opet otvore vrata i da roditelji budu mirni da im djeca neće donijeti zarazu.

Virus u učionicama

Ali roditelji nisu spokojni. Nitko ne spori da je škola presudna za jačanje dječjeg samopouzdanja i pripremljenosti za život, ali strahovi su toliko izraženi već i zbog činjenice što smo svi svjesni da znanost nema nikakve odgovore za širenje virusa. Nitko ne zna što će biti, slijedi li drugi, treći ili već koji val i hoće li u dogledno vrijeme biti efikasnog cjepiva ili lijeka. U tim i takvim okolnostima u hrvatske škole u ponedjeljak dolaze djeca, neizvjesnosti je puno. Tko će pisati ispričnice, kako će biti s roditeljima na bolovanju? Sigurno je samo to da će mnogi, u strahu da im primanja na bolovanju ne budu prepolovljena, manevrirati do posljednjeg trenutka prije nego što se odluče na njega.

Za Hrvatsku brojke znamo. Do sada je od korone oboljelo 1.013 djece, dosta je oboljelih i u ovom trenutku. Vidjet će se koliko će zaražene djece doći sljedeći tjedan u škole. Svi se slažu da će virus sigurno ući i u učionice. Mjere su donesene, neke znamo, neke ćemo tek saznati. Pogotovo kada krene i sezona gripe, a poznato je da su baš školska djeca glavni prenositelji tog virusa.

Povezane vijesti

• ONLINE NASTAVA SAMO IZNIMNO Djeca se u učionice vraćaju 7. rujna: Evo kako će izgledati nastava u “novom normalnom”
• TRI SCENARIJA ZA POČETAK NOVE ŠKOLSKE GODINE - DIO RODITELJA NEZADOVOLJAN: "Radi sigurnosti i zdravlja svih nas, nastava bi se trebala nastaviti on line"
• KRENITE NA VRIJEME: Kako pripremiti dijete za polazak u školu?