ZAGREB

Objavljena knjiga „Sporazum ili nesporazum?” Krešimira Regana

| Autor: Hina
(Hina/EPA)

Knjigu povjesničara i leksikografa Krešimira Regana „Sporazum ili nesporazum?”, u kojoj pokazuje političko djelovanje srpskih stranaka, društava i svećenstva Srpske pravoslavne crkve (SPC) tijekom nastanka i razvoja Banovine Hrvatske od 1939. do 1941., objavila je Naklada Breza.

Regan je u knjizi (395 str.) detaljno analizira djelovanje svih važnih sudionika političkih procesa na srpskoj strani na prostoru Banovine Hrvatske od lojalističke politike Samostalne demokratske stranke (SDS) prema Banovini Hrvatskoj i koalicijskom partneru Hrvatskoj seljačkoj stranci (HSS), preko politike kompromisa koju je zastupala Jugoslavenska radikalna zajednica (JRZ), pa sve do protubanovinskih i protusporazumskih politika pojedinih udruga građana i institucija, poput društva „Krajina”, Srpskoga kulturnog kruga i dijela svećenstva SPC-a, koji su se zalagali za ukidanje Banovine Hrvatske kao jugoslavenske političko-teritorijalne jedinice hrvatskoga naroda u Kraljevini Jugoslaviji.

Poseban je interes stavio na istraživanje političkog djelovanja SDS-a i JRZ-a koje su od 1939. do 1941. bile dvije najjače stranke sa srpskom većinom u članstvu i vodstvu na području Banovine Hrvatske te na političku djelatnost društva „Krajina”, Srpskog kulturnog kluba, Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije i dijela svećenstva SPC-a koji su djelovale pod parolom „Srbi na okup”. Također, prikazao je i politički rad stranaka Udružene opozicije i Jugoslavenske nacionalne stranke.

Regan navodi da je srpska politika u Banovini Hrvatskoj vođena na temeljima unitarističko-jugoslavenske, federalističko-jugoslavenske i velikosrpske ideologije te da su Srbi uspostavu Banovine Hrvatske dočekali potpuno politički podijeljeni na više većih stranaka i društava koji su djelovali na političkoj pozornici Kraljevine Jugoslavije.

Pri tome je, ocjenjuje, Seljačko-demokratska koalicija (koalicija HSS-a i SDS-a) iskoristila tu političku rascjepkanost za potpuno uništavanje stranačke infrastrukture gotovo svih „srpskih” stranaka na području Banovine Hrvatske.

Tu političku prazninu najbolje su iskoristila društva „Krajina” i Srpski kulturni klub te su, uz potporu dijela svećenstva SPC-a i Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije, ujedinile jedan dio banovinskih i jugoslavenskih Srba u protubanovinski i protusporazumski pokret pod krilaticom „Srbi na okup” koji je tražio ukidanje Kraljevine Jugoslavije i stvaranje velike Srbije. Ta je državna tvorevina u svojim granicama trebala okupiti sve srpske "povijesne" zemlje među kojima čitavu bivšu austrougarsku BiH te hrvatsku istočnu i zapadnu Slavoniju, Banovinu, Kordun, Liku i cijelu Dalmaciju. 

Taj pokret pod krilaticom „Srbi na okup”, navodi autor, nije bio spontan ni vođen od „golorukog srpskog naroda”, kako je to tvrdio dio srpskog tiska, nego ga je vodila srpska intelektualna, politička i gospodarska elita, što je bilo u potpunom neskladu i raskoraku sa službenom državnom politikom zasnovanoj na Sporazumu Cvetković-Maček i na pretvorbi Kraljevine Jugoslavije iz unitarne u složenu državnu zajednicu.

Krešimir Regan (1974.) diplomirao je geografiju na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkome fakultetu te povijest nazagrebačkom  Filozofskom fakultetu gdje je i doktorirao. Zaposlen je u Leksikografskom zavodu "Miroslav Krleža", a težište znanstvenog rada usmjerio je na hrvatsku suvremenu političku povijest s naglaskom na Banovinu Hrvatsku, povijesnu geografiju, istraživanje  hrvatske fortifikacijske baštine s težištem na srednjovjekovno i novovjekovno razdoblje te na istraživanje starokršćanske, predromaničke i ranoromaničke sakralne baštine.


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater