Kandidatkinja Radničke fronte na predsjedničkim izborima    

Katarina Peović: "SDP NI PO ČEMU NIJE LJEVICA. Smiješni folklorni antifašistički izleti ne mogu ih amnestirati od njihovih ANTIRADNIČKIH POLITIKA"

| Autor: Dubravko GRAKALIĆ
R. GORŠIĆ/CROPIX

R. GORŠIĆ/CROPIX


U izbore sam krenula kako bih zajedno sa svojom strankom promovirala društveno podzastupljene ideje. Koga briga je li na izborima pobijedio SDP, HDZ ili IDS - ovaj ili onaj političar ili političarka - kad je rezultat njihovih politika jednak - demontaža socijalne države, gaženje radničkih prava, gušenje sloboda?

 

S Radničke fronte - stranke koja se još nije izborno potvrdila - svakodnevno se "granatiraju" Vlada, predsjednica Republike, Sabor i svi drugi sudionici političkog života u Hrvatskoj. Predstavnica RF-a Katarina Peović, koja je prva najavila da se namjerava kandidirati na predsjedničkim izborima, sve žešće komentira sve brojnije suparnike u borbi za prijestolje na Pantovčaku, iznoseći pri tome osnove svog programa demokratskog socijalizma za 21. stoljeće.

- Prema istraživanjima rejting agencija, birači Vas minimalno podržavaju. Dobivate oko jedan posto iako ste u pretkampanju krenuli prvi. Vrijedi li to truda?

- Ankete variraju, ali mi daju ipak nešto više postotaka, no izuzetno su pristrane i često očito nerealne. One su još jedno od sredstava medija da stvore sliku nemogućnosti promjene. Ankete stvaraju dodatni pritisak i potvrđuju uvjerenje da se ništa ne može promijeniti jer u prednosti su uvijek oni koji su već poznati i u poziciji moći. Tako se ljudima koji žele pravu promjenu šalje poruka da njihov kandidat ili kandidatkinja ne mogu pobijediti, te da za njih nema smisla izaći na izbore.

- Zašto ste - bez fraza molim - krenuli u predsjedničku trku?

- U izbore sam krenula kako bih zajedno sa svojom strankom promovirala društveno podzastupljene ideje. Koga briga je li na izborima pobijedio SDP, HDZ ili IDS - ovaj ili onaj političar ili političarka - kad je rezultat njihovih politika jednak - demontaža socijalne države, gaženje radničkih prava, gušenje sloboda? Politika u nas već dobrih 30 godina služi proizvodnji konsenzusa da ne može bolje - da se trebamo pomiriti s činjenicom da je turizam jedina preostala grana privrede, da ne možemo zaštiti svoju izvoznu industriju, da se radnici moraju priviknuti na nesigurne radne uvjete.

- Što Vi nudite?

- Zato sam se uključila u kampanju da upozorim da nam trebaju neovisne, radničke, narodne politike koje staju u obranu većine. Ne trebaju nam političari-kvislinzi koji samo gledaju kako će si osigurati sinekure u EU birokraciji ili NATO-u, a svoju djecu poslati u inozemstvo na školovanje - treba nam više politika za narodnu većinu.

- Govorite o demokratskom socijalizmu 21. stoljeća. Gdje vidite njegova uporišta u svijetu rada, kapitala i prevladavajuće liberalne dogme po kojoj svatko vrijedi onoliko koliko ga tržište želi platiti?

- Trebamo prestati slušati one koji nam podvaljuju da "nema drugog načina", "da nema alternative" i da je racionalno proizvoditi za potrebe bogataške manjine i zahtijevati da se privredna aktivnost organizira u korist većine i kako bi se zadovoljile potrebe većine. Demokratski socijalizam je jedini humani i racionalni ekonomski odgovor na taj sebični horizont liberalnog i socijal-darvnističkog stava da svatko vrijedi onoliko koliko ga tržište želi platiti.

 

Ulazak u Sabor

 

- Niste jedini koji promocijom na predsjedničkim izborima stvarate poziciju i propagandu za naredne parlamentarne izbore. Očekujete li porast rejtinga Radničke fronte i ulazak u parlament, možda na upražnjena mjesta prosvjednih stranaka koje su danas u raspadu - Živog zida i Mosta?

- Nama su izbori samo jedan vid politike. No, da - nadam se da će RF ući u idući saziv Sabora. Ako se to desi, mogu samo najaviti da ćemo biti 100 puta žešći od svih u Saboru jer mi govorimo stvari koje nitko ne govori.

- Mediji naglašavaju kako je SDP-ov Zoran Milanović jedini kandidat ljevice. Vas se zaboravlja - ali pitam - je li Milanović doista kandidat ljevice?

- Milanović se sam jasno i glasno odrekao ljevice, a po svemu što je radio kad je bio na vlasti njega ne možemo smatrati ljevičarom. Mediji s druge strane stvaraju pravu blokadu, no na društvenim mrežama mnogi se srčano zalažu za ideje koje RF i ja artikuliramo u ovoj kampanji.

- Kakva je SDP, po Vašem mišljenju, ljevica, jesu li oni u svom mandatu u Banskim dvorima donijeli društveno pravedne zakone?

- To je bila jedna pro-tržišna, pro-kapitalistička, a i prilično konzervativna Vlada. Prije svega ona je bila antiradnička. Zakon o radu koji je donijela Milanovićeva Vlada omogućio je lakše otpuštanje radnika, prekovremene neplaćene sate i porast privremenog zapošljavanja koji nas je smjestio na prvo mjesto u EU prema ugovorima do tri mjeseca. Ta je vlada donijela i Zakon o predstečajnoj nagodbi, čime su velikim firmama oprošteni milijunski dugovi. SDP ni po čemu nije ljevica, smiješni folklorni antifašistički izleti ne mogu ih amnestirati od njihovih antiradničkih politika.

- Predsjednik Republike sukreira obrambenu i vanjsku politiku. Dakle, što bi učinili kao vrhovna zapovjednica Hrvatske vojske - ostavili vojnike u Afganistanu i na Kašmiru, potpisali nabavku borbenih aviona i otvaranje novih vojarni širom zemlje?

- Povukla bih hrvatske vojnike iz svih vojnih misija, zagovarala izlazak iz NATO-a i općenito bih se zalagala za demilitarizaciju društva. Služenjem NATO-u služimo provođenju militarističke i nedemokratske vanjske politike Amerike i drugih velikih zapadnih sila. Nekad smo predvodili Nesvrstane, danas ginemo za tuđe interese. Govorilo se da ćemo članstvom u NATO-u uštedjeti novce, no prošle smo godine samo članstvo u NATO-u platili više od 31 milijun kuna, a članice imaju za cilj da se minimum 2 posto proračuna svake članice izdvaja za obranu. Dakle, niti sigurnosno niti financijski nama se članstvo u NATO-u ne isplati.

- Podržavate li povratak koncepciji teritorijalne obrane, odnosno naoružanog naroda, kako je pisao Lenjin, a potpisao i Tito?

- RF i ja smo protiv militarizma i ne smatramo realnim ni primjerenim ovom trenutku ponovno uvođenje vojnog roka za sve. No istovremeno, iako smo protiv obaveznog vojnog roka, kritični smo i prema profesionalizaciji, jer ona otvara veću mogućnost korištenja vojske, čak i protiv vlastitog naroda. Profesionalna vojska doduše ne bi bila skoro ni malo skuplja od sadašnjeg članstva u NATO-u. Za financiranje vojnih misija već danas izdvajamo skoro oko 2 posto BDP-a, a kad smo ulazili u NATO prigovori su bili da bi nas samostalna organizacija obrane koštala 3 posto BDP-a. To je vjerojatno bila namjerno napumpana cifra.

- Kad smo kod Josipa Broza Tita - vratiti ili ne njegovu bistu na Pantovčak, a trg u središte Zagreba?

- Vratila bih i bistu i ime trgu - no ne smatram da su to ključna politička pitanja u ovom trenutku.

 

Demokracija u kvartu

 

- Vanjska politika RH danas je vanjska politika EU, odnosno Bruxellesa. U regiji, Hrvatska nema dobre odnose sa Slovenijom, Srbijom i BiH. Kakva bi politika to mogla promijeniti?

- To može promijeniti jedino socijalistička politika kojoj je temelj autonomna vanjska politika, napose prema Bruxellesu i Washingtonu, te povezivanje u regiji i poticanje suradnje sa sličnim vladama. Samo u suradnji s drugim socijalističkim vladama, idealno u regiji, Hrvatska može provesti temeljite promjene prema novom načinu proizvodnje - proizvodnji za potrebe - i osiguravanju materijalnih uvjeta za puni i svestrani razvoj svih ljudi. U ovim okvirima pak ne možemo smanjiti zaostatak za najrazvijenijima koji nas zadržavaju u podređenoj poziciji. Umjesto visoko sofisticiranih proizvoda nudimo tzv. slugansku ekonomiju, za koju nisu potrebne napredne vještine niti znanja. U tom okviru nije moguće osigurati uvjete za puni i svestrani razvoj svih ljudi. Integracijom u europsko tržište, liberalizacijom vanjske trgovine došlo je do okoštavanja domaće proizvodnje, te smo mi u toj globalnoj podjeli rada svedeni na proizvode i usluge niže dodane vrijednosti, što znači da u zamjenu za sofisticirane proizvode centra mi moramo razmjenjivati više rada, jednostavnijeg rada i intenzivnijeg rada. Da se mi ne možemo razviti u ovom okviru danas sasvim otvoreno priznaju i EU birokrati, koristeći izraze kao što su "Evropa dviju brzina" ili akronime poput PIGS - koji se odnosi na manje razvijene zemlje.

- Predsjedničke ovlasti danas se svode na sukreiranje vanjske i obrambene politike, ali i to je samo deklarativno. Treba li te ovlasti ojačati ili smanjiti, možda formalizirati predsjednika kao fikus demokracije koji se bira u parlamentu?

- Nije cilj ojačati moć pojedinaca ili skupina već ojačati demokratske procese odlučivanja u kojima sudjeluju svi - od demokracije u kvartu, na radnom mjestu, u gradu, do intenziviranja direktno-demokratskih praksi odlučivanja o ključnom pitanju - načinu proizvodnje - što će se proizvoditi, za koga i kako? U postojećem sistemu predsjednička funkcija ima smisla jedino ukoliko bi se koristila kao govornica za kritiku postojećeg sustava, upornu i beskompromisnu promociju potrebe radikalne promjene.

- Često govorite o radničkim pravima i iskorištavanju zaposlenih do krajnjih granica. Podržali ste nedavno vozače kamiona, medicinsko osoblje i tako dalje - ali jasno je da predsjednik Republike nema ovlasti u tom pogledu?

- Predsjednička funkcija je protokolarna, no na aktualnom primjeru vidimo koliko ona ima utjecaja - trenutna predsjednica je direktno odgovorna za porast šovinizma i militarizacije društva. Predsjednica koja bi bila na strani obespravljenih i koja bi se svim mogućim sredstvima (pomilovanja, odlikovanja, sukreiranje vanjske politike, pokretanje tematskih sjednica Vlade) borila za narodnu većinu - radikalno bi promijenila društvenu klimu.

- Hrvatska, očito, treba reforme. Možda i ustavnu rekonstrukciju i drugačije izborne zakone i teritorijalni preustroj. Kako vidite Hrvatsku 2.0 ili novu verziju države kao neophodnog javnog servisa?

- Reforme su u nas danas asocijacija za još radikalnije mjere štednje, rezanje radničkih prava, zadnje demoliranje socijalne države. Na žalost, u društvu se stvara klima da je tako nešto nužno potrebno, da "nema drugog načina". Ima drugog načina, samo ljudi trebaju odbaciti ideologiju ekonomskog liberalizma koja nam je nametnuta, a koja tržište vidi kao mjeru svih stvari. Moderna Hrvatska je zemlja demokratskog socijalizma 21. stoljeća - nema moderne Hrvatske bez radničkih prava i socijalne države, prava manjina i zaštite najslabijih.

 

Istarska pitanja

 

- Istra voli biti regija i jasne su želje lokalne politike za stanovitom autonomijom. Podržavate li (fiskalnu) autonomiju regije Istre - kao i drugih mogućih hrvatskih regija?

- Problem nejednakog razvoja između slabije i jače razvijenih regija ne može se riješiti ako imamo fiskalnu autonomiju pojedinih regija. Fiskalna unija je minimum za prevladavanje nejednakosti između slabije i jače razvijenih.

- Hoćete li tražiti podršku IDS-a za ove izbore, poput Zorana Milanovića ili Dalije Orešković? Zašto?

- IDS je neoliberalna stranka. Iznenadilo bi me kad bi mi oni dali podršku.

- Možete li dati ocjenu političkog djelovanja IDS-a te može li RF, kao stranka prisutna u Istri, preuzeti dio istarskog biračkog tijela?

- IDS je suodgovoran za propast brodogradnje i gašenje Uljanika. Istrani kojima je do razvoja i modernizacije ne bi trebali glasati za IDS, koji je korupcijskim politikama doveo Uljanik do kraha. Uljanikovci su jednostavno prodani - izdali su ih i lokalna vlast i Vlada, IDS je tu među najodgovornijima. RF je pak s uljanikovcima od početka, a uljanikovci su i među našim članovima. Borbu u brodogradilištu obilježio je naš član Enis koji je svako jutro u pet sati bio na kapiji Uljanika s transparentom podrške, koji smo u zadnjim danima promijenili u borbeni transparent nade "Vratit će se Walter...".

- Što je Uljanik stajalo glave - hrvatski liberalizam ili pokušaj da ostanu živjeti kao socijalistička firma (u duhu pred-devedesetih godina)?

- Propast Uljanika kombinacija je restrikcija koje postavlja EU, a koje odgovaraju bogatim zemljama centra, lokalne korumpirane politike i sluganske Vlade koja djeluje protiv interesa svih radnika u Hrvatskoj. Ideja da je za propast odgovoran socijalistički mentalitet je potpuno deplasirana jer je brodogradnja u nas počela propadati od trenutka kad su brodogradilišta privatizirana.

- Izbori su još daleko, ali što poručiti - osim svi na izbore?

- U Hrvatskoj ne postoji stranka niti predsjednički kandidat ili kandidatkinja - osim Radničke fronte i mene - koji zagovaraju korjenite promjene. Mi smo borbena šačica ljudi koji su se odlučili suprotstaviti vladajućim mitovima o servilnosti, poniznosti, potrebi da većina pati da bi privilegirana kapitalistička manjina imala još više. Mi vjerujemo u viziju društva demokratskog socijalizma 21. stoljeća u kojem se proizvodi za potrebe većine, a ne za potrebe kapitalističkih elita, gdje društvena briga za osiguravanje uvjeta za puni i svestrani razvoj svih ljudi zamjenjuje besmislenu jurnjavu za profitom. Vjerujemo u društvo u kojem ćemo raditi da bismo živjeli, a ne živjeti da bismo radili. Poručila bih svima da nam se pridruže u toj borbi. Za narodnu većinu, a ne bogatu manjinu!

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater