Razumijevanje ovih pravila može napraviti razliku od nekoliko tisuća eura, ili čak nekoliko plaća u nastavku.
Što kaže zakon
Burza, otkaz i otpremnina: Pravila koja mnogi ne znaju
(Snimio Dusko Jaramaz / Pixsell)
Mnogi zaposlenici koji planiraju napustiti posao postavljaju isto pitanje. Odgovor je kratak, ali nedovoljno poznat: ako sami date otkaz, načelno nemate pravo na novčanu naknadu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. No između crnog i bijelog postoji niz nijansi koje vrijedi poznavati, osobito prije nego što potpišete bilo kakav dokument ili uputite poslodavcu bilo kakvu izjavu, prenosi N1
Što zapravo znači "pravo na burzu"
U svakodnevnom govoru "burza" označava novčanu naknadu za nezaposlene koju isplaćuje Hrvatski zavod za zapošljavanje. Ta naknada nije automatska ni dostupna svima. Sustav je osmišljen kao financijska mreža sigurnosti za radnike koji su izgubili posao mimo vlastite volje, a ne za one koji su sami odabrali otići.
Upravo tu nastaje ključno razgraničenje. Zakon o radu razlikuje nekoliko načina prestanka radnog odnosa, i svaki od njih ima drukčije pravne posljedice.
Situacije u kojima imate pravo na naknadu
Pravo na novčanu naknadu HZZ-a stječete isključivo u slučaju osobno uvjetovanog ili poslovno uvjetovanog redovitog otkaza koji je dao poslodavac. Što to konkretno podrazumijeva?
Poslovno uvjetovani otkaz nastupa kada poslodavac više nema opravdane potrebe za određenim radnim mjestom, zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga. Zamislite tvrtku koja uvodi automatizirani sustav zamjenjujući posao koji je do tada obavljalo pet osoba. Radnici koji ostanu bez posla zbog takve odluke imaju pravo na naknadu.
Dodatni uvjet
Osobno uvjetovani otkaz primjenjuje se kada radnik objektivno nije u mogućnosti uredno ispunjavati radne obveze, zbog trajnih osobnih osobina ili sposobnosti. Važno je naglasiti da ovdje nije riječ o krivnji radnika, nego o situaciji na koju on sam ne može utjecati.
U oba slučaja vrijedi i dodatan uvjet: da biste ostvarili pravo na naknadu, morate imati najmanje devet mjeseci radnog staža u posljednjih 24 mjeseca prije prestanka radnog odnosa. Bez tog uvjeta naknada se ne isplaćuje, bez obzira na razlog otkaza.
Dobrovoljni otkaz i gubitak prava
Ako sami date otkaz, novčanu naknadu od HZZ-a nećete dobiti. Zakonodavac polazi od pretpostavke da je radnik koji je sam prekinuo radni odnos to učinio slobodnom voljom i bez prisile. Isto vrijedi za situacije u kojima je radni odnos prestao krivnjom radnika, primjerice zbog opravdanog izvanrednog otkaza koji je dao poslodavac.
Ovo vrijedi bez iznimke, bez obzira na to koliko dugo ste radili kod poslodavca, kakvi su bili uvjeti rada ili zašto ste se odlučili otići, prenosi N1
Sporazumni raskid: ni crno ni bijelo
Posebna je situacija sporazumni raskid ugovora o radu. Riječ je o prestanku radnog odnosa uz pisani dogovor radnika i poslodavca, a prijedlog može podnijeti bilo koja od strana.
Načelno, sporazumni raskid znači gubitak prava na novčanu naknadu HZZ-a. Budući da ste pristali na raskid, smatra se da je radni odnos prestao vašom voljom ili uz vaš pristanak.
No postoji jedna strogo definirana iznimka. Ako je sporazumni raskid sklopljen na prijedlog poslodavca u okviru postupka kolektivnog zbrinjavanja viška radnika, tada radnik koji prihvati taj prijedlog zadržava pravo i na otpremninu i na novčanu naknadu za nezaposlene. Ovo je iznimka, a ne pravilo, i vrijedi je jasno razlikovati od standardnog sporazumnog raskida.
Svaki put kada vam poslodavac ponudi sporazumni raskid, vrijedi zastati i provjeriti: je li ovo dio formalnog postupka zbrinjavanja viška radnika, ili je jednostavno administrativno lakši put za poslodavca koji želi izbjeći proceduru redovitog otkaza?
Otkazni rok: obveza koja vrijedi za obje strane
Kod redovitog otkaza, bez obzira daje li ga radnik ili poslodavac, postoji otkazni rok. Počinje teći danom dostave otkaza ugovora o radu, a njegovo trajanje ovisi o duljini radnog odnosa. Minimalni zakonski otkazni rok je dva tjedna za radnike koji su zaposleni kraće od godinu dana, a proteže se do tri mjeseca za one čiji radni odnos traje 20 uzastopnih godina ili više.
Za cijelo to vrijeme radnik je dužan nastaviti raditi, osim ako mu poslodavac odobri korištenje otkaznog roka bez radne obveze. U suprotnom, radno-pravni odnos i sva prava iz njega ostaju na snazi.
Kolektivni ugovor ili interni akti poslodavca mogu predviđati dulje otkazne rokove od zakonskog minimuma. Uvijek se isplati provjeriti što konkretno piše u vašem ugovoru o radu ili pravilniku.
Otpremnina: kad i koliko
Pravo na otpremninu nastaje u slučaju osobno ili poslovno uvjetovanog redovitog otkaza koji daje poslodavac, uz uvjet da je radnik kod tog poslodavca neprekidno radio najmanje dvije godine.
Minimalni zakonski iznos otpremnine je jedna trećina prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora, za svaku navršenu godinu rada kod istog poslodavca. Ukupan zakonski iznos otpremnine ograničen je na najviše šest prosječnih mjesečnih plaća ostvarenih u istom razdoblju.
Kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili sami ugovor o radu mogu predvidjeti više iznose od zakonskog minimuma. Ovdje je razlika ponekad znatna, posebno u većim tvrtkama s uređenim sustavima kolektivnih ugovora.
Ako je radni odnos prestao sporazumnim raskidom, radnik načelno nema zakonsko pravo na otpremninu. Iznimka opet vrijedi samo u slučaju kolektivnog viška radnika.
Izvanredni otkaz: hitna mjera s kratkim rokom
Zakon predviđa i mogućnost izvanrednog otkaza, koji mogu dati i radnik i poslodavac. Primjenjuje se u situacijama osobito teške povrede radnih obveza ili neke druge okolnosti zbog koje nastavak radnog odnosa nije razumno moguć.
Zakonski rok za davanje izvanrednog otkaza je petnaest dana od dana saznanja za razlog na kojemu se otkaz temelji. Propuštanje tog roka znači gubitak prava na takav otkaz.
Zakon izričito štiti radnike od izvanrednog otkaza u određenim situacijama: za vrijeme privremene bolesti ili ozljede, kao ni u slučaju kada radnik podnosi pritužbu, tužbu ili prijavu nadležnim tijelima zbog povrede zakona od strane poslodavca. Jednaka zaštita vrijedi i za radnike koji u dobroj vjeri prijavljuju opravdanu sumnju na korupciju odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti.
Osporavanje otkaza: kratki rokovi koje ne smijete propustiti
Ako smatrate da vam je poslodavac dao nezakonit otkaz, imate pravo uložiti prigovor. Rok za podnošenje prigovora poslodavcu je 15 dana od dana preuzimanja odluke o otkazu. Poslodavac zatim ima 15 dana da odgovori.
Ako u tom roku ne dobijete pozitivan odgovor ili poslodavac uopće ne reagira, imate daljnjih 15 dana za podnošenje tužbe pred nadležnim sudom. Propuštanje bilo kojeg od ovih rokova znači trajan gubitak prava na sudsku zaštitu. Ovi rokovi su strogi i ne obnavljaju se naknadno.
Što napraviti prije nego što donesete konačnu odluku
Ako razmišljate o napuštanju posla, ali vas brine financijska situacija u međuvremenu, vrijedi razmisliti o svim dostupnim opcijama. Postoji li osnova za poslovno uvjetovani otkaz od strane poslodavca? Je li poslodavac povrijedio neke zakonske obveze prema vama? Postoji li razlog koji bi se mogao okvalificirati kao osnova za izvanredni otkaz s vaše strane?
Svako od tih pitanja može promijeniti pravni i financijski ishod situacije. Konzultacija s odvjetnikom ili stručnjakom za radno pravo, prije donošenja konačne odluke, nije pretjerana mjera opreza, nego razumna zaštita vlastitih prava.
Radno pravo u Hrvatskoj pruža radnicima konkretnu zaštitu, ali samo onima koji je prepoznaju i pravovremeno aktiviraju.
Povezane vijesti
- Domaće tržište rada u "minusu" s radnom snagom: Potražnja za radnicima i dalje raste, iduće godine VIŠE OD 30 TISUĆA RADNIH DOZVOLA ZA STRANCE
- NE MANJKA RADNIKA SAMO U TURIZMU: U Istri kronično nedostaju ribari, mesari, stolari, tesari, PA ČAK I CVJEĆARI
- KAKO SMO "POPRAVILI SLIKU": Nezaposlenost u Hrvatskoj smanjili - iseljavanje i demografija
Podijeli: Facebook Twitter
