TEŠKA MATEMATIKA

JAVNE FINANCIJE: Evo koliko se troši na zdravstvo i mirovine, a koliko se prihoduje

| Autor: Glas Istre
HZMO u Puli (snimio D. MARUŠIĆ ČIČI)

HZMO u Puli (snimio D. MARUŠIĆ ČIČI)


Rast broja zaposlenih i rast plaća argumenti su koje brojni članovi Vlade na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem ističu kao dokaz da je u pandemiji Vlada vodila dobru politiku i da je sačuvala gospodarstvo i zaposlenost. Vladu je u tom stavu posebice osokolila dobra turistička sezona, a u prilog tome idu i brojke o broju zaposlenih i broju osiguranika, kao i podaci koje o kretanju plaća objavljuje Državni zavod za statistiku.

No, unatoč tim pokazateljima na koje se poziva, Vlada je u rebalansu proračuna za ovu godinu smanjila očekivanja baš od prihoda koji najbolje pokazuju kretanje na tržištu rada, odnosno od doprinosa za mirovinsko osiguranje, piše Novi list.

U odnosu na lipanjske planove, kad je radila prvi proračun, Vlada je prihode od doprinosa smanjila za 219,7 milijuna kuna. Nije riječ o značajnoj korekciji, ona je ispod jedan posto, ali to je jedan od rijetkih prihoda koji je u drugom rebalansu smanjen u odnosu na prvi rebalans. U ovoj bi se godini od mirovinskih doprinosa trebalo skupiti 24,8 milijardi kuna, za desetak posto je to više nego lani, a čak bi trebalo premašiti iznos koji je prikupljen u 2019. godini.

Znakovito da je Vlada veći iznos očekivala u lipnju kad je prognozirala rast od pet posto, nego u listopadu kad je te prognoze podigla na devet posto. Uz to, u trenutku kad je Vlada planirala nešto više novca od doprinosa Hrvatska je imala manje zaposlenih, odnosno onih koji su plaćali doprinose nego u trenutku kad su Banski dvori smanjili svoja očekivanja.

U obrazloženju drugog ovogodišnjeg rebalansa Vlada ističe samo to da se ti "prihodi smanjuju sukladno kretanjima na tržištu rada", pa smo Ministarstvo financija pitali što to ustvari znači i je li Vlada u lipnju očekivala veći broj zaposlenih do kraja godine ili su manji prihodi posljedica usporavanja rasta bruto plaća.

Iz Ministarstva su nam odgovorili da su prihodi od doprinosa od siječnja do rujna 2021. godine rasli za 11,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, uz objašnjenje da je taj visoki rast posljedica efekta bazne godine. U 2020. godini je od travnja do lipnja vrijedila mjera po kojoj je poduzetnicima koji su imali, ili su procijenili da će imati, pad prihoda veći od 20 posto, omogućena beskamatna odgoda i obročna otplata izravnih poreza i doprinosa. Poduzetnici s godišnjim prihodom manjim od 7,5 milijuna kuna (kojih je u Hrvatskoj 93 posto), s padom prihoda većim od 50 posto, bili su oslobođeni plaćanja izravnih poreza i doprinosa koji dospijevaju tijekom travnja, svibnja i lipnja 2020. godine. No, to objašnjava niske prihode u 2020. godini kada je od doprinosa država prikupila 22,75 milijardi kuna, a kao objašnjenje za ovu godinu Ministarstvo navodi da su sačinili konzervativni plan za prihode od doprinosa na osnovu prosječnog mjesečnog rasta proračunskih prihoda od srpnja do rujna od tri posto.

– Doprinosi se kreću sukladno kretanjima bruto plaća i zaposlenosti, korigirano za olakšice kojima se stimulira zapošljavanje mladih, poručuju iz Ministarstva financija.

Bilo kako bilo Hrvatska će teško i u sljedećoj godini bez značajnijeg povećanja plaća ili zaposlenosti premašiti planiranih ovogodišnjih 24,8 milijardi kuna prihoda od mirovinskih doprinosa, a to onda znači da odnos prikupljenih doprinosa i troškova i dalje biti jednako nepovoljan, ako se neće i pogoršati. U ovoj će godini doprinosi pokriti oko 59 posto izdataka za mirovine, dok će se preostalih 41 posto, odnosno 17,43 milijarde kuna, namaknuti iz poreznih prihoda. Gotovo isti iznos iz proračuna je trebalo doznačiti primjerice i 2015. godine, ali stanje je sada povoljnije, jer su tada doprinosi pokrivali tek 52 posto troška isplate mirovina. Hrvatska u ovoj godini ima i nešto povoljniji odnos umirovljenika i zaposlenih nego što je to bilo prije šest godina. No, situacija je za umirovljenike znatno nepovoljnija, udio prosječne mirovine u neto plaći je i nakon rujanskog usklađivanja ostao ispod 38 posto, dok je prije šest godina bio gotovo 43 posto, pa je sve veći broj umirovljenika u riziku od siromaštva.

I dok se, barem iz perspektive javnih financija, situacija u mirovinskom sustavu stabilizira, u zdravstvu se jaz između prikupljenih doprinosa i troška dodatno produbljuje. Država je ove godine intervenirala s nekoliko sanacijskih injekcija kako bi se pokrio dug za lijekove, uz to su donesene i odluke o preraspodijeli novca i iz sljedećih godina i doista je teško, za razliku od detaljnih podataka u mirovinskom sustavu, pratiti koliki je stvarni trošak zdravstva te koliko ga pokrivaju redoviti prihodi, bilo kada je riječ o doprinosima, obveznim i dopunskim, bilo da je riječ o onome što je po zakonu država dužna dodatno doznačiti iz proračuna. Uz tu redovitu rupu u zdravstvenim financijama, taj je sustav skupio i 13 milijardi kuna obveza, koje dolaze na naplatu u sljedećim godinama.

Ministar financija Zdravko Marić nedavno je iznio podatak da je godišnji trošak zdravstva dogurao do 31 milijarde kuna. Od obaveznih doprinosa država prikupi oko 22 milijarde kuna, prihod od dopunskog osiguranja manji je od milijardu kuna, dok se još više od četiri milijarde kuna skupi od naplate participacije i dotacija iz proračuna, koje su predviđene zakonom. Dakle, ogoljeno, bez dodatnih prihoda, zdravstveni sustav od doprinosa i dopunskog osiguranja skupi iznos koji je »kratak« za osam milijardi kuna u odnosu na godišnji trošak, a stanje bi bilo još gore da za zdravstvo ne odlazi dio novca od trošarina.

Od doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, uz dodatak dopunskog osiguranja, prikupi se nešto više od 48 milijardi kuna godišnje, a ta dva sustava koštaju 73,63 milijarde kuna, što znači da država iz poreznih i ostalih prihoda mora dodati još 25 milijardi kuna, pa u idućim godinama teško može biti govora o nekom značajnijem smanjenju bilo kojeg poreza. Minus u mirovinskom sustavu dvostruko je veći, no dok se tu omjer uplaćenih doprinosa i troškova ipak stabilizira ili čak poboljšava, u zdravstvenom sustavu taj minus iz godine u godinu nekontrolirano raste, onako kako se to nekad događalo kod isplate mirovina i teško je procijeniti gdje će se zaustaviti, piše Novi list.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini