NEMA BIJEGA

Otišli su u Irsku (ili druge zemlje), ali Hrvatska se nije odrekla njihovog novca od poreza. ISELJENICIMA PRIJETI PLAĆANJE ZA GODINE UNAZAD

| Autor: Glas Istre
Dublin, ilustracija

Dublin, ilustracija


Rezultati Popisa stanovništva nedavno su otkrili da je Hrvatska ostala bez gotovo 112 tisuća ljudi zbog negativnog migracijskog salda, odnosno tolika je prema službenim podacima razlika između broja građana koji su odselili iz Hrvatske i onih koji su uselili, ali se procjenjuje i da je »nestalo« još oko 120 tisuća stanovnika koji svoje prebivalište ili boravište u Hrvatskoj nisu ni odjavili, piše Novi list.

Ako nisu zatražili ispis iz Registra poreznih obveznika, svi ti građani, njih oko 230 tisuća, i dalje bi mogli biti hrvatski porezni rezidenti i potencijalno imaju porezne obveze u Hrvatskoj.

Na to ih je ovih dana ponovo podsjetila i Porezna uprava pozivajući ih da sami prijave inozemnu zaradu i to za nekoliko prethodnih godina, a po pitanju naplate poreza zastara nastupa za šest godina, što znači da bi im se u ovoj godini mogao obračunati porez na prihode od 2016. godine.

Za sve one koji su ostali domaći porezni rezidenti, Hrvatska kao i ostale države ima pravo na oporezivanje, odnosno obračun razlike u porezu na dohodak koji su platili u inozemstvu u odnosnu na poreznu obvezu koju bi na taj prihod platili u Hrvatskoj.

U izračun poreza na dohodak ne ulaze samo plaće i mirovine, nego primjerice i prihod od dividende, kamata na štednju, kapitalnih ulaganja, iznajmljivanja nekretnina, pa i ulaganja u kriptovalute.

Porezna uprava je temeljem razmjene s poreznim tijelima drugih država o ostvarenim primicima hrvatskih rezidenata uočila da određeni broj građana nije ispunio svoju obvezu i prijavio inozemne primitke i poziva ih da to sami učine te obećava da im ne prijete kamate niti novčane kazne zbog prekršaja nepravodobne prijave, a mogu računati i na povoljniji obračun poreza na dohodak nego što je vrijedio u prethodnim godinama, jer su u međuvremenu porezne stope smanjene, a neoporezivi dio je rastao.

Oni koji su se prema proceduri "ispisali" iz hrvatskog Poreznog registra i koji su postali porezni rezidenti neke druge države obveza prema Hrvatskoj više nemaju, a za one koji su ostali hrvatski porezni rezidenti pravila ovise o tome u koju su državu odselili, a ključna je razlika ona u oporezivanju plaća i mirovina.

Porezna savjetnica Marija Zuber pojašnjava da za građane koji su ostali porezni rezidenti u Hrvatskoj i nakon preseljenja, primjerice, u Njemačku, Švedsku, Estoniju, Latviju, Litvu, Norvešku ili Belgiju vrijedi metoda izuzimanja kad je u pitanju mirovina i plaća, odnosno prihod od nesamostalnog rada.

Njihova se plaća oporezuje samo u zemlji u kojoj rade.

- S tim zemljama vrijedi pravilo izuzeća, odnosno plaća se može oporezivati samo u jednoj zemlji. Građanin Hrvatske koji zarađuje plaću u Njemačkoj i tamo plaća poreze, na prihod od plaće ne podliježe dooporezivanju u Hrvatskoj.

To izuzeće ne odnosi se na ostale prihode na koje se plaća porez na dohodak, pojašnjava Zuber.

No, dodaje da su i ti građani kojima je jedini prihod plaća dužni, dok god su hrvatski porezni rezidenti, informirati Poreznu upravu o inozaradama iako im se u Hrvatskoj neće raditi novi obračun.

Za države poput Italije, Austrije, Irske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine nema tog izuzeća, pa su hrvatski porezni rezidenti dužni Poreznoj upravi dostaviti podatke o svojim primanjima i podliježu dooporezivanju.

- Pravila su to koja primjenjuju sve zemlje, nije tu Hrvatska izuzetak. Problem za te građane je što su u zemljama poput Irske, Velike Britanije ili Italije, pa i susjedne Slovenije plaće veće nego u Hrvatskoj ili nekim drugim siromašnijim europskim zemljama.

Uz to su neoprezivi iznosi u Hrvatskoj krojeni prema našim plaćama, pa su znatno niži, pa kad ti građani prijave svoja primanja u Hrvatskoj ona podliježu oporezivanju već iznad 48 tisuća kuna godišnje.

Za te građane radi se u Hrvatskoj novi izračun i Hrvatska im naplaćuje razliku poreza koji su platili u zemlji u kojoj rade u odnosu na porez koji bi s tolikom zaradom platili u Hrvatskoj, objašnjava Zuber.

Isto je i s mirovinskim primanjima, za mirovine koje građani primaju iz Njemačke neće biti dodatnog oporezivanja u Hrvatskoj, ali za države s kojima nema takvog izuzeća, moguće je ući u porezne škare ako je mjesečna mirovina iznad četiri tisuće kuna.

Na, pitanje bi li tim građanima onda bilo bolje da su porezni rezidenti u zemljama u koje su odselili, Zuber ističe da to uvijek ovisi od pojedinačnoj situaciji.

- Ako netko prestane biti hrvatski porezni rezident, i postane porezni rezident u Njemačkoj, Austriji ili Sloveniji, onda u toj zemlji plaća porez na sva svoja primanja i na ona koja ostvaruje u Hrvatskoj i porezna uprava bi za takve građane tim državama morala dostaviti podatke, primjerice o zaradi od iznajmljivanja nekretnina, dividendi ili štednji, upozorava Zuber.

Koliko je građana koji nisu prijavili svoju zaradu u inozemstvu, a još su porezni rezidenti u Hrvatskoj, te za koliko njih je Porezna uprava dobila podatke iz te nam institucije nisu odgovorili uz napomenu da i dalje zaprimaju podatke i da oni dolaze s odmakom od najmanje godinu dana, a tek nakon toga će ih za svakoga pojedinačno analizirati kako bi se vidjelo postoji li potencijalna porezna obveza i u Hrvatskoj.

Ipak, otkrivaju da su najznačajniji iznosi po vrstama dohotka iz inozemstva u razdoblju od 2016. godine do danas zaprimljeni za kategorije nesamostalnog rada i mirovina.

Najviše podataka za dohotke od nesamostalnog rada i mirovina stiglo je iz Slovenije, za kategoriju dohotka od imovine i imovinskih prava te vlasništva nad nekretninama iz Italije, a za kategorije dividendi i kamata iz Njemačke.

- U 2020. godini je za kategorije dohotka od nesamostalnog rada, mirovina i imovine i imovinskih prava te vlasništva nad nekretninama stiglo podataka za 127.892 porezna obveznika, a za kategorije dividendi i kamata za 89.667 poreznih obveznika, no ti podaci su podložni korekcijama zbog dodatnih podataka koje zaprimamo i nakon analiza kvalitete i ispravnosti pristiglih podataka, poručuju iz Porezne uprave.

I dok hrvatska Porezna uprava prikuplja podatke o »svojim« poreznim rezidentima po svijetu, druge države traže od naših institucija podatke o svojim rezidentima i njihovim primanjima i imovini u Hrvatskoj.

Tako primjerice u susjednu Sloveniju ide najviše podataka o njihovim državljanima vlasnicima nekretnina u Hrvatskoj, koji u slučaju iznajmljivanja svojih apartmana i kuća za odmor, taj prihod moraju prijaviti svojoj poreznoj upravi i na njega platiti porez.

Za građane koji žele prestati biti hrvatski porezni rezidenti nije dovoljno samo odjaviti prebivalište u MUP-u, nego je potrebno u nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema mjestu prebivališta podnijeti zahtjev za ispis iz Registra poreznih obveznika.

Uz zahtjev za ispis iz Registra, popunjava se TI upitnik, potrebno je dostaviti potvrdu o rezidentnosti druge države, ako je nemaju, dostavljaju je naknadno.

Ako Porezna uprava to zatraži, dostavlja se i druga dokumentacija, preslike osobnih dokumenata, presliku prijave prebivališta, presliku ugovora o najmu stana, preslik ugovora o radu, dokaz o zdravstvenom osiguranju, potvrdu iz HZMO-a i HZZO-a o odjavi iz obveznih osiguranja u Republici Hrvatskoj, čime građani dokazuju svoje tvrdnje iz Upitnika da su postali rezidenti druge države.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater