Politički obračun
Stara afera vraća se Hajdašu Dončiću: Njegov punac, otpad i priča iz Like stara 25 godina
Hajdaš Dončić
Dok predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš-Dončić posljednjih dana zbog afere s ilegalno odloženim otpadom u Gospiću traži političku odgovornost Vlade i najavljuje pokretanje postupka za opoziv, u javnost se vratila gotovo četvrt stoljeća stara priča iz istog dijela Like – ona o Ciglani Perušić i njegovu puncu Alojzu Dončiću.
Veza između dviju priča postoji geografski i vremenski, a problem za aktualnog predsjednika SDP-a leži u tome što je slučaj veoma sličan, što su građani i tada prosvjedovali, i to u trenutku dok je Siniša Hajdaš Dončić bio na poziciji ministra, 2015. godine.
Na kraju stečaj
Priča iz Perušića počinje krajem 1990-ih, kada je poduzetnik Alojz Dončić kupio nekadašnju Ciglanu Perušić. Njegova tvrtka Kopitar potom je 2000. dobila dozvolu Ministarstva zaštite okoliša za skladištenje i određenu obradu opasnog otpada. U pogone ciglane početkom 2001. dopreman je, među ostalim, filter-pepeo iz zagrebačke spalionice opasnog otpada Puto, kao i galvanski mulj, leteći pepeo, motorna ulja i otpad nastao čišćenjem spremnika.
Prema podacima objavljenima u tadašnjim medijskim izvještajima, radilo se o gotovo 200 tona filter-pepela, 94,5 tona galvanskog mulja, gotovo 1,5 tona letećeg pepela te oko 700 kubičnih metara motornih ulja. Inspekcije su intervenirale od 2011. do 2014. godine, a otpad je u potpunosti uklonjen tijekom stečajnog postupka 2019. godine.
Problem je bio i u samoj lokaciji. Ciglana je bila smještena u području pod posebnim režimom zaštite rijeke Gacke, a policija je bila provela i kriminalističko istraživanje zbog sumnje da je otpad skladišten protivno propisima, na način koji je mogao ugroziti okoliš i kvalitetu vodotoka, a lokalno stanovništvo tvrdilo je da je Dončić Ciglanu upravo i kupio kako bi ondje skladištio otpad, a ne da je revitalizira i stavi u pogon.
Državno odvjetništvo potom je podiglo optužnicu protiv Dončića, no ključna je ipak činjenica da je na kraju Alojz Dončić pravomoćno oslobođen kaznene odgovornosti. I zato Siniša Hajdaš Dončić danas izjavljuje kako je oko ove teme »hladan kao špricer«.
Oslobađajuća odluka, međutim, nije značila da je problem otpada nestao.
Inspekcija Ministarstva zaštite okoliša još je 2011. naredila tvrtki Kopitar da dio opasnog otpada, prema tada navedenim podacima oko 200 kubičnih metara, premjesti u odgovarajući zatvoreni prostor. Kada su novinari nekoliko godina poslije ponovo obišli napušteni kompleks, ondje su i dalje zatekli velike količine filter-pepela, u devastiranoj hali, pri čemu su neke vreće bile oštećene.
Punac Dončić izjavio je 2015. godine kako »radioaktivni pepeo i mazut nisu njegovi nego Holdingovi, a zbrinjavanje je platio 150.000 kuna«, te je već tada najavio da prodaje Ciglanu.
Na kraju, tvrtka je završila u stečaju, a sada vladajući tvrde da cijela priča oduvijek ima političku dimenziju. Naime, Siniša Hajdaš Dončić bio je ministar pomorstva, prometa i infrastrukture u vladi Zorana Milanovića od travnja 2012. do siječnja 2016.
Otpad u Varaždinu
U tom je razdoblju njegov punac Alojz Dončić bio povezan s vlasništvom nad tvrtkom Kopitar i problemom opasnog otpada u Perušiću. Jasno, ministarstvo koje je vodio Hajdaš Dončić nije bilo ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša nego je u istoj vladi resor zaštite okoliša vodio Mihael Zmajlović, koji je na toj funkciji bio od lipnja 2012., a danas obojica čine glavne inicijatore oporbe za postupak opoziva Vlade Andreja Plenkovića.
Politički protivnici sada im uzvraćaju pitanjem dosljednosti: HDZ se pita kako može tražiti odgovore na pitanje tko je znao za otpad, tko je nadzirao sustav i tko treba odgovarati, kada je tijekom njegova ministarskog mandata u istoj Lici postojao neriješen problem otpada povezan s njegovim puncem?
No, Siniša Hajdaš Dončić danas ne krije bijes zbog toga što ga se povezuje s ovom pričom, uvjeren je da se HDZ boji da će SDP i Možemo! pobijediti na idućim izborima, i da je ovo sve pokušaj njegova rušenja kao kandidata za premijera.
– Boje se gubitka vlasti, a i ovo je bitka protiv mene osobno, to je sve što moram reći, kazao nam je predsjednik SDP-a.
No, to nisu jedine optužbe na račun SDP-a ili njihovih ljudi, kad je zbrinjavanje otpada u pitanju. Saborski zastupnik HDZ-a Goran Kaniški u raspravi o ilegalno odloženom otpadu u Gospiću prebacio je fokus na Varaždin i odgovornost SDP-a za stanje na prostoru bivšeg Mundusa.
Kaniški tvrdi da dokumenti pokazuju kako su gradske vlasti bile upoznate s problemom otpada – problem je bio u tome da je odlagalište premašilo kapacitet, da su sve dozvole ukinute 2019. godine zbog nepravilnosti (mada kasnije i vraćene), ali je problem da je otpad tamo i ostao.
Cijena šutnje
– Kad je u Hrvatskoj u pitanju otpad u negativnom kontekstu, uvijek sve kreće iz Varaždina, poručuje Kaniški, iznoseći kronologiju vezanu uz tvrtke Ekotersus i Tipos Resurs, dozvole za gospodarenje otpadom te postupanje Grada Varaždina.
Posebno je prozvao gradonačelnika Nevena Bosilja i njegova zamjenika Miroslava Markovića, također zastupnika. Kao ključne dokaze navodi očevid iz 2019. i dopis iz 2021. o vrstama otpada uskladištenog na bivšem Mundusu. »Zamjenik Marković je sve znao«, kaže, optužujući ga da danas pokušava ublažiti političku štetu za SDP.
Kaniški je SDP-u postavio i pitanje »koja je cijena šutnje«, povezujući slučaj s bivšim čelnicima varaždinske Čistoće i njihovim sadašnjim radnim statusom. Njegova je osnovna poruka: SDP danas traži odgovornost zbog otpada u Gospiću, ali mora odgovoriti što su njegovi lokalni dužnosnici znali o otpadu u Varaždinu i kada su to znali.
Slični su problemi za SDP s otpadom i u Rijeci, odnosno Primorsko-goranskoj županiji – problem Sovjaka ni danas nije riješen, Marišćina i dalje ima problem neugodnih mirisa, a izgradnja Sortirnice završila je istragama i optužnicama protiv glavnih aktera tadašnje gradske politike, odnosno gradskih pročelnika iz mandata Vojka Obersnela.
Župan Željko Kolar odbacio optužbe o odgovornosti
Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar odbacio je jučer prozivke da je njegova županija odgovorna za problem ilegalno odloženog otpada u Poznanovcu te najavio da bi njegovo uklanjanje moglo početi u listopadu. Na dvjema lokacijama u Poznanovcu nalazi se oko 13.200 tona nepropisno odloženog otpada, među kojim su plastika, ambalažni otpad, gume i otpad nastao mehaničkom obradom koji može sadržavati opasne sastojke.
Kolar tvrdi da je Županija dozvole za gospodarenje neopasnim otpadom izdavala isključivo na temelju zakona i uputa Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.
– To je čitava istina. Čitavo vrijeme su znali što se događa, ne samo da su znali, nego su nas upućivali što moramo raditi da izdamo dozvole, rekao je Kolar. Objasnio je da je Županija nadležna za izdavanje dozvola za gospodarenje neopasnim otpadom, dok je za opasni otpad nadležno Ministarstvo.
