Borba za sigurniji promet
Trećina svih poginulih u prometu su motociklisti: "Naši vozači najmanje poštuju pravila u vlastitoj zemlji"
(Osobna arhiva)
Mladen Stjepan Vitković – mnogima poznat jednostavno kao Stipko – idejni je začetnik projekta "Karavana za život – bikeri na cesti" koji se provodio od 2012. do 2022.
Također je suosnivač projekta Akademija sigurne vožnje motocikla koji provodi s Tomažom Tollazzijem s Građevinskog fakulteta u Mariboru i koji je tek u začetku, no već sada bilježi odlične rezultate na razini Europske unije.
Pitanjima sigurnosti u prometu bavi se više od 15 godina. Povod za angažman bila je tragična smrt prijatelja koji je život izgubio na zaštitnoj ogradi koja, kako kaže, nije bila prilagođena motociklistima.
To znači da nije imala dodatnu lamelu koja štiti motocikliste od udara u nosač ograde. Nakon inicijative za njihovo uvođenje, te su lamele ušle u zakonsku regulativu i danas se postavljaju diljem zemlje.
Poticaj na akciju bilo je također stradavanje motociklista koje se događa iz godine u godinu. On uporno upozorava da rješenja postoje, ali se ne primjenjuju.
– Moj osnovni cilj djelovanja u prometnom sektoru je ostvariti jednakovrijedan pogled na motocikliste kao potpuno ravnopravne sudionike u prometu. Ali ne samo sudionike u prometu, već i kod planiranja održavanja cesta, te projektiranja, s naglaskom na sigurnost i edukaciju, kako motociklista tako i ophodarskih službi.
One su zaista "prva linija obrane" i njihov rad direktno utječe na sigurno odvijanje prometa, naročito za motocikliste, poručuje Vitković, inače po struci inženjer građevinarstva.
KARAVANA ZA ŽIVOT – BIKERI NA CESTI
Projekt Karavana za život – bikeri na cesti, kaže Vitković, ostvario je svoje ciljeve, a danas aktivnosti nastavljaju kroz Akademiju sigurne vožnje motocikla.
Tijekom godina uvedene su brojne promjene – od ukidanja poreza na motocikle starije od 10 godina, zakonski je propisana ugradnja zaštitnih ograda za motocikliste, uvedena bitumenska ispuna s protukliznim svojstvima, postavljeni znakovi upozorenja za opasne dionice te plavi katadiopteri protiv naleta na divljač.
– Suradnja s institucijama danas je puno bolja nego prije. Imao sam priliku zastupati interese motociklista u Povjerenstvu pri Ministarstvu prometa i Saborskom odboru za promet, gdje se zalažemo za tzv. »lane splitting«, odnosno mogućnost pretjecanja kolona pod posebnim uvjetima na autocestama, graničnim prijelazima i u trajektnim lukama, ali i za obvezno formiranje koridora za žurne službe, objašnjava Vitković.
Posljednjih godina vidljivi su značajni pomaci, posebno na dionici D8 i drugim državnim cestama.
– Nakon puno truda i borbe sa sustavom, sigurnost motociklista napokon postaje pravilo, a ne iznimka, zaključuje Vitković.
DEFENZIVNA VOŽNJA
Kako su motociklisti u prometu iznimno ranjivi, pitali smo ga koji su ključni faktori njihove sigurnosti. Ističe da su to vozač, cesta i vozilo, zbog čega se Tollazzi i on zalažu za povratak prometne edukacije u osnovne škole.
– Samo od najranije dobi možemo postići dovoljan stupanj prometne kulture u budućnosti. Osim toga, upravo smo dovršili drugo izdanje knjige Akademija sigurne vožnje motocikla koja objedinjuje teoretsko i praktično znanje.
Smatramo da bi svaki vozač motocikla trebao znati barem osnove koje smo se potrudili svima pojasniti na jednostavan način. Očekujemo tisak do kraja lipnja i zaista se nadamo da će knjiga naići na razumijevanje nadležnih institucija, govori.
Trećina svih poginulih u prometu su motociklisti. Samo prošle godine život je na hrvatskim cestama izgubilo njih 70, taj je broj 2024. bio 71, dok je 2023. na motociklu tragično stradalo 76 osoba.
Ovi podaci ih obvezuju, napominje, stoga su odradili brojna predavanja i poligone te objavili veći broj stručnih članaka i publikacija na temu sigurnosti. A koji su najčešći "nevidljivi" rizici na cesti koje motociklisti početnici često zanemaruju?
– Ono što ističem na svim svojim predavanjima i forsiram da ljudi prihvate je neosporna činjenica kako ne postoji križanje u kojem motociklist ima prednost. Postoji velika šansa da shvatite bit ako razmišljate na ovaj način: najranjivija smo motorizirana skupina u prometu i sasvim je irelevantno tko je imao prednost nakon što se tragedija dogodi.
Vi ste na motociklu svakako ozlijeđeni. Uz to, podcjenjivanje stanja pneumatika, stanja ceste i brzine, najčešći su uzrok stradavanja, upozorava.
Govoreći o defenzivnoj vožnji i njezinoj važnosti za bolju uočljivost motociklista u prometu, Vitković ističe kako ona podrazumijeva odgovornu vožnju, predviđanje poteza drugih sudionika i izbjegavanje distrakcija poput mobitela ili slušalica.
Takav način vožnje, kaže, uključuje i korištenje zaštitne opreme te držanje sigurnog razmaka, a u praksi znači biti spreman na pogrešku drugih sudionika u prometu.
NAJČEŠĆI PROPUSTI
Smatra da bi Hrvatska, po uzoru na Sloveniju, trebala zakonski propisati obvezan tečaj sigurne vožnje za sve vozače koji polože A kategoriju, neovisno o dobi. U Sloveniji motociklisti taj tečaj moraju završiti unutar dvije godine, u protivnom gube vozačku dozvolu A kategorije.
– Odlično osmišljeno! Motociklisti tako ulažu u sebe i to daje dobre rezultate jer nauče pravilno kočiti i tehnike koje ih u autoškolama često ne uče. Iako se zakonodavac samnom ne slaže, smatram i da umjereno glasniji motocikli, kao i uočljivija oprema poput reflektirajućih prsluka i odijela življih boja, povećavaju vidljivost motociklista u prometu i potiču druge vozače na veću pozornost.
Ne mislim ovdje na vožnju motocikla noću kada su naši sugrađani na zasluženom odmoru, niti na turiranja motocikla na semaforima, nego na normalnu vožnju naseljenim mjestom i otvorenim cestama, pojašnjava Vitković.
Vezano za tehničke i druge propuste koje na motociklima uočava tijekom edukacija, kao najveću manu vidi sustav koji nedovoljno pažnje posvećuje edukaciji motociklista svih dobnih skupina, kao i premalo pažnje na tehničku ispravnost kočionog mehanizma motocikla ili npr. pneumatika, dok je pretjerani naglasak na "ispušni sustav" koji je realno odmah uočljiv i, nažalost, najlakše naplativ.
Sami motociklisti zaista brinu o stanju vlastitog motocikla, kaže, ali i premalo ulažu u sebe, edukaciju i opremu.
– Ono što na svim predavanjima uočavam jest premalo stvarnog znanja, a previše "naučenog" na društvenim mrežama. Vozače treba poticati da ulažu u sebe, edukaciju i opremu jer je to ulaganje u život.
Zato se već 15 godina zalažem za kvalitetnije programe u autoškolama, više pažnje pravilnom kočenju motocikla te obvezu izlaska kandidata na autoceste i brze ceste.
Potrebni su i regionalni centri sigurne vožnje, za što postoje dostupna europska sredstva. Na takvim bi poligonima trenirale i hitne službe, a instruktori A kategorije jednom u pet godina trebali bi proći poligone sigurne vožnje. Ako ovako nešto ima Slovenija i odlično funkcionira u četiri regionalna centra, a u izvođenju su dodatna dva, ne vidim niti jedan opravdan razlog zašto ne bi uspjelo i kod nas, smatra Vitković.
Pitamo ga nadalje kako smanjiti nepažnju vozača uslijed korištenja mobitela i pogleda na ekrane u automobilima, a koja postaje vodeći uzrok nesreća?
– Kao što znamo, naši vozači najmanje poštuju pravila u vlastitoj zemlji, čim prijeđu granicu, poštuju propise, koriste "hands free" uređaje za komunikaciju i ostalo. Zašto je tome tako?
Jer je izvan Hrvatske vrlo izgledno plaćanje kazne! Time sam sve rekao. Prema tome, potrebne su pojačane kontrole i prisutnost policije na terenu, a ne da "rješenje" vidimo u postavljanju stacionarnih kamera koje mnoge zemlje članice EU-a već demontiraju, apelira.
STRATEGIJA VISION ZERO
– Sjetimo se vremena kada motociklisti nisu koristili zaštitne kacige – prije otprilike 20 godina imali smo samo 10 posto onih koji ih koriste, nastavlja, a sada je ta brojka iznad 99 posto. Isto se može napraviti s korištenjem mobilnih uređaja jer podatak da je 75 posto prometnih nesreća uzrokovano distrakcijom ili prelaskom u suprotan smjer, sam za sebe dovoljno govori. Stoga ponavlja kako je najbolja i najefikasnija metoda izglednost plaćanja kazne.
Govoreći o Nacionalnom planu sigurnosti cestovnog prometa 2021.–2030., Vitković ističe kako je cilj do 2050. godine ostvariti europsku strategiju "Vision Zero", odnosno promet bez poginulih i teško ozlijeđenih osoba. Naglašava kako se stvarni rezultati ne mogu skrivati iza statistike te da brojke jasno pokazuju stanje na cestama.
– Sustav mora brže reagirati, više slušati motocikliste i ulagati u kvalitetniju edukaciju. Potrebna je sinergija struke, institucija i iskustava zemalja poput Slovenije i Austrije koje već provode rješenja koja daju rezultate. Na sastancima s nadležnima uvijek pitam znaju li "cijenu života"? Jedan izgubljeni život je puno, previše, i ne može se ničim mjeriti.
Dugoročno moramo misliti na sve sudionike u prometu, previše je nepotrebnih stradanja. Ne možemo kriviti samo infrastrukturu i osobno sam stava da je otprilike 20 posto greška infrastrukture, a ostalo je do vozača. I vrlo malo tehničke neispravnosti, kategoričan je Vitković.
Na pitanje hoće li se, temeljem evaluacije Radne skupine, uvesti korektivne mjere za područja gdje Nacionalni plan ne ostvaruje zadane pokazatelje, napominje kako je "Vizion Zero" vrlo jasan cilj i nema odstupanja.
– Neće se ići s korektivnim mjerama jer sve zemlje bilježe pomake na poboljšanju prometne sigurnosti. Bilježi ih i Hrvatska, naglašava, ali moramo shvatiti da je neophodna sinergija svih strana, nema samovolje i nepresušnih izvora financiranja bez rezultata.
Govoreći o izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama usklađenima s EU direktivama, Vitković se nada da će motociklistima pod posebnim uvjetima biti omogućeno pretjecanje kolona na autocestama. Ističe kako su prijedlog već pozitivno ocijenili HAC, Hrvatske ceste i Ministarstvo prometa, a konačnu odluku treba donijeti Sabor.
Dodaje kako nove zakonske izmjene uglavnom donose strože kazne za najčešće prometne prekršaje pa motociklisti mogu očekivati veće sankcije za tehničku neispravnost vozila, uključujući i skidanje registarskih pločica.
PREKOGRANIČNO PRIZNAVANJE PROMETNIH KAZNI
Govoreći o novim pravilima Europske unije o prekograničnom priznavanju prometnih kazni, posebno važnima tijekom turističke sezone, Vitković smatra kako će ih Hrvatska prihvatiti unutar predviđenog roka. Podsjeća pritom da na europskim cestama godišnje pogine više od 19.000 ljudi, dok ih je oko 100.000 teško ozlijeđeno.
– To su zastrašujuće brojke koje nas sve obvezuju na veću odgovornost u prometu, upozorava.
Na pitanje očekuje li veću potporu preventivnim akcijama poput projekta »Moj prijatelj policajac«, kaže kako vjeruje da će Saborski odbor za promet podržati takve inicijative.
– Imao sam priliku izlagati pred Odborom i smatram ga vrlo profesionalnim. Posebno cijenim suradnju s policijskim službenicima i prometnim stručnjacima koji godinama rade na edukaciji mladih i motociklista. Takve projekte svakako treba podržati jer ulažu u prevenciju i sigurnost u prometu, poručuje Vitković.
MEĐURESORNA SURADNJA
Vezano za međuresornu suradnju, pitali smo kako poboljšati suradnju između MUP-a, Ministarstva prometa i Ministarstva zdravstva, primjerice kod pravovremenog obavještavanja o privremenoj nesposobnosti vozača.
– Upravo onako kako smo i uspjeli. Konačno svi sjedimo za istim stolom. Nakon našeg prosvjeda 2025. godine i ministar prometa, Oleg Butković, ispunio je sve naše zahtjeve.
Smatram da sada, nakon mnogo godina uvjeravanja sustava, dijalog konačno postoji, nalaze se rješenja, i ono što posebno veseli, primjenjuju se i na prometnicama su promjene vidljive, odgovara.
Njegova poruka svim sudionicima u prometu je dugogodišnja mantra.
– Svijet je prepun igara i igrica, ali u prometu ne postoji "play again". Cesta ne prašta greške, a obitelji su te koje vas željno iščekuju s putovanja i odrađenih obaveza, apelira Vitković.
Pozornost želi posebno skrenuti na to da trebamo poći od nas samih, raditi na sebi, educirati se, u prometu ponašati odgovorno, koristiti svu dostupnu zaštitnu opremu na motociklu, i tek tada možemo očekivati odgovornost i od drugih.
– Na kraju svake godine radi se statistika, ljudski životi postaju broj, a obitelji neutješno dozivaju svoje najmilije, djecu, majke, očeve… Njima nije važno tko je kriv jer njihovih najmilijih više nema, nitko ih ne može vratiti.
U nebrojenim razgovorima s roditeljima poginulih mladih motociklista, uvijek nalazim zajedničku poveznicu: "Da sam barem bio odlučniji". Moja poruka svim roditeljima je: budite odlučniji, forsirajte edukacije i, bez obzira na relaciju vožnje, forsirajte korištenje kompletne motoopreme, ne samo one propisane zakonom, poziva Vitković.
Posljednjih godina bilježi se porast upravljanja vozilima pod utjecajem alkohola ili droga, nastavlja, a već i mala količina alkohola u krvi usporava reakcije vozača i čini ga opasnijim u prometu.
Znamo da sekunde ponekad znače život. Istraživanja pokazuju da već i male doze alkohola mogu povećati prosječno vrijeme reakcije na opasnosti u prometu, primjerice s 2,5 sekunde na 3,2 sekunde. Neke studije navode kako negativan utjecaj na ponašanje vozača počinje već pri koncentraciji od samo 0,2 promila.
– Najveća zabluda vozača motocikla je: imam prednost! To je pogrešno uvjerenje, imate zakonsku prednost, ali ne i životnu.
Svaka greška drugog sudionika u prometu po vas može biti kobna jer nemamo zračne jastuke, odbojnike koji nas štite, već samo odijelo koje pomaže pri padu, ali ne i udarcu do kojeg dolazi zbog naglog zaustavljanja, što je zapravo i najveći uzrok smrtnog stradavanja motociklista, kaže ovaj neumorni borac za sigurnost u prometu.
Za kraj, Vitković svima želi "sretne ceste" uz poruku da pripazimo jedni na druge jer je život samo jedan – ne dozvolimo si ostati bez njega radi brzine, nesmotrenosti i neznanja. Na to možemo utjecati.
