Vedran Obućina (Snimio Duško Jaramaz / Pixsell)
Politolog i anglikanski svećenik Vedran Obućina ocijenio je u utorak navečer na tribini "Sociološki quodlibet" u organizaciji Odjela za sociologiju Matice hrvatske da su vojni napadi Izraela i Sjedinjenih Američkih Država na Iran čin agresije.
Pozivajući se na izjave omanskog ministra vanjskih poslova, njemačkog ministarstva vanjskih poslova i američkog State Departmenta, Obućina je ustvrdio kako je dogovor između SAD-a i Irana na pregovorima već bio postignut, no da je svega nekoliko sati kasnije započeo napad na Iran.
Dodao je kako se u prvim danima nakon izbijanja sukoba promijenilo najmanje pet objašnjenja razloga napada, zbog čega, kako je rekao, ni danas nije jasno što je bio stvarni povod.
"Uvijek naglašavam da je Iran napadnut jer ima nuklearno oružje, dok Sjeverna Koreja i Rusija nisu napadnute upravo zato što ga imaju. Iz toga svatko može izvući vlastite zaključke", rekao je Obućina.
Osvrnuo se i na stanje međunarodnog prava nakon 2001. godine i napada na SAD, ocijenivši ga nestabilnim i podložnim različitim pritiscima, zbog čega ne daje jednake rezultate u sličnim situacijama.
Govoreći o reakcijama vjerskih zajednica, naveo je kako su američka katolička i episkopalna zajednica javno i jasno kritizirale napade na Iran. Također je istaknuo da postoji niz židovskih obrazovnih institucija koje se protive ratu, za razliku od onih koji ga podupiru.
Prema njegovim riječima, unutar šiitskog islama postoje podjele – dio radikalnih skupina podržava protunapade, dok drugi smatraju da takav pristup nije u skladu s učenjem.
"Očito je i da dio evanđeoskih kršćana u SAD-u podržava Donalda Trumpa i zagovara nastavak vojnih akcija na Bliskom istoku", dodao je.
Vedran Obućina urednik je društvene rubrike Vijenca. Diplomirao je na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, anglikansku teologiju studirao je na učilištu Mihael Starin u Osijeku, a religijsku povijest na Sveučilištu u Regensburgu. Usavršavao se i na Sveučilištu Chulalongkorn u Bangkoku te djeluje kao fellow i trener u Međunarodnom centru za međureligijski i međukulturalni dijalog (KAICIID) u Lisabonu.
Tijekom karijere živio je i radio u više svjetskih gradova, uključujući London, Rabat, Ankaru, Kairo i Teheran, a iskustvo boravka na Bliskom istoku pretočio je u niz stručnih tekstova i knjiga, među kojima je i "Politički sustav Islamske Republike Iran".
Uz istraživanje regionalne politike, religije i kulture, predsjednik je Centra za međureligijski dijalog u Rijeci, s posebnim interesom za mirotvorstvo i ekoteologiju.