aNALIZA gong-A
Svaki peti zakon u 2025. donesen hitno: "Ispada da Hrvatska stalno živi u izvanrednom stanju"
(Snimio Igor Kralj / Pixsell)
Hrvatski sabor je tijekom 2025. godibe u hitnom postupku donio čak petinu zakona, odnosno od 179 zakona kroz ubrzani je postupak prošlo njih 37, rezultati su najnovije analize Gonga.
Često korištenje ubrzanog ili hitnog postupka za donošenje zakona nastavilo se i u 11. sazivu Hrvatskog sabora, unatoč tome što Poslovnik Hrvatskog sabora navodi da se zakoni po hitnom postupku donose samo iznimno, i to onda kada za to postoje opravdani razlozi, ističu u Gongu. Dodaju kako se u tim slučajevima hitnost postupka mora se posebno obrazložiti u prijedlogu zakona.
"Ako se slijedi logika slova Poslovnika Hrvatskog sabora, ispada da Republika Hrvatska i u ovom mandatu predsjednika Vlade Andreja Plenkovića nastavlja živjeti u izvanrednom stanju", ističe se u Gongovoj analizi.
Od 352 zakona donesenih na dosadašnjih osam sjednica aktualnog saziva, kroz hitni postupak prošlo je njih 70 ili 20 posto. Gledajući zasebno samo u 2025. je od 179 zakona kroz ubrzani postupak prošlo ih je 37, odnosno 21 posto.
U ovom sazivu po hitnom postupku mijenjani su i takvi zakoni kao što je Zakon o komasaciji poljoprivrednog zemljišta, oko kojega je dio javnosti i vlasnika zemljišta izrazio zabrinutost da će se njime zadirati u njihova vlasnička prava. U hitnom postupku donesene su i izmjene Zakona o socijalnoj skrbi, bez obzira na to što je riječ o zakonu kojim se uređuju temeljna socijalna prava često najranjivijih skupina u društvu, s dugoročnim posljedicama, a bez objektivne zakonske hitnosti, ističe se Gongovoj analizi. Zaključuje se i da je u ubrzanoj proceduri donesen čak i Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima.
Hitni postupak sužava prostor za javnu raspravu
U Gongu podsjećaju da je tijekom 2024. za ubrzanim postupkom Sabor posegnuo pri donošenju čak 32 posto zakona te da je sličnoj učestalosti hitnog zakonodavnog postupka Sabor bio sklon i tijekom 2023..
U 10. sazivu Sabora daleko najveći broj zakona u hitnom postupku donesen je na 12. sjednici. Tada je mahom bila riječ o mijenjanju vrijednosti navedenih u kunama u vrijednosti u eurima.
Gong podsjeća i da Hrvatski sabor na svojim mrežnim stranicama o hitnom postupku navodi da se "zakoni se po hitnom postupku donose kada to zahtijevaju interesi obrane i drugi osobito opravdani državni razlozi, odnosno kada je to nužno radi sprečavanja ili otklanjanja većih poremećaja u gospodarstvu." No, kako se u analizi zaključuje, u saborskoj praksi ti uvjeti često nisu ispunjeni.
"Hitni postupak znači glasanje nakon samo jednog čitanja u Saboru, kraću zakonodavnu proceduru, odnosno bitno smanjen prostor za sudjelovanje javnosti, nakon čega se zakon svejedno izglasava običnom većinom. Učestala praksa donošenja zakona po hitnom postupku obezvređuje značenje demokratskih procedura te sužava prostor za javnu raspravu o važnim društvenim pitanjima", zaključuju u Gongu.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
