Projekt je planiran na deset godina, a već je obrađeno više od 500.000 parcela. Ipak, ključ uspjeha je u aktivnom sudjelovanju građana. Postupak, koji se provodi u suradnji s Ministarstvom pravosuđa i uz angažman ovlaštenih geodetskih tvrtki, omogućuje definiranje granica, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i upis vlasništva ondje gdje ono do sada nije bilo evidentirano. U praksi to znači sigurnije vlasništvo, manje sporova i pouzdan temelj za prodaju, nasljeđivanje ili ulaganje. Najosjetljivija su područja s dugom poviješću iseljavanja i zapuštanja zemljišta, kao i zapušteno poljoprivredno zemljište gdje vlasnici imaju obvezu održavanja. U nekim slučajevima ljudi ni ne znaju da nisu upisani kao vlasnici, iako pravo mogu dokazati. Zato se paralelno provodi  informativna kampanja kojom se građane poziva da se odazovu na obilježavanje granica i provjeru podataka. Jer koliko god projekt zvučao administrativno i tehnički složeno, njegova je suština jednostavna – urediti evidencije tako da svatko zna što posjeduje i gdje su granice njegove imovine. A to je interes i države i građana, istaknuli su gosti ovotjedne Špice s Macanom.

– Kako ste i sami primijetili, sve to na prvu zvuči vrlo složeno – a u praksi će prije svega biti dugotrajan proces. Program je planiran na razdoblje od deset godina, a vidjet ćemo hoće li to biti dovoljno. Riječ je o strateškoj odluci države da sustavno uredi katastar i zemljišne knjige. Hrvatska je pritom među rijetkim zemljama koje na ovako sveobuhvatan način provode postupke usklađivanja tih evidencija s ciljem da se na kraju procesa vlasnicima osiguraju potpuno uređeni i "čisti" vlasnički papiri, naveo je glavni ravnatelj Državne geodetske uprave Antonio Šustić.

Država postupak provodi putem ovlaštenih geodetskih tvrtki, certificiranih pri Državnoj geodetskoj upravi, a one na terenu djeluju kao produžena ruka države. Geodeti potom pozivaju sve stranke, i upisane vlasnike i one koji smatraju da imaju određena prava, te izlaze na njihove parcele. Zemljište se omeđuje, precizno određuju koordinate, evidentira izgrađeno stanje i utvrđuje način uporabe, poput livade, pašnjaka ili oranice. Riječ je ponajprije o građevinskim područjima – ali ne zato što je projekt ograničen, nego zato što je u ovoj fazi strateški usmjeren tamo gdje je učinak najveći, pojasnio je Šustić.

– Obuhvaćeno je oko 550.000 hektara građevinskog zemljišta u Hrvatskoj, prema podacima Ministarstva prostornog uređenja. Upravo su to prostori najveće vrijednosti i interesa, područja koja privlače investitore i otvaraju mogućnosti razvoja. Uređena i pravno čista nekretnina građanima znači konkretnu korist – mogu je založiti za kredit, ishoditi građevinsku dozvolu, graditi, a potom objekt staviti u funkciju, primjerice za stanovanje ili turističku djelatnost. No projekt ne obuhvaća samo privatne vlasnike. U postupak su uključena i zemljišta u vlasništvu države, javnih poduzeća, gradova, općina i županija. Cilj je evidentirati i urediti svaku parcelu na tom području – doslovno svaki kvadratni metar, naveo je Šustić.

Komunikacija prema javnosti organizirana je jasno i jednostavno, uz precizne upute. Prvi i najvažniji korak za građane jest – odazvati se pozivu na obilježavanje granica,
naglasio je predsjednik Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije, Vedran Car, a kao važan dio ističe informativnu kampanju koja javnost na vrijeme upoznaje s početkom izmjere. Katastarska izmjera podrazumijeva usklađivanje katastarskih i zemljišnoknjižnih podataka sa stvarnim stanjem na terenu. Geodeti precizno mjere i evidentiraju parcele prema stvarnoj uporabi, onako kako ih vlasnici ili nositelji prava koriste. Tijekom postupka utvrđuju se granice, površine i stvarno stanje čestica, a svi prikupljeni podaci unose se u službene evidencije koje, nakon završetka izmjere, postaju važeće i
službeno se koriste.

– Današnje katastarske izmjere oslanjaju se na suvremene geodetske instrumente koji omogućuju vrlo precizno utvrđivanje međa. Primjenom napredne tehnologije granice parcela određuju se znatno točnije nego nekada, pa vlasnici imaju jasniji pregled svog posjeda i manje dvojbi oko razgraničenja. Iako je tehnika napredovala, temelj postupka ostao je isti kao i prije dva stoljeća, kada je katastar prvi put uspostavljen – vlasnici i nositelji prava izlaze na teren kako bi pokazali tijek granica svojih čestica.

Vlasnicima je posebno važan podatak o površini katastarske čestice, koji se danas može izračunati s preciznošću u centimetrima, dok su nekada odstupanja dosezala i nekoliko metara, naveo je Vedran Car. Izlazak na teren uvijek je koristan, posebno kada granice dijele susjedi, primjerice zbog cesta ili prava korištenja. Sudjelovanje svih vlasnika u takvim situacijama pomaže preciznom utvrđivanju granica i izbjegavanju nesporazuma, a posebno je važno kada se na nekoj čestici dugi niz godina nije radilo na uređenju zemljišnoknjižnih ili katastarskih podataka. Dugogodišnja praksa pokazuje da su
mnogi izbjegavali upis prava, ali spajanje katastra i zemljišnih knjiga danas omogućuje vlasnicima da dobiju točne i pravno valjane podatke o svojoj imovini, istaknuli su sugovornici. Sustavne katastarske izmjere u Hrvatskoj specifične su za našu zemlju i ne provode se u susjednim državama – primjerice, u Sloveniji građani sami rješavaju vlasničke i katastarske potrebe po potrebi. U Hrvatskoj se svake godine provodi sustavan pregled zemljišnih evidencija. Samo u ovoj godini završeno je oko 68 tisuća geodetskih elaborata koje izrađuju ovlašteni geodeti i potvrđuju nadležne službe. Cilj nije samo imati ažurne evidencije, nego omogućiti vlasnicima da uredno evidentiraju svoju imovinu u službenim podacima, čime dobivaju pravnu sigurnost i podršku države. Cijeli istočni dio Hrvatske uređen je kroz komasacije, koje osim katastarskih izmjera uključuju i organizaciju zemljišta radi poljoprivodne učinkovitosti. Komasacije objedinuju male parcele u veće, povećavaju prinose i olakšavaju gospodarenje. U sklopu tih zahvata uređivala su se i naselja, ne samo poljoprivredno zemljište.

Hrvatska je uzor sebi – država je prepoznala važnost sustavnog uređenja zemljišta i investirala u katastarsku izmjeru. Procijenjena cijena po parceli iznosi oko 250 eura, što je znatno povoljnije od pojedinačnog rješavanja, a ulaganje se vraća kroz aktivaciju nekretnina u financijske tokove. Dok imovina nije uključena u te tokove, ona ostaje praktički "mrtvi kapital”.

– Današnji postupak je dodatno moderniziran. Promijenjeni su propisi i poslovni procesi tako da geodeti u privatnim tvrtkama sada angažiraju i pravnike, što ranije nije bila praksa. Pravnici prisutni na terenu zajedno s geodetima prikupljaju svu potrebnu dokumentaciju, precizno definiraju parcelu i izrađuju tzv. popisni list. Taj dokument uključuje sve elemente zemljišnoknjižnog uloška i omogućava sudovima brži, jednostavniji i transparentniji postupak, bez višestrukih poziva na teren i ponovnih
ročišta, naveo je Antonio Šustić.

Kada se svi vlasnici slože oko zajedničkog puta ili prava korištenja, primjerice tako da svaki vlasnik ustupi dio svoje parcele, taj dogovor se tada formalno definira i upisuje u evidencije bez ikakvih sporova. Na terenu se prvo utvrđuje stvarno stanje – granice parcela, njihova veličina, postojeća izgradnja i druge karakteristike zemljišta. U sljedećoj fazi postupka provjeravaju se i potvrđuju podaci o vlasnicima kroz postupak predočavanja, kako bi se osigurala točnost i pravna valjanost upisa. Stranke se tada upoznaju s izmjerenim podacima i daju svoju suglasnost, čime se zapravo provodi kontrola svih terenskih radova i potvrđuje preciznost izmjerenih informacija. Na terenu se često otkrivaju zaboravljeni ili zapušteni prostori, poput starih šumskih puteva koji su prolazili između parcela. Primjerice, na Pelješcu je izmjerena parcela kroz koju desetljećima nije prošao ni čovjek ni divljač – put je nekada bio funkcionalan, a sada je potpuno zarastao. Takve izmjere omogućuju da se parcele jasno i precizno evidentiraju, ponekad prvi put nakon stotinu godina. Mnogi vlasnici gotovo nikada ne prate stanje svoje imovine. Tek kada planiraju gradnju ili neku drugu aktivnost, počinju uviđati točnu lokaciju svojih parcela i način na koji ih treba urediti. Često se pokazuje da su parcele formalno upisane u evidencijama, ali vlasnici nisu upoznati s njihovom stvarnom lokacijom ili nisu riješili međusobne odnose s drugim vlasnicima.

– Postoji portal Uređena zemlja, koji je jednostavan za korištenje i lako pamtljiv, a služi za pregled uređenosti vaše imovine. Pristup portalu moguć je prijavom putem bankovnog tokena, osobne iskaznice ili drugog certifikata. Nakon prijave sustav automatski povezuje vaš OIB i omogućuje provjeru što imate i kako je vaša parcela evidentirana u službenim evidencijama. Važno je napomenuti da podaci na portalu ponekad mogu odstupati od stvarnog stanja na terenu. To nije problem, već signal da je potrebno reagirati i uključiti se u postupak katastarske izmjere. Moto programa glasi: "budite aktivni sudionik katastarske izmjere”. Zato pratite informacije, provjeravajte svoje podatke i sudjelujte u postupku. Cilj je imati urednu dokumentaciju – čiste papire, točno opisanu nekretninu, pravilno upisane stvarne vlasnike i precizne evidencije. Portal Uređena zemlja upravo to omogućuje i predstavlja prvi korak u provjeri i uređenju vaše imovine, istaknuo je Šustić.

Iako mnogi vjeruju da su katastarske evidencije potpuno uredne, spajanje katastra i zemljišnih knjiga često otkriva neslaganja i praznine. Digitalizacijom podataka u suradnji s Ministarstvom pravosuđa stvoren je jedinstveni sloj koji omogućuje uvid u stanje vlasništva, no izlaskom na teren ponekad se pokaže da osobe koje ranije nisu bile upisane još uvijek nemaju "čiste papire”. Procjenjuje se da takvih slučajeva može biti i do 60%. Najčešći problemi javljaju se kod parcela gdje vlasnici nisu uredno evidentirani ili nisu aktivno pratili stanje svoje imovine. Vedran Car ističe da je nakon Drugog svjetskog rata privatno vlasništvo bilo malo poticano, zbog čega se stanje u zemljišnim knjigama nije redovito ažuriralo. Tek  desetljećima kasnije država je shvatila da bez točnih katastrskih podataka ne može učinkovito upravljati imovinom.

– Danas je obnova katastarskih i zemljišnoknjižnih evidencija u Hrvatskoj jedinstvena u regiji. I dok pojedinci imaju obvezu prijaviti promjene na svojoj nekretnini, država aktivno brine o točnosti i ažurnosti podataka, čime se osigurava pouzdano upravljanje imovinom, pojašnjava Car. Spajanje katastra i zemljišnih knjiga posebno je važno zbog čestih neusklađenosti upisa, koje se otkrivaju tijekom katastarskih izmjera. U postupku, osoba upisana u zemljišnu knjigu i osoba upisana u katastar imaju jednaka prava – pravo vlasništva dokazuje se zakonom propisanim radnjama i dokazima.

Vedran Car pojašnjava da neusklađenost evidencija ne znači gubitak prava, već potrebu da se papiri uredno dovedu u red. Portal Uređena zemlja omogućuje vlasnicima da provjere svoje podatke i reagiraju ako primijete da nešto nedostaje ili nije pravilno upisano. Često se događa da vlasnici posljednjih 15–20 godina nisu pratili stanje svojih parcela, što dovodi do neslaganja u evidencijama.

Nasljedni postupci također mogu stvarati komplikacije – kada prethodni vlasnik, poput bake ili djeda, umre, nasljeđivanje se proteže kroz više generacija, a upisi u zemljišnim knjigama često nisu ažurirani. Antonio Šustić pojašnjava da bilježnici vode ostavinske rasprave i podnose prijedloge sudu, što omogućuje uredno rješavanje nasljeđivanja, uključujući i imovinu koja nije formalno upisana.

– Na stranicama programa i web stranicama angažiranih tvrtki objavljuju se područja u postupku katastarske izmjere, koja se mogu pratiti i putem fotografija, a zatim doći do konkretnih parcela. Ovo je prilika za sve koji čuvaju papire "u kutiji” naslijeđene od roditelja ili baka da provjere svoje podatke i uredno ih upišu, naveo je Šustić.

Postupak je potpuno digitaliziran i sustavan, radovi na jednom području mogu trajati i godinu do godinu i pol, nakon čega slijedi aktivnost sudova. Čak i vlasnici koji nisu stalno na području ne gube priliku uključiti se u postupak. Često se pojavljuju situacije nasljeđene imovine, gdje lokalni vlasnici obrađuju zemlju, a dijaspora tijekom ljeta potvrđuje svoja prava. Većina rasprava odvija se mirno i kulturno, uz podršku geodeta, pravnika i samih stranki, što olakšava reguliranje i ažuriranje evidencije. U roku otprilike godinu i pol očekuje se da će općinski sud u Novom Zagrebu obraditi sve zemljište uključeno u katastarsku izmjeru. Antonio Šustić ističe da je to izvanredno postignuće, zahvaljujući sucu Ratoviću, čiji je angažman i rezultati u ovom procesu iznimno važni. Takav rad je ključan jer građani često primjećuju kaotično stanje u katastarskim i zemljišnoknjižnim evidencijama, no država je osigurala potrebne kapacitete i institucije za sustavno rješavanje tih postupaka. Za usporedbu, početkom reforme 2004. godine u zemljišnim knjigama bilo je preko 500.000 neriješenih predmeta, dok je danas taj broj smanjen na oko 30–40 tisuća. Većina "običnih” predmeta danas se rješava u roku nekoliko dana na većini sudova. Posebna pozornost usmjerena je na poljoprivrednike i neuređene vlasničke odnose na poljoprivrednom zemljištu. Dok se ranije dopuštalo da netko godinama obrađuje zemljište bez rješenja vlasničkih prava, Europska unija to više ne tolerira. Sustav poticaja sada zahtijeva dokaz da su vlasnička prava ili regulirani odnosi uređeni – nije nužno biti vlasnik, ali potrebno je imati dogovor s vlasnikom i odgovarajuću potvrdu.

Evidencija ARKOD bilježi površine za koje se ostvaruju poticaji, a ponekad te površine ne odgovaraju točno katastarskim parcelama, no s vremenom će se stanje uskladiti. Rok za poljoprivrednike da daju javnu biležničku izjavu i pokrenu postupak rješavanja vlasničkih odnosa je do kraja godine. Cilj je uskladiti ne samo građansko, nego i poljoprivredno zemljište, kako bi se jasno znalo tko upravlja čime, što omogućuje učinkovitiju poljoprivredu. Komasacije dodatno pomažu objediniti male parcele u veće površine, što je ključno za konkurentnu i intenzivnu proizvodnju, istaknuo je Vedran Car.

– Ministarstvo poljoprivrede provodi politiku koja zabranjuje razdvajanje intenzivno obrađivanih parcela na manje od jednog hektara, čime se štite velike i kvalitetne parcele za proizvodnju. Geodeti imaju važnu ulogu u komasacijama – u Jugoslaviji je uređeno oko 17,5% državnog zemljišta, a evidencije na tim područjima još su najbolje. Danas se komasacije nastavljaju, a uz izmjene zakona očekuje se dodatno objedinjavanje i uređenje zemljišta. Za razliku od prošlih vremena, kada su se parcijalne izmjere provodile bez pitanja vlasnika, danas se mora poštovati zakon o vlasništvu iz 1996. godine. Sva postupanja Državne geodetske uprave potpuno su digitalizirana, naveo je Antonio Šustić.

Geodet može stranci u svom uredu prikazati sve podatke o parceli, uključujući povijest i arhivske zapise, jer je većina arhive digitalizirana i pohranjena u sustav. Svi aktualni pisani i grafički podaci kataloškog operata vektorizirani su i digitalizirani, a zemljišne knjige dostupne su putem pravosuđa. Izrada geodetskih elaborata odvija se potpuno digitalno, bez papira, a predaja i potvrde u  katastarskim evidencijama vrše se elektroničkim putem s potpisom, što omogućuje učinkovit, moderan i transparentan rad.

– Ljudi često zaboravljaju da su geodetske komore stručno uređene organizacije, pa je za rad u struci obavezno članstvo u komori. Naša organizacija štiti čast i integritet geodetske struke, osiguravajući da mjerenja ne može obavljati bilo tko, te nadzire da postupanja naših članova budu u skladu s etikom i zakonom. Kada kolege raspravljaju o angažmanu, često se spominje udio rada za državu nasuprot privatnim poslovima. Prema istraživanju koje sam provodio za prošlogodišnji simpozij, manje od trećine prihoda geodetske struke dolazi od državnog višegodišnjeg programa, dok ostatak otpada na druge geodetske poslove i individualne postupke vezane uz katastar i zemljišne knjige, istaknuo je Vedran Car. Portal Uređena zemlja omogućuje svima pregled katastarskih podataka bez prijave,
pa je moguće vidjeti tko je vlasnik parcele ili objekta, tko su susjedi ili tko je nedavno kupio zemljište. Iako se ponekad postavlja pitanje je li ovakva razina transparentnosti prevelika, Antonio Šustić pojašnjava da su katastarske i zemljišnoknjižne evidencije prema zakonima javne, pa je njihova dostupnost obavezna. Podaci se ne mogu pretraživati po imenu i prezimenu, već je nužno poznavati lokaciju parcele. Tehnički je moguće pregledavati parcele jednu po jednu, što onemogućuje masovne zloupotrebe. Ako se korisnici prijave digitalnim identitetom, mogu vidjeti samo podatke o svojoj imovini, dok pristup tuđim podacima imaju isključivo država i nadležne institucije.

– Katastarske općine su tehničke, a ne administrativne jedinice, pa je pretraga po njima obavezna. Digitalizacija i redovito osvježavanje podataka, svakih 15 minuta, sprječava potencijalne malverzacije. Iako teoretski netko može pokušati promijeniti vlasništvo lažnim dokumentima, sustav to onemogućuje, a nadležna tijela reagiraju u slučaju pokušaja prevare. Sve prijedloge i promjene vlasništva sada se podnose elektronski preko javnih bilježnika, što ubrzava postupak, smanjuje pogreške i čini ga sigurnim i transparentnim, naveo je Šustić. Ako je kuća sagrađena bez dozvole nakon 2011. godine, nadležne institucije mogu pokrenuti postupak rušenja bespravne gradnje, što je prvi i ključni korak u rješavanju takvih slučajeva. S druge strane, Zakon o ozakonjenju zgrada omogućuje retroaktivnu legalizaciju objekata izgrađenih do 21. lipnja 2011. godine. To znači da vlasnici koji su gradili na privatnim ili poljoprivrednim parcelama bez potrebnih dozvola i dalje mogu legalizirati objekt, uz plaćanje propisanih pristojbi i eventualnih kazni, ovisno o prirodi nepravilnosti. No, objekti izgrađeni na javnom zemljištu, pomorskom dobru, koridorima ili drugim zaštićenim područjima ne mogu se legalizirati.