učitelji nezadovoljni
Hoćemo li ostati bez učitelja? Hrvatska je među najgorima po uvjetima rada
(Pexels)
Hrvatski učitelji i nastavnici su među najobrazovanijima u 53 zemlje sudionice istraživanja TALIS 2024: čak 94 posto učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi te 87 posto nastavnika u srednjim školama u Hrvatskoj ima završen četverogodišnji ili petogodišnji studij, što je dvostruko više od međunarodnog prosjeka te više od prosjeka EU-a koji iznosi 75 posto.
Prosječno imaju 16 do 17 godina radnog iskustva u školi, a u nastavi rade od 40 do 43,5 sati tjedno, što je za tri do pet sati više od prosjeka koji za EU iznosi 39 sati, a OECD 41 sat.
Opterećeni i pod stresom
Nasuprot tvrdnjama o tome kako zbog manje upisane djece imaju sve manje posla, radno opterećenje osnovnoškolskih učitelja u Hrvatskoj poraslo je prosječno za 2,1 sat tjedno u posljednjih 11 godina, a sve su više pod stresom, ne osjećaju da ih se cijeni niti da su dovoljno plaćeni za posao koji obavljaju.
Koliko je njihovo (ne)zadovoljstvo profesijom, govori podatak da svaki četvrti učitelj i nastavnik u Hrvatskoj namjerava napustiti profesiju u sljedećih pet godina.
Udio učitelja mlađih od 30 godina koji namjeravaju napustiti profesiju u posljednjih je šest godina porastao za 13 posto.
Razlozi odlaska koje navode odnose se na vlastitu odgovornost za uspjeh učenika, rješavanje zabrinutosti roditelja, prilagodbu promjenjivim zahtjevima vlasti i držanje koraka s izmjenama kurikula.
Rezultati su to Međunarodnog istraživanja o učenju i poučavanju TALIS 2024, najvećeg takvog istraživanja koje se ciklički provodi u 53 zemlje sudionice, od toga 29 članica OECD-a.
Rad u nastavi u Hrvatskoj je, pokazalo se, prilično sigurno zanimanje jer je više od 90 posto učitelja i nastavnika stalno zaposleno, a obavljaju ga uglavnom žene. S oko 80 posto učitelja i 69 posto nastavnika ženskog spola, Hrvatska je među zemljama s najvećim udjelom žena u prosvjeti.
Učitelji rade u razredima od prosječno 19 đaka što je za šest učenika manje od međunarodnog prosjeka, ali je u školama sve više djece s posebnim obrazovnim potrebama, pa tako svaka četvrta osnovna škola i svaka treća srednja škola ima više od 10 posto takve djece te barem jedan posto učenika koji su izbjeglice. Tipični razred uz to nerijetko ima više od 10 posto učenika s problemima u ponašanju.
Iako su zadovoljni formalnim obrazovanjem, učitelji i nastavnici ne osjećaju se tako dobro pripremljenima u pedagoškim aspektima svojega posla, a najmanje pripremljenima osjećaju se za uporabu digitalnih alata u nastavi, za pružanje podrške socioemocionalnomu razvoju učenika ili za poučavanje u višejezičnom okruženju.
Problem nasilja
Poslom je zadovoljno 84 posto učitelja i 89 posto nastavnika, a svaki treći ponovo bi se odlučio za isti poziv.
Hrvatska je, međutim, u skupini zemalja s najmanjim udjelom učitelja koji su zadovoljni svojom plaćom, tek svaki četvrti, a manje su zadovoljni i uvjetima zaposlenja u odnosu na svoje kolege u većini zemalja sudionica.
Hrvatska se nalazi u skupini zemalja s najnižim postotkom učitelja koji smatraju da se učiteljsko zanimanje cijeni u društvu, od strane roditelja, među političarima i u medijima.
Hrvatska se također nalazi u skupini zemalja s najmanjim udjelom učitelja i nastavnika koji smatraju da mogu utjecati na obrazovnu politiku.
U Hrvatskoj 13,7 posto učitelja i 9,3 posto nastavnika doživljava stres na poslu, mahom zbog odgovornosti za uspjeh učenika te previše administrativnih poslova, ali i održavanja razredne discipline. Na sreću, Hrvatska se još uvijek nalazi u skupini zemalja s relativno niskom učestalosti nasilnih incidenata.
Primjerice, u Finskoj, Malti, Norveškoj i Švedskoj više od 40 posto učitelja radi u školama u kojima ravnatelji izvještavaju da je nasilje ili verbalno zlostavljanje među učenicima na području škole značajan problem. U Hrvatskoj u takvim školama radi oko četiri posto učitelja.
U odnosu na istraživanje TALIS 2018, statistički se značajno povećao udio ravnatelja koji se suočavaju s manjkom strukovnih nastavnika, a sve veći problem postaje i nedostatak nenastavnoga osoblja. U Hrvatskoj se 18 posto osnovnoškolskih ravnatelja i 19 posto srednjoškolskih ravnatelja suočava s manjkom nastavnog kadra.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
