Na brodu "Galexyr", na kojemu je prošlog mjeseca, u međunarodnim vodama Karipskog mora, zaplijenjeno gotovo pet tona kokaina, čak petorica članova posade bili su hrvatski državljani, svi s područja Primorsko-goranske županije. Brod su, na moru između Barbadosa i Sv. Lucije, presrele i drogu zaplijenile vlasti s francuskog otoka Martiniquea, prekomorskog francuskog teritorija, a u tom trenutku na njemu se nalazilo ukupno 11 članova posade, od kojih po petorica iz Hrvatske i Crne Gore te jedan državljanin Srbije.

Svi članovi posade u akciji su bili uhićeni, a prema zasad neprovjerenim informacijama, trojica od petorice naših državljana su nakon ispitivanja puštena, dok su ostala dvojica, zapovjednik broda i prvi časnik palube, zadržana na Martiniqueu.

Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture poslali smo upit jesu li zadržani pomorci dosad zatražili bilo kakav vid pomoći Republike Hrvatske, ali odgovor na to pitanje jučer nismo dobili, kao ni informaciju jesu li uhićeni pomorci još uvijek na Martiniqueu.

Združena akcija

U akciji koja je dovela do zapljene sudjelovale su, uz francuske vlasti, još i policijske i vojne službe Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Američkih Država, s kojima su surađivale i kriminalističke službe MUP-a iz Hrvatske i Srbije, a cijelom operacijom koordinarala je francuska ratna mornarica.

Vijest o zapljeni 4.841 kilograma kokaina na 76-metarskom brodu za prijevoz cementa koji plovi pod zastavom Kameruna objavio je još prije petnaestak dana odjel za narkotike Centra za pomorsku analitiku i operacije (MAOC-N), a jučer se o slučaju oglasio i MUP Srbije, iz kojeg navode kako su njihovi pripadnici Uprave kriminalističke policije, tijekom višednevnog pretresa broda, zajedno s pripadnicima policijskih i vojnih službi SAD-a i UK-a, pronašli 4.841 kilogram kokaina, podijeljenog u 153 paketa.

Iz srbijanskog MUP-a navode da se na brodu nalazio V.Đ., državljanin Srbije, za kojega se sumnja da je povezan s jednim od balkanskih kartela koji se bave trgovinom opojnim drogama, a navode da je on ujedno i stvarni vlasnik tvrtke VTS Maritime Consulting, sa sjedištem u Beogradu, koja se bavi posredovanjem u zapošljavanju pomoraca.

MUP Srbije također u objavi ističe izvrsnu suradnju s hrvatskom policijom i Europolom.

Navode i kako postoji sumnja da je zapljena 4,8 tona kokaina na brodu "Galexyr" povezana s nedavnim trostrukim ubojstvom članova "balkanskog kartela" u Boliviji, gdje su stradali po jedan državljanin Hrvatske, Srbije i Sjeverne Makedonije. Očito iz MUP-a Srbije misle na ubojstvo Riječanina Marca Skerbeca, Milijana Đekića iz Niša i Dejanča Lazarevskog iz Sjeverne Makedonije.

Likvidacija u Boliviji

Bolivijska policija našla je njihova tijela u kuhinji iznajmljene kuće u gradu Santa Cruz, nakon što su susjedi prijavili da iz nje dopiru glazba i uznemirujući krici. Tijela su bila zamotana u crne najlonske vreće, a bolivijski istražitelji sumnjaju da su ubijeni zbog sukoba narkoklanova, odnosno da je motiv surove likvidacije trgovina kokainom. Skerbec je imao nekoliko lažnih identiteta, neko vrijeme vodio se kao nestali, a detalje o njegovoj sudbini trebala bi pokazati policijska istraga.

Istraga francuskih vlasti na Martiniqueu trebala bi pokazati jesu li hrvatski pomorci na bilo koji način povezani sa švercom zaplijenjenog kokaina ili su u cijeloj priči samo žrtve, kako to često biva u svjetskim lukama, u sličnim slučajevima. Zadnji, ali nažalost ne i jedini takav slučaj među hrvtaskim pomorcima bio je onaj splitskog kapetana Marka Bekavca koji je u Turskoj bio osuđen na 30 godina zatvora, nakon što je na brodu kojim je zapovijedao među teretom pronađen kokain. Bekavac je oslobođen optužbi prije manje od mjesec dana, ali je u turskom zatvoru, ni kriv ni dužan, proveo više od dvije godine.

U takvim postupcima, poznatim pod nazivom kriminalizacija pomoraca, redovno u zatvorima završavaju zapovjednici brodova, a uz njih često i prvi časnici palube, zbog takozvane "zapovjedne odgovornosti", odnosno tumačenja da je zapovjednik odgovoran za sve što se događa ili se nalazi na brodu, iako je sasvim jasno da zapovjednici ni prvi časnici, kao ni bilo tko drugi od posade, ne može ni na koji način provjeriti sav teret koji se ukrcava na brod, niti sve brodske unutarnje i vanjske prostore prilikom svakog isplovljavanja iz luka. To, međutim, ne sprečava vlasti diljem svijeta da pomorce pod ničim dokazanim optužbama pritvaraju, a ukoliko budu osuđeni i zatvaraju na dugogodišnje zatvorske kazne, iako ni za što nisu krivi, osim što su upravljali brodom.

Višegodišnja suđenja i dugotrajne istrage

Iako dobar dio pomoraca u sudskim postupcima na kraju bude oslobođen, procedura i pritvor znaju trajati i po više od dvije godine, što ostavlja teške posljedice po fizičko i emocionalno stanje pogođenih pomoraca, kao i njihovih obitelji. Nerijetko se, iako oslobođeni optužbi, nađu i u egzistencijalnim problemima, jer zbog proživljene traume više nisu sposobni za plovidbu ili ne žele ići na brod, a čak i ako žele, moraju proći dodatna testiranja psihičkog zdravlja, a i kompanije ponekad zaziru od njihova zapošljavanja, izbjegavajući moguće komplikacije.

Na žalost, sustavnog rješenja ovog problema na međunarodnoj razini nema, već svaka država vodi svoju politiku, iako međunarodne pomorske organizacije, sindikati i organizacije rada, već godinama naglašavaju ovaj problem, tražeći da se riješi međunarodnim sporazumima, odnosno konvencijama koje bi bile obvezujuće za sve potpisnice.

Povezane vijesti

• Plovanija: Priveden zbog prodaje kokaina
• EURO NARCOSI: Veliki napad policije na albansku mafiju koja je djelovala po cijeloj Europi, uključujući Hrvatsku
• Obnavlja se Hotel Labineca u Gradcu kod Makarske