Prijatelji životinja upozoravaju: Potrebno je zakonskim izmjenama regulirati suludo velik broj vatrometa

(Foto: Prijatelji životinja)

Unatoč dopisima koje je udruga Prijatelji životinja uputila MUP-u tražeći da što žurnije izglasa zabranu bučne pirotehnike, ni nakon pola godine nije se dogodilo ništa. Iz Udruge su se odazvali pozivu ministra Božinovića, koji je, nakon velikoga broja ozlijeđenih, u prosincu prošle godine izjavio da je dobrodošlo sve što može pomoći MUP-u u argumentaciji njihovih budućih poteza vezano za zakonske izmjene koje se odnose na ograničavanje pirotehnike. No zasad nema odgovora MUP-a ni najave zakonskih izmjena.

„Kontinuirano tražimo izmjene Zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja kako bismo sljedeće blagdane dočekali u zdravijem i sigurnijem okruženju. Ponudili smo MUP-u i da nas uključi u rad na zakonskim izmjenama”, kaže Snježana Klopotan Kačavenda, koordinatorica projekata u Udruzi. Naglašava nužnost usklađivanja tog zakona sa Zakonom o zaštiti životinja, koji zabranjuje nanošenje životinjama straha, boli i patnje te bacanje na njih pirotehničkih sredstava. Ističe da, osim štete koju pirotehnika nanosi zimi, građane teroriziraju i ljetni vatrometi.

„Peticijom, koju je potpisalo oko 40 000 građana, tražimo za osobne potrebe građana potpunu zabranu sve bučne pirotehnike, koja je po snazi jednaka ili čak bučnija od već zabranjenih petardi i redenika, prodaju dopuštene pirotehnike samo od 29. do 31. prosinca, zabranu pucanja u dane kada se ništa ne slavi, dopuštanje svjetlosne pirotehnike isključivo na dva sata oko ponoći u novogodišnjoj noći, kao i zabranu reklamiranja pirotehnike i njezine prodaje u trgovinama mješovitom robom. Dodatno, tražimo ograničavanje broja vatrometa godišnje i zabranu korištenja pirotehnike u blizini ustanova gdje bi mogla naštetiti ljudima ili životinjama”, dodaje Klopotan Kačavenda

Ljeti dvostruko veći broj vatrometa nego zimi

Pojašnjava da ljeti redovito dobivaju pritužbe mještana turističkih središta zbog tjednih vatrometa, koji se organiziraju zbog turista i privatnih proslava. Građani se žale Udruzi na uznemiravanje i zagađenje okoliša zbog učestalih vatrometa. Podaci koje su Prijatelji životinja dobili od MUP-a otkrivaju čak 594 javna vatrometa u Hrvatskoj tijekom 2024. godine – prosječno barem jedan dnevno! Brojke posebno rastu tijekom turističke sezone pa je tako prošle godine u srpnju izvedeno 117 vatrometa, a u kolovozu 113.

Klopotan Kačavenda ističe da su 594 javna vatrometa „suludo velika brojka”, koja se trenutačno ne može zakonski regulirati. „Smatramo da zakonskim izmjenama treba ograničiti broj vatrometa na ne više od triput godišnje na području jedne lokalne zajednice ili za osobne potrebe građana. Nije normalno da se u turističkim mjestima ljeti vatrometi izvode svakoga tjedna, pogotovo jer mnogi od njih, poput onih za svadbe i dočeke turista, nisu u javnom interesu, osim što stvaraju buku i zagađenje na štetu cijele zajednice.”

Eksplozije koje zagađuju, traumatiziraju i ubijaju

Upozorava da vatrometi i druga bučna pirotehnika uzrokuju šok, paniku i smrt brojnim životinjama: „Ptice se u panici mogu zabiti u prozore i zidove, ozlijediti i slomiti vrat, a u proljeće vatrometi tjeraju ptice i male sisavce da napuste gnijezda ostavljajući mladunce da umru pothlađeni ili da ih pojedu predatori. Životinje bježeći istrčavaju na ceste uzrokujući prometne nesreće s materijalnim štetama i ozljedama i ljudi i životinja. Svi troškovi zbrinjavanja ranjenih divljih životinja padaju na teret lokalnih proračuna i skloništa.”

Navodi i da pirotehnika ozbiljno zagađuje okoliš: „Podsjećamo na požar na vrhu Iličkog nebodera u Zagrebu, uzrokovan pripremom vatrometa, koji je izazvao veliku uzbunu i onečišćenje zraka te zahtijevao opsežnu intervenciju vatrogasaca. Osim požara, vatrometi ostavljaju toksične tragove u zraku, vodi i tlu, što utječe i na poljoprivredne kulture. Novac koji lokalne zajednice ulažu u vatromete i sanaciju šteta mogao bi se preusmjeriti u zdravstvo, obrazovanje, humanitarne programe i pomoć građanima.

Gradovi i građani mogu slaviti bez eksplozija

Dobra vijest je da su brojni gradovi i općine već odustali od vatrometa. „Laserske projekcije, videomapiranja, svjetlosne instalacije, dronovi i papirnate biorazgradive konfete – sve su to atraktivne alternative koje ne traumatiziraju druge. I turističke zajednice i privatne osobe mogu proslaviti važna događanja bez eksplozija i skupih destruktivnih spektakala, uz svjetlosne efekte, glazbu, razgovor i smijeh. Naše slavlje ne smije drugima biti izvor uznemirenosti i patnje”, zaključuju Prijatelji životinja.

Peticiju za zabranu bučne pirotehnike i više informacija o štetnosti vatrometa možete pronaći na www.prijatelji-zivotinja.hr.