Iz Hrvatske udruge poslodavaca jučer su ponovili da se zalažu za postupno povlačenje države iz mjera intervencije te podsjetili da poduzeća u Hrvatskoj plaćaju veću cijenu struje nego kućanstva, koja plaćaju subvencioniranu cijenu.

Direkotrica HUP-a Irena Weber pri tom je navela da bi građanima prosječan račun za struju trebao biti veći za tri do pet eura, dok će malim i mikro poduzetnicima zbog toga biti veći za 30 eura.

No, dodala je Weber, ako se usporedi povećanje cijene struje za poduzetnike za 30 eura s prošlogodišnjim rastom minimalne plaće za 130 eura, "vrlo je jasno što gura inflaciju".

Novca ima

Na insinuaciju da je rast minimalne bruto plaće od 970 eura "pogurao inflaciju" iz Nezavisnih hrvatskih sindikata odgovaraju da se rasprava o uzrocima inflacije u Hrvatskoj mora temeljiti na činjenicama, a ne na prebacivanju odgovornosti na radnike.

Podsjećaju da je minimalna plaća u Hrvatskoj porasla za svega 130 eura u bruto iznosu u 2025. godini, dok je dobit poduzetnika istodobno porasla za 1,143 milijarde eura.

Teško je, stoga, opravdati tezu da upravo radnici s minimalnom plaćom predstavljaju glavni inflatorni pritisak, dok se istodobno prešućuje snažan rast profita, kaže glavna ekonomistica Nezavisnih hrvatskih sindikata Izabela Delfa Mišić.

– Moramo jasno reći koji su glavni i temeljni uzroci inflacije i visokih cijena u Hrvatskoj. To su prije svega visoke cijene uvoznih proizvoda, strukturne slabosti domaće ekonomije te činjenica da pojedinci koriste trenutnu situaciju na tržištu kako bi ostvarili vlastite interese. Domaće gospodarstvo nije dovoljno snažno ni otporno da bi izdržalo vanjske šokove bez posljedica, kaže Mišić.

Pritom ističe da prostora za povećavanje plaća u bruto iznosu, i minimalne plaće, nesporno ima, što najbolje potvrđuju podatci Fine.

– Rast neto dobit poduzetnika u razdoblju od 2021. do 2024. godine iznosio je čak 66 posto, dok su samo u 2024. poslodavci radnicima isplatili 2,6 milijardi eura kroz neoporezive primitke, što je rast od 27 posto u odnosu na prethodnu godinu, a u prvoj polovici 2025. godine, poslodavci su kroz neoporezive primitke već isplatili 1.191 milijardu eura. Dakle, sredstva postoje, navodi Mišić.

Iz Nezavisnih sindikata poslodavcima također poručuju da prosječni ukupni trošak rada u Hrvatskoj, prema podacima Eurostata, iznosi 16,5 eura po satu, dok europski prosjek iznosi čak 33,5 eura, odnosno dvostruko više.

Iscrpljivanje radnika

– Za usporedbu, u Njemačkoj trošak rada iznosi 43,4 eura, u Austriji 44,5 eura, u Irskoj 42,5 eura, a u Belgiji 48,2 eura po satu. Hrvatski radnik, stoga, nije samo manje plaćen, on je jedan od jeftinijih u Europskoj uniji.

Ovaj podatak jasno ukazuje da se u Hrvatskoj ne provodi model održivog rasta temeljenog na ulaganjima u ljude, znanje i produktivnost, već na iscrpljivanju radne snage i niskim standardima radnog odnosa.

Argument da "nema prostora za povećanje plaća" ne može stajati, jer je očito da prostora ima. Pitanje je samo tko ga želi iskoristiti, a tko sustavno održava nisku cijenu rada kako bi maksimalizirao dobit, naglašava Mišić.

Nezavisni hrvatski sindikati su u srpnju, podsjetimo, uputili otvoreno pismo ministrima financija i rada u kojemu pozivaju na početak pregovora o minimalnoj plaći, koja bi se trebala primjenjivati od iduće godine, i u kojemu ukazuju na Direktivu Europske unije iz 2022. godine o primjerenim minimalnim plaćama prema kojoj bi minimalna plaća trebala iznositi 60 posto medijalne ili 50 posto prosječne.

Međutim, u sindikatima navode da je udio minimalne bruto plaće u prosječnoj bruto plaći počeo padati u veljači 2025. godine, a u medijalnoj već u siječnju 2025. godine.

Prema posljednjem podatku o prosječnoj bruto plaći (svibanj 2025.) ona je iznosila 2.019 eura, dok je medijalna bruto plaća bila 1.686 eura te je minimalna bruto plaća iznosila tek 48,04 posto prosječne bruto plaće i 57,53 posto medijalne bruto plaće, a ti omjeri će tijekom godine nastaviti padati, upozorili su u NHS-u.

Povezane vijesti

• Poljska kućanstvima olakšava teret inflacije nižim porezima i novčanom pomoći
• Sever: Najjeftinija blagdanska košarica 122 eura, najskuplja do 540
• HUP: Problem je predugo trajanje bolovanja na teret poslodavca i agresivan rast minimalne plaće