Generacija Z čini 30 posto svjetske populacije i 27 posto radne snage. Sa sobom su donijeli val promjena, od radnih navika, očekivanja od poslodavaca i roditelja, preko rada na daljinu i međuljudskih odnosa do boljih tehnoloških znanja. Pripadnici te generacije trenutno imaju od 13 do 28 godina, a većinu svog života proveli su uz društvene mreže.

Kako one utječu na njihovu predodžbu svijeta, očekivanja od poslodavaca te kako pripadnici Z generacije biraju brendove i proizvode koje koriste? O svemu tome u ovotjednom podcastu Špica s Macanom, ujedno i prvoj epizodi treće sezone, sa stručnjakom za odnose s javnošću Krešimirom Macanom razgovarale su Martina Sokač Saraga, poslovna konzultantica s više od 15 godina menadžerskog iskustva iz područja komunikacija, ljudskih resursa i poslovnog razvoja te sociologinja Dora Odak, i sama pripadnica generacije Z, koja radi kao istraživač tržišta u tvrtki Alexander Mann Solutions.

Visoki standardi

Dora Odak smatra kako su zbog društvenih mreža očekivanja generacije Z veća jer mogu vidjeti kako se radi u drugim tvrtkama, kakvi mogu biti uvjeti i šefovi te to onda uspoređuju s vlastitim poslom. Svijet je puno brži, očekivanja veća, sve oko nas skuplje, a zahtjevi roditelja i društva visoki, mišljenja je sociologinja.

Poslovna konzultantica Martina Sokač Saraga, kao i voditelj podcasta Krešimir Macan, složili su se kako su pripadnici generacije Z od samog djetinjstva imali ponuđena instant rješenja, pa zato žele instant uspjeh kad dođu na tržište rada. Spremni su isprobavati, mijenjati odluke, i nezamislivo im je raditi isti posao do kraja života.

- Ono što mi priželjkujemo, oni zahtijevaju. Imaju vrlo visok osjećaj vlastite vrijednosti, koji smo mi morali graditi godinama. Nekad se možda čak i precijene jer nije realno za očekivati da će seniorska plaća nekog tko je tri godine na poslu biti ista kao od nekog tko radi 30 godina. Menadžeri često govore da je generacija Z nelojalna. Mi smo bili sretni što imamo posao, plaću, nismo pitali za radno vrijeme. Možda smo mi bili robovi - objašnjava Sokač Saraga.

I dok Krešimir Macan smatra da je pozitivno to što Gen Z pita za više, pita se jesu li svjesni kolika je njihova vrijednost koju daju tvrtki, odnosno kolika im je vrijednost za novac. Odak ističe da je spremna dati puno pa i zauzvrat traži puno, a prekovremene sate će raditi jedino ako su plaćeni.

- Život je skup. Početničke plaće su oko 1.000 eura, a sve je skupo. Ja moram zahtijevati više jer ne mogu popratiti to što je oko mene - naglašava Odak.

Kraći radni tjedan

Ono što je Martinu Sokač Saraga začudilo jest izjava Dore Odak da radi isključivo od kuće jer joj je skupo putovati na posao, nema gdje parkirati, a nema ni hranu na poslu. Smatra da će novije generacije trajno osjećati posljedice ne odlaska na posao i prisjeća se kako je to za njih bio društveni događaj i prilika za povezivanja. Mišljenja je da je kombinacija rada od kuće i rada na poslu optimalna da bi zaposlenici bili zadovoljni i da bi postojalo vezivno tkivo.

Cijeli sadržaj dostupan je na portalu Pogled.hr.

Povezane vijesti

• Tražite posao? Pogledajte koji se poslovi nude ovog tjedna
• Stručnjaci: U Hrvatskoj se primjećuje velika netolerancija
• Kada posao uzme sve: Četiri petine radnika u Hrvatskoj doživjelo je burnout