TRANSFORMACIJA

VIDEO / Konferencija Novog lista: Kvarner i Rijeka 2030. značajno europsko središte u brojnim djelatnostima

| Autor: Marinko Glavan


Konferencija Transformacija Kvarnera – Kvarner 2030., u organizaciji Novog lista, održana je danas u opatijskom hotelu Ambasador, gdje su sudionici kroz tri panel rasprave govorili o svom viđenju razvoja Rijeke i Kvarnera kroz razvoj na svim područjima, a posebno logistike i transporta, turizma, razvoja i primjenu novih tehnologija, znanja i vještina, kao i zaštitu okoliša i korištenje alternativnih energenata i obnovljivih izvora energije, uz razvoj na području obrazovanja i istraživanja.

U prvom panelu bilo je govora o razvojnoj strategiji Rijeke i Kvarnera, a detaljnije smo ga pratili OVDJE.

Drugi panel je, pak, posvećen temi “zelenog” prometa, a više detalja možete pronaći OVDJE.

U okviru trećeg panela raspravljalo se o samoj kvaliteti života u regiji, kao i upravljanju kvarnerskom turističkom destinacijom. Detaljno izvješće s panela možete pronaći OVDJE.

U uvodnom dijelu konferencije okupljenima su se obratili potpredsjednik vlade Oleg Butković, ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, a na samom početku dobrodošlicu im je zaželjela Ankica Kruljac, predsjednica Uprave Novog lista, zahvalivši svima na sudjelovanju.

– Na Kvarneru i Rijeci značajna su investicijska ulaganja u kopnenu i lučku infrastrukturu, ulaže se u nove tehnologije, tu je hvalevrijedan projekt Dolina vodika Sjevernog Jadrana kao dio Europskog zelenog plana, regija smo koja sve više ulaže u razvoj cjelogodišnjeg turizma kao i zdravstvenog turizma, a bazira se na održivosti i kvaliteti.

Investicijski ciklusi su pokretač konkurentnog gospodarstva te digitalne i zelene tranzicije koje se temelje na visokim tehnologijama i sofisticiranom znanju, te održivom upravljanju vlastitim resursima. Kvarner i Rijeka razvijaju se u moderan Europski centar te značajno energetsko i logističko čvorište ovog dijela Europe.

Kao novinska kuća nastavit ćemo pridavati veliku pažnju dnevnom praćenju i izvještavanju o razvojnim procesima i projektima u PGŽ-u, pridonoseći jačanju njihove vidljivosti, jer smo svjesni koliko su oni značajne za sve stanovnike naše regije, kazala je Ankica Kruljac, poželjevši svim sudionicima uspješan rad i pozivajući sve da se uključe u raspravu tijekom panel diskusija.

Dobrodošlo i važno

Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina pozdravio je održavanje konferencije o budućnosti Kvarnera do 2030. godine, kazavši kako je tema konferencije dobrodošla i logična.

– Povijest pokazala da je ovaj kraj bio motor razvoja država i asocijacija kojima je pripadala, a tako će biti i u Hrvatskoj, jer Europa se okreće ovom kraju, zbog njegove geostrateške prednosti i prometnog položaja, a to će se očitovati kroz ulaganja, tako da ne sumnjam kako će se Kvarner i dalje razvijati, rekao je Komadina.

Ministar gospodarstva Davor Filipović čestitao je Novom listu na organizaciji konferencije koju smatra vrlo važnom.

– Bit ću vrlo direktan na samom početku – odluke koje donosimo danas okviri su našega sutra. Drugim riječima, ono što radimo danas odlučuje o tome kakvu ćemo poziciju imati sutra, kakve će se prilike otvarati pred nama i koliko ćemo imati kapaciteta da ih iskoristimo.

Osobno, optimist sam, a reći ću i zašto. Do 2030. godine naša će poduzeća investirati minimalno miljardu eura u konkurentnost. Naime, kroz Modernizacijski fond koji smo aktivirali dostupna je milijarda eura za poduzetnike, milijarda bespovratnih eura od čega značajan dio za ulaganja u proizvodnju energije za vlastite potrebe iz obnovljivih izvora.

Poduzeća će i sama investirati u povećanje produktivnosti zbog logike i tržišne utakmice, tako da je milijarda eura minimum koji će biti investiran u naše gospodarstvo, a siguran sam a će dio toga biti uloženo u Rijeku i Primorsko-goransku županiju, rekao je Filipović, dodajući kako će to značiti veće plaće i bolji životni standard za građane.

– Do 2030. biti ćemo faktor energetske sigurnosti za susjedne nam države i bit ćemo ključni za dobavu i protok energenata, plina i nafte. Strateška odluka o uspostavi LNG terminala na Krku jučer, odluka o udvostručavanju kapaciteta danas – to su odluke koje govore kakva je Hrvatska sutra.

Sigurnija i značajnija na energetskoj karti. Ukupno je 180 milijuna eura novih ulaganja u proširenje kapaciteta LNG terminala i kapaciteta plinovoda. Središte tih ulaganja je Primorsko-goranska županija, kazao je ministar Filipović.

Nove elektrane i Dolina vodika

Najavio je i izgradnju pet do šest novih elektrana na geotermalnu energiju, u sjevernoj i istočnoj Hrvatskoj, do kraja ovog desetljeća. To je dodatnih 400 milijuna eura investicija u energetiku, u obnovljive izvore energije.

Uz to, bit će još niz geotermalnih projekata za grijanje stanova, poduzetničkih zona, za poljoprivredu. Odluka o aktiviranju geotermalnih potencijala danas je pozicija koju ćemo imati sutra, a to je da proizvodimo više energije na hrvatskom tlu i to iz obnovljivih izvora.

Dvjesto tisuća kućanstava će dobivati električnu energiju iz geotermalnih izvora, a radimo i na grijanju gradova energijom iz geotermalnih izvora. Kada tome pridodamo inicijative koje idu kroz Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a usmjerene su direktno prema našim građanima i potiču energetsku obnovu kuća i ugradnju solarnih elektrana, jasno je da će Hrvatska 2030. godine proizvoditi više energije na vlastitom tlu i da će proizvoditi još veći udio iz obnovljivih izvora, kazao je ministar.

Istaknuo je i brojne druge razvojne projekte, vezane uz energetiku, u prvom redu Dolinu vodika Sjeverni Jadran.

– Nastavit ćemo razvijati taj projekt, zajedno s našim partnerima Sveučilištem u Rijeci, ACI i Maritime Center of Excellence kojima zahvaljujem na angažmanu i predanosti. Surađivat ćemo sa Sveučilištem u Rijeci i podržati napore da se profiliramo kao važan dionik i po pitanju edukacija vezanih uz vodik kao važan energent budućnosti.

Zahvaljujem se rektorici prof. dr. sc. Snježani Prijić-Samaržija na uspješnoj suradnji i potpori koju je od početka pružila projektu. Ovo su samo neki od razloga zašto sam optimist. Isto tako, odluke koje smo donosili jučer vidimo danas.

A danas Hrvatska ima najviši rast u Europskoj uniji i naše gospodarstvo raste već jedanaest kvartala za redom, a najveći doprinos rastu dale su investicije i osobna potrošnja. Kada govorimo o investicijama, tu su pridonijeli projekti iz NPOO-a.

Hrvatska postaje sve atraktivnija investicijska destinacija i korporacije poput Jabila koji gradi tvornicu u Osijeku koja će zaposliti 400 ljudi, Knaufa koji ulaže 120 milijuna i BAT-a, nastavljaju investirati u Hrvatsku.

Optimist sam jer vidim ogroman potencijal Hrvatske i znam da potencijali koje aktiviramo danas znače bolje Hrvatsku sutra, Hrvatsku još bolju za život, rad i podizanje obitelji. U vladi sam godinu i sedam mjeseci, a vidim da unatoč energetskoj krizi, pandemiji i potresima, gospodarstvo raste i činimo sve da građani bolje žive.

Imamo dežurne katastrofičare, koji stalno najavljuju recesiju pa mi je posebno drago da naše gospodarstvo i dalje raste. Kvarner u tome ima značajnu ulogu i veliku perspektivu kada je riječ o dekarbonizaciji, korištenju obnovljive energije i sigurnosti opskrbe energentima.

Zbog toga je ova konferencija izrazito važna i očekujem kvalitetne diskusije i prijedloge koje ćemo saslušati, jer sve ovo radimo za još bolju Hrvatsku za život, još sigurniju i u kontekstu energetike još zeleniju Hrvatsku, rekao je Filipović.

Stvorena jako dobra investicijska klima

Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković u uvodnom je izlaganju istaknuo kako je konferencija Novog lista prilika da se okupe najodgovorniji i najzaslužniji ljudi Rijeke, PGŽ i šire, i podsjeti da se ovdje stvorila jako dobra investicijska klima.

Oleg Butković / Foto: Vedran Karuza

– Mi smo 2016. dok je gradonačelnik Rijeke bio Vojko Obersnel, sjeli i rekli da ćemo učiniti sve da Rijeka i PGŽ promijene kurs, da prestanemo s političkim prepucavanjima te idemo napraviti posao i dobru klimu kako bi se kroz nju otvorila mogućnost dolaska respektabilnih investitora.

Rezultat toga je, svaki od ovih partnera koju ovdje ulažu, doista jest respektabilan i radi veliku stvar za Rijeku, PGŽ i Hrvatsku. Zadovoljan sam stoga i kao ministar i potpredsjednik Vlade. Moram zahvaliti i predsjedniku Vlade jer je svaki od ovih projekata imao i punu podršku premijera, kazao je Butković te istaknuo dobu suradnju s ministrom Filipovićem

Kazao je kako je LNG Hrvatsku stavio na kartu važnih energetskih čvorišta, ali donio i vrlo važnu energetsku neovisnost.

– U 2023. smo od velikih infrastrukturnih projekata imali probijanje druge cijevi Tunela Učka, Cesta D 403 je u funkciji, dobili smo respektabilnog koncesionara Zagrebačke obale, i Rijeka bi trebala imati preko milijun TU jedinica.

Povezali smo završetak terminala i otvorenje ceste D 403 koja je riješila funkcioniranje prometa zapadnog dijela grada. Tu su i projekti na riječkoj obilaznici poput čvora Matulji. Vlada je prije dva mjeseca donijela povijesnu odluku i osigurala 1¸5 milijardi eura za završetak Jadransko-jonskog koridora čiji je jedan dio i dionica Križišće- Žuta Lokva, kazao je Butković.

Projekti bitni za Rijeku

Govoreći o projektima koji su bitni za Rijeku, kazao je kako je tu i Porto Baroš, projekt koji je dobio lokacijsku dozvolu, sjajan projekt povezan s klasterom i Sveučilištem.

– Ova bi marina trebala Rijeku dodatno vrati mora, i otvoriti Rijeci nove mogućnosti te biti šlag na tortu svega što se radi na ovom području. A početak radova očekuje se nagodinu.

Kada se govori o otocima, pokrenut je veliki investicijski ciklus ulaganja u luke, lukobrane, veliki projekti poput Cresa, Crikvenice, Baške, u suradnji s PGŽ. Preostaje gradnja željezničke infrastrukture obzirom da Hrvatska nije mogla paralelno razvijati s gradnjom autocesta, aerodroma i ostalim lučkim ulaganjima. Tu je dionica Škrljevo-Jurdani vrlo važan projekt.

Osvrnuo se i na ulaganja u Industrijsku zonu Kukuljanovo, u perspektivi i Miklaviju na matuljskom području.

– Svi ti projekti imali su potporu EU fondova i u budućnosti će investicijski ciklus biti velik, a to se ogleda i u rastu BDP-a. Potvrđuje da smo iskoristili mogućnosti NPOO-a i kohezijskih fondova, kazao je Butković.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum