Osoba starijih od 60 mnogo je više nego mlađih od 19 godina

(Snimio Milivoj Mijošek)

Kad se Hrvatska 1991. godine odlučila osamostaliti, njezino je stanovništvo bilo u prosjeku staro 37,1 godinu, a dvadesetak godina kasnije, kad je ušla u Europsku uniju, građani Hrvatske bili su u prosjeku stari 42,2 godine.

Sredinom prošle godine, kad je Hrvatska privodila kraju svoju integraciju u EU, odnosno odrađivala zadnje pripreme za ulazak u europodručje i Schengen, imala je u prosjeku stanovništvo staro 44,2 godine.

U tridesetak godina hrvatske samostalnosti prosječan je stanovnik stariji 7,2 godine. Podaci su to iz jučerašnje objave Državnog zavoda za statistiku čija procjena stanovništva sredinom 2022. godine govori da je Hrvatska sredinom prošle godine imala 3.855.641 stanovnika. To je 23.340 ljudi manje nego godinu dana ranije.

Kolaps Slavonije

Povećanje ukupnog broja stanovnika ostvarili su Zagrebačka županija (za 0,47 posto), Istarska županija (za 0,33 posto) i Zadarska županija (0,1 posto). U svim ostalim županijama smanjen je ukupan broj stanovnika, a najveći pad stanovništva i dalje je u Slavoniji, odnosno Požeško-slavonskoj, Brodsko-posavskoj, Virovitičko-podravskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji.

- U 2022. nastavlja se kontinuirano starenje stanovništva. Prosječna starost ukupnog stanovništva Republike Hrvatske iznosila je 44,3 godine (muškarci 42,6 godina, žene 46,0 godina), što ga svrstava u najstarije nacije Europe, navodi u svom priopćenju DZS.

Broj stanovnika se nastavio smanjivati, građani Hrvatske u prosjeku su sve stariji, udio stanovništva do 19 godina sve je manji, a udio starijih od 65 godina sve je veći i ti se trendovi godinama ne mijenjaju nego se samo zaoštravaju.

U vrijeme popisa stanovništva udio starijih od 65 godina bio je 22,45 posto, a kad se taj izračun napravi za podatke iz sredine prošle godine, on je porastao u manje od godinu dana na 22,61 posto. S druge strane, udio djece do 14 godina smanjio se s 14,3 na 14,27.

DZS iznosi podatak po kojem je udio mladih do 19 godina u ukupnom stanovništvu 19,2 posto, a najmanje stanovništva do 19 godina imala je Primorsko-goranska županija, tek 16,7 posto. Najviše je pak mladih među stanovnicima Međimurske županije, 21,5 posto.

Sve manje djece

Međimurska županija, nakon Grada Zagreba, ima i najmanje starijih od 65 godina, njihov je udio 20,8 posto. Najveći udio stanovništva starijeg od 65 godina bilo je u Šibensko-kninskoj županiji, čak 27,6 posto i u Ličko-senjskoj županiji 26,1 posto.

No, ne zaostaje puno ni Primorsko-goranska županija u kojoj je udio starijih od 65 godina u ukupnom stanovništvu 26 posto. U Istarskoj županiji je 24,4 posto starijih od 65 godina, a u Zadarskoj ih je 24,1 posto.

Dakle nijedna županija u Hrvatskoj nema manje od petine starijih od 65 godina, a s obzirom na to da se udio žena u fertilnoj dobi smanjuje iz godine u godinu, da se svake godine rađa sve manje djece, izvjesno je da će udio starijih od 65 godina samo rasti.

Prije 30 godina u Hrvatskoj je 46,6 posto od ukupnog broja svih žena bilo u fertilnoj dobi od 15 do 49 godina, dok je sredinom prošle godine taj udio prvi put pao ispod 40 posto i iznosio je 39,8 posto.

Pokazatelj demografske propasti koju ne uspijevaju zaustaviti nikakve mjere koje su vlade najavljivale proteklih godina je indeks starenja, koji pokazuje odnos broja stanovnika, odnosno udio stanovnika u dobi od 60 i više godina prema broju stanovnika u dobi do 19 godina života.

Ako je indeks starenja veći od 40 (četrdeset starih na sto mladih), u demografskom se smislu pale alarmi, jer pokazuje kritičan odnos mladih do 19 godina i starijih od 60. U Hrvatskoj su se ti alarmi trebali upaliti davno jer je i prije 50 godina, odnosno 1971. godine, taj indeks bio veći od 40, dok je 1991. godine bio 66,7.

U prošloj je godini premašio 156, što znači da je gotovo četiri puta veći od prihvatljivog.