Međimurje obilježava Dan sjedinjenja s maticom zemljom Hrvatskom

(Hina/EPA)

Međimurje 9. siječnja obilježava jedan od najvažnijih datuma u svojoj povijesti - Dan sjedinjenja s maticom zemljom Hrvatskom, a u ponedjeljak, na 104. obljetnicu sjedinjenja, župan Matija Posavec istaknuo je da "upravo taj događaj Međimurje čini Međimurjem".

Velika Narodna skupština 9. siječnja 1919. okupila je na Franjevačkom trgu u Čakovcu oko deset tisuća Međimuraca koji su donijeli odluku o odcjepljenju Međimurja od Mađarske izrazivši pritom pripadnost hrvatskom narodu.

„Međimurje je bilo 57 godina pod mađarskom državom, pod jednom željom nekoga drugoga da uvede svoju kulturu, jezik i svoje običaje, međutim međimurski narod koji je živio u Međimurju to nikada nije dozvolio”, istaknuo je Posavec na svečanoj akademiji održanoj u Čakovcu.

Dodao je da je okupiti toliko ljudi 1919. godine, kada nije bilo mobitela ni interneta, bila velika stvar.

"Gotovo iz svake kuće barem jedna osoba bila je dionik tog skupa na kojem se pročitala rezolucija o odcjepljenju od Mađarske i pripajanju matici Hrvatskoj”, rekao je međimurski župan, ističući da je Međimurje danas "regija snažnog identiteta sa snažnom vlastitom sviješću o tome kakvi su njihovi običaji, kultura, karakter".

Hrvatski je sabor 2005. godine, na inicijativu tadašnjega saborskog zastupnika Dragutina Lesara, 9. siječnja proglasio spomendanom, a uime predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića na svečanoj akademiji bio je zastupnik Dražen Srpak, koji je istaknuo kako je poznato da su Mađari na razne načine pokušali zadržati Međimurje, "dragulj u hrvatskoj kruni".

Istaknuvši da su se 9. siječnja Međimurci stihijski, ali i pod vodstvom međimurskih velikana masovno okupili kako bi se očitovali o odcjepljenju od mađarske države, Srpak je rekao da danas svjedočimo težnji Ukrajinaca da za svoju zemlju i svoj narod osiguraju slobodu.

„Neka im se sreća što prije osmjehne, a žrtve i rat nestanu s lica zemlje i neka zavlada mir”, rekao je Srpak.

Uoči svečane akademije, diljem Međimurja odana je počast prosvjetiteljima, ljudima koji su tada poveli narod u ujedinjenje. Na čakovečkome gradskom groblju, kod posljednjeg počivališta dr. Ivana Novaka gradonačelnica Ljerka Cividini istaknula je da je dr. Novak bio predvodnik pokreta vraćanja Međimurja "tamo gdje je povijesno i etnički oduvijek pripadalo, među sunarodnjake, u domovinu Hrvatsku".

„Njegov život i rad, kao i svih onih koji su se početkom prošlog stoljeća borili za hrvatsko Međimurje, treba biti stalni podsjetnik na našu tešku i slavnu prošlost”, poručila je Cividini.