UOČI UVOĐENJA NOVE VALUTE
Poslovanje mjenjačnica preko 80 posto vezano je za euro. To znači da su ugrožene tisuće radnih mjesta
Snimila Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ
Početkom iduće godine euro će u Hrvatskoj postati službena valuta, još se samo čeka službena potvrda Europske komisije sredinom srpnja, nakon što se razmotre najnovija izvješća o makroekonomskim pokazateljima, najavio je nedavno ministar financija Zdravko Marić.
Djelatnost mjenjačnica, čini se, bit će najpogođenija promjenama koje donosi uvođenje eura.
Da je tome tako potvrdio nam je Gabor Sőregi, predsjednik Udruge hrvatskih mjenjača, koji posluje i u Puli.
On kaže da će ta promjena najviše pogoditi ovlaštene mjenjače koji se bave isključivo mjenjačkim poslovima.
U Hrvatskoj trenutno ima oko 1.150 ovlaštenih mjenjača koji imaju oko 3.000 mjenjačkih mjesta u kojima radi 8.000 do 9.000 radnika.
Na pitanje o eventualnim najavama potpunog zatvaranja mjenjačnica, Sőregi kaže da nema previše povratnih informaciju, te da svaki od njih pokušava opstati na svoj način.
"Godinama već znamo da će doći do ovoga, ali bez obzira, teško je sada kada je to postalo i službeno", ustvrdio je.
Poslovanje mjenjačnica preko 80 posto vezano je upravo za euro. Neke mjenjačnice rade isključivo djelatnost mijenjanja novca, međutim ima i onih koje su prijavljene i na ostale djelatnosti. Podatke o takvima predsjednik Udruge nema, a o izvedivosti prenamjene djelatnosti kaže da je to dosta kompleksno i ovisi o tome tko se s čime želi baviti.
"U jednom segmentu je teško i skupo, ali u drugom i nije, ako netko ima uvjete za to, ovisi i u koju djelatnost se prenamjenjuje", kaže Sőregi.>
Tranzicijsko razdoblje, s kojim se sada i mi moramo pozabaviti, odvijalo se i u ostalim državama koje su uvodile euro. Na pitanje o njegovim saznanjima i takvim iskustvima, Sőregi kaže:
"Ono što znamo, dosta se smanjio broj ovlaštenih mjenjača, ali je ipak ostao jedan određeni minimalni broj".
Za ostale detalje nije imao informacija.
Ima li uopće prostora za neka ublažavanja ovih promjena, a za koje smatraju da bi ih država, eventualno, trebala poduzeti, Sőregi pomirljivo odgovara da je teško očekivati da ih država može popratiti, jer su, kako kaže, svi manje više privatni poduzetnici i moraju se sami snalaziti.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
