(Hina/EPA)
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture održalo je u utorak on line konferenciju „Promet po mjeri korisnika“, u kojoj je od građana i prijevoznika pokušalo dobiti informaciju o tome kakav prijevoz žele, kako ga ostvariti i bolje prilagoditi njihovim potrebama, priopćeno je iz tog ministarstva
Konferenciju je otvorio ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, a odvijala se kroz dva okrugla stola, "Javni putnički prijevoz po mjeri korisnika" i "Teretni prijevoz po mjeri korisnika".
Ravnatelj Uprave za EU fondove i strateško planiranje Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Damir Šoštarić istaknuo je važnost pristupa EU fondovima pri obnovi javnog voznog parka, odnosno nabavi suvremenih vozila u javnom linijskom prometu, navevši neke od projekata koje je Ministarstvo na taj način sufinanciralo.
Značaj za kvalitetu usluge prijevoza ima i zakonodavstvo EU, odnosno ugovori o pružanju javnih usluga, koji propisuju točno određene standarde koje pružatelji usluga moraju ispunjavati, ali i uvođenje inteligentnih transportnih sustava u javni prijevoz, rekao je.
Glasnogovornik tvrtke Libertas Dubrovnik Nikša Grljević naglasio je važnost modernizacije javnog voznog parka, ocijenivši kako će poskupljenje cijena goriva neminovno dovesti do većeg korištenja javnog prijevoza. Stoga je, smatra, korisnicima nužno osigurati kvalitetan i učinkovit javni prijevoz s dostatnim brojem linija, ali i povezati periferne dijelove većih sredina s centralnim dijelovima.
Obnova voznog parka presudnu važnosti ima i u željezničkom prijevozu, smatra direktor HŽ Putničkog prijevoza (HŽPP) Željko Ukić, koji za poduzeće i same korisnike izdvaja tri cilja: podizanje kvalitete usluge, održivo poslovanje i konkurentnost samog željezničkog prometa. HŽPP je već nabavio 44 nova vlaka, a do 2024. planira nabavu još 36 novih vlakova, koji su klimatizirani, niskopodni, prilagođeni za ulazak i izlazak osoba s invaliditetom i opremljeni wi-fi internetom. Najavio je i nabavu dva baterijska vlaka na elektrificiranim prugama u Hrvatskoj, a u planu je i daljnja modernizacija voznog parka HŽ Putničkog prijevoza.
Predsjednik Uprave Končar - Električnih vozila Josip Ninić izjavio je da se Končar, prateći suvremene trendove i potrebe tržišta, u skoroj budućnosti u planu ima razvoj prototipa hibridnog vozila koje se pokreće i na alternativna goriva, odnosno hibrid koji kao spremnike koristi baterije u prvoj fazi, a potom u drugoj fazi vlak koji koristi gorive vodikove ćelije.
Vodeći hrvatski stručnjak za vodik Frano Barbir smatra da će, iako zasad nije u zreloj fazi uporabe ponajviše zbog cijene takve tehnologije, vodik zasigurno imati bitnu ulogu u dekarbonizaciji prometa. Vodik već jest u primjeni u javnom prijevozu te se u svijetu već koriste autobusi i vlakovi na vodik, pojasnio je Barbir, a u Hrvatskoj grad Zagreb u suradnji s INA-om planira nabavu autobusa na vodik, u Splitu je u tijeku prenamjena katamarana s pogona na diesel na pogon na vodik koji bi trebao povezivati zračnu luku s gradskim središtem. Pritom je neophodno prethodno osigurati kvalitetnu i dostatnu infrastrukturu za alternativno gorivo poput vodika, zaključio je Barbir.
U raspravi na okruglom stolu "Teretni prijevoz po mjeri korisnika", zamjenica glavnog ravnatelja Opće uprave za promet Europse Komisije Maja Bakran Marcich naglasila je kako više od 20 posto emisija stakleničkih plinova dolazi upravo iz sektora prometa, a Europsku uniju vidi kao predvodnika u postizanju ciljeva za klimatsku neutralnost. Stoga je od izuzetne važnosti europsko zakonodavstvo i nova europska strategija pod nazivom „Spremni za 55%“ koja nizom inicijativa nastoji ostvariti ciljeve klimatski neutralne Europe.
Jednako važnim smatra Bakran Marcich i važnost inovacija u prometu, korištenje alternativnih izvora energije te prelazak na čistije oblike prometovanja, kao što su plovidba i željeznički promet.
Presudnu ulogu u prebacivanju tereta na željeznicu predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić vidi u obnovi željezničke infrastrukture putem EU fondova. Kršić je naveo da trenutno u radovima imaju 1,4 milijarde kuna te još 4 milijarde kuna vrijednih projekata u pripremi te kako čak 75 posto toga sufinanciraju putem sredstva EU.
Konferencija se održala u okviru "Konferencije o budućnosti Europe", koja obuhvaća proces otvorene, uključive i transparentne rasprave s građanima Europske unije u oblikovanju zajedničke budućnosti, priopćeno je iz Ministarstva.