ZAGREB

HNB: Manjak tekućeg računa platne bilance u prvom kvartalu 1,2 milijarde eura

| Autor: Hina
(Hina/EPA)

Manjak na tekućem računu platne bilance u prvom tromjesečju ove godine iznosi 1,2 milijarde eura, što je za 611 milijuna eura ili 29,4 posto manji deficit nego u istom lanjskom razdoblju, pokazuju u utorak objavljeni podaci Hrvatske narodne banke (HNB). 

Po tim je podacima, na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u prvom tromjesečju 2020. zabilježen manjak u iznosu od 1,2 milijarde eura, što je za 631 milijun eura povoljniji rezultat u odnosu na isto razdoblju prošle godine. 

"Tome je gotovo podjednako pridonijelo poboljšanje salda na računu primarnog dohotka, povećanje neto izvoza usluga te rast ukupnog viška na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija, dok je doprinos kretanja u robnoj razmjeni s inozemstvom, iako također povoljan, bio nešto manji", navode analitičari središnje banke u komentaru platne bilance.

Napominju i kako je, promatraju li se posljednja četiri tromjesečja, višak na tekućem i kapitalnom računu iznosio 6 posto BDP-a  te se dodatno povećao u odnosu na cijelu 2019. godinu, kada je iznosio 4,8 posto BDP-a.

Usporena dinamika robne razmjene

Po podacima središnje banke, u prvom je tromjesečju ove godine manjak na računu roba iznosio 2,5 milijardi eura, a na godišnjoj je razini blago smanjen, za 70 milijuna eura ili za 2,7 posto. 

"Iako se u prva dva mjeseca 2020. nastavio rast robne razmjene s inozemstvom, zbog snažnog pogoršanja tijekom ožujka nakon izbijanja pandemije koronavirusa i uvođenja epidemioloških mjera, i u Hrvatskoj i u zemljama koje su najvažniji hrvatski vanjskotrgovinski partneri, dinamika se robne razmjene na razini cijelog tromjesečja primjetno usporila. Tako je robni izvoz na godišnjoj razini stagnirao, a u istom je razdoblju prošle godine porastao za 9,9 posto, dok se robni uvoz blago smanjio, u usporedbi s rastom od 8 ostvarenim u istom razdoblju prethodne godine", navode analitičari HNB-a. 

U prvom tromjesečju ove godine izvezeno je roba u vrijednosti nešto većoj od tri milijarde eura, a uvezeno u vrijednosti 5,5 milijardi eura.  

Prihodi od turizma na godišnjoj razini pali za 19,4 posto

Na računu usluga se u prvom tromjesečju bilježi višak od 404 milijuna eura, što je za 180 milijuna eura bolji rezultat nego u istom lanjskom razdoblju. 

"Neto izvoz usluga tijekom prvog se tromjesečja 2020. primjetljivo povećao (za 200 milijuna eura), ali kao posljedica pada uvoza (za 22,6 posto) koji je bio izraženiji od pada izvoza (za 6,7 posto) u odnosu na isto razdoblje prethodne godine", objašnjavaju iz HNB-a.

Pritom navode kako su povećanju neto izvoza usluga najviše pridonijele financijske i usluge putovanja, unatoč snažnom padu prihoda od turizma, za 19,4 posto na godišnjoj razini, s obzirom na to da je pad turističke potrošnje rezidenata u inozemstvu bio još izraženiji i iznosio 40,9 posto. 

Po podacima iz platne bilance, prihod od stranih turista u prva tri mjeseca ove godine iznosio je 391,9 milijuna eura, što je za 94,3 milijuna eura manje nego u isto vrijeme lani kada je taj prihod bio 486,2 milijuna eura. 

No, još je snažnije pala potrošnja hrvatskih građana na turističkim putovanjima u inozemstvo, za gotovo 170 milijuna eura, odnosno sa 413,5 milijuna eura u prva tri mjeseca prošle na 244,6 milijuna eura u prvom tromjesečju ove godine. 

Poboljšan je i saldo na računu primarnog dohotka, koji je u prvom kvartalu ove godine u suficitu od 33 milijuna eura, dok je u isto vrijeme lani bilježio deficit od 170 milijuna eura. 

"Poboljšanje salda na računu primarnog dohotka u odnosu na prvo tromjesečje 2019. godine (za 200 milijuna eura) poglavito je rezultat rasta profitabilnosti inozemnih poduzeća u domaćem vlasništvu, ponajviše u upravljačkim djelatnostima, te rasta prihoda od naknada privremeno zaposlenih osoba u inozemstvu. S druge strane, rashodi od izravnih vlasničkih ulaganja tek su se neznatno smanjili, pri čemu se povećao udio zadržane dobiti, a smanjio udio dividenda, s obzirom na to da je nakon zabrane izostala isplata dividenda domaćih banaka u stranom vlasništvu maticama u inozemstvu", objašnjavaju iz središnje banke.

Naime, HNB je u cilju održavanja sigurnosti stabilnosti financijskog sustava u ožujku ove godine rješenjem naložila bankama da dobit ostvaren u prošloj godini zadrže u kapitalu odnosno da je ne raspoređuju u dividendu. 

Po podacima iz platne bilance, višak na računu sekundarnog dohotka u prvom je tromjesečju ove godine iznosio 608 milijuna eura, što je 159 milijuna eura veći višak nego u isto vrijeme lani, dok je višak na računu kapitalnih transakcija povećan za 20 milijuna eura, na 222 milijuna eura. 

"Ukupan višak na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija u prva tri mjeseca ove godine bio znatno veći nego u istom razdoblju prošle godine, za 200 milijuna eura. Tome su najviše pridonijele transakcije s proračunom EU-a, odnosno zamjetan rast isplata krajnjim korisnicima, posebice sredstava tekuće namjene, kao i manje uplate u zajednički europski proračun u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Naime, Hrvatska je tijekom prva tri mjeseca 2019. u proračun Europske unije iznimno uplatila nešto veći dio godišnje obveze, što nije zabilježeno tijekom prvog tromjesečja tekuće godine", objašnjavaju analitičari HNB-a.


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of