Tržište rada
Sezona je pred vratima: Koliko radnici traže za posao na moru?
(Arhiva Glasa Istre)
Sezonski rad na Jadranu i ove godine ulazi u fokus domaćeg tržišta rada, a novo istraživanje pokazuje kako radnici imaju sve veća očekivanja – i po pitanju uvjeta i po pitanju plaća.
Istraživanje je provela tvrtka Alma Career Croatia, poznata po brendu MojPosao, s ciljem boljeg razumijevanja očekivanja i prioriteta radnika pri odabiru sezonskog posla, kao i faktora kojima poslodavci mogu privući i zadržati zaposlenike. Rezultati su prikupljeni tijekom online sajma poslova u turizmu i sezoni Sezonac.hr.
Čak 76 posto ispitanika navodi kako su barem jednom radili sezonski posao, što potvrđuje da je takav oblik rada duboko ukorijenjen u Hrvatskoj. Među onima s iskustvom, najviše ih je (36 posto) sezonske poslove prihvaćalo u nadi da će nakon završetka sezone ostati raditi za stalno. Za 33 posto ispitanika sezona je bila način premošćivanja razdoblja između dva posla, dok 27 posto ističe kako im takav oblik rada u potpunosti odgovara.
Sezonski rad često je i prvi kontakt s tržištem rada. Tako je 26 posto ispitanika radilo tijekom srednjoškolskih ili studentskih dana kako bi zaradili dodatni novac, dok je 18 posto sezonski posao odabralo odmah nakon završetka obrazovanja, prije zaposlenja u struci.
Najviše sezonskog iskustva i dalje se stječe u ugostiteljstvu, gdje je radilo 59 posto ispitanika. Slijedi turizam s 24 posto te prodaja s 21 posto. Sezonski rad prisutan je i u drugim sektorima – 18 posto ispitanika radilo je na poslovima održavanja, a 16 posto u logistici i prijevozu.
Kada je riječ o odabiru poslodavca, presudni faktori nisu nužno visina plaće. Prema istraživanju Alma Career Croatia, radnicima su najvažniji sigurna primanja (46 posto) i osiguran smještaj (43 posto), dok se visina plaće nalazi tek na trećem mjestu prioriteta. Slobodni dani, radno vrijeme i lokacija imaju nešto manju važnost.
Unatoč tome, sezonski rad za mnoge predstavlja više od same zarade. Čak 69 posto ispitanika kao najveću prednost ističe stjecanje novih znanja i vještina, 55 posto priliku za upoznavanje novih ljudi, a 51 posto financijsku korist u odnosu na cjelogodišnje zaposlenje. Boravak na moru motiv je za 42 posto ispitanika, dok 41 posto naglašava dinamiku i zanimljivost takvog rada. Tek dva posto smatra da sezonski rad nema prednosti.
S druge strane, izazovi ostaju vrlo konkretni. Kao najveći problem 42 posto ispitanika navodi neadekvatan smještaj ili činjenicu da on uopće nije osiguran. Ograničeno trajanje posla kao ključni nedostatak ističe 41 posto ispitanika, dok 34 posto navodi odvojenost od obitelji i prijatelja. Intenzivan tempo rada problematičnim smatra 31 posto, a 24 posto ispitanika upozorava i na preniske plaće s obzirom na opterećenje.
Uoči nove turističke sezone očekivanja radnika dodatno rastu. Prema podacima istraživanja, za sezonski posao ove godine očekuju u prosjeku minimalno 1.518 eura neto mjesečno, što je rast od 9 posto u odnosu na prošlogodišnjih 1.390 eura.
Razlike su posebno vidljive po zanimanjima. Konobari za sezonski rad očekuju oko 1.590 eura, što je 25 posto više od njihove prosječne plaće izvan sezone, koja je prema podacima servisa MojaPlaća u 2025. iznosila 1.270 eura. Kuhari imaju još veća očekivanja pa traže u prosjeku 1.978 eura, odnosno 28 posto više od uobičajene plaće od 1.540 eura.
Recepcioneri očekuju 1.486 eura, što je rast od 23 posto u odnosu na prosjek od 1.206 eura. Skladištari računaju na oko 1.382 eura mjesečno, što je 9 posto više od prosjeka, dok spremačice očekuju 1.390 eura, čak 45 posto više u odnosu na prosječnih 960 eura. Najveći skok bilježi se kod vozača, koji za sezonski rad očekuju 1.957 eura, odnosno 52 posto više od prosječne plaće od 1.288 eura.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twitter
