Primjetan rast
Ovogodišnja jesenska sjetva u Hrvatskoj očekuje se na 240 tisuća hektara
(Snimio Ivica Getto)
Očekuje se da će jesenska sjetve ove godine biti obavljena na oko 240 tisuća hektara pri čemu rastu sjetvene površine svih kultura, a proizvedeno je i dovoljno certificiranog sjemena čiju će sjetvu financijski podupirati i Ministarstvo poljoprivrede.
Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak kaže kako je Agenciji za plaćanja u poljoprivredi za ovogodišnju jesensku sjetvu prijavljeno 146 tisuća hektara pšenice, dok je prošle godine bilo prijavljeno 135 tisuća hektara.
Ječam će se sijati na oko četiri tisuće hektara više, a to prate i druge kulture, pa ukupno očekujemo jesensku sjetvu na površinama od ukupno 240 tisuća hektara, kaže Majdak.
Podsjeća kako je Ministarstvo donijelo program potpore za sjetvu certificiranog sjemena pšenice i drugih ozimih kultura u ukupnom iznosu 12,5 milijuna eura. Tako svi koji su prijavili svoje površine mogu računati na iznos od oko 50 eura po hektaru za sjetvu certificiranog sjemena, pri čemu ukupna površina po korisniku koja se ne može premašiti iznosi 50 hektara.
Želimo napraviti iskorak kroz sjetvu certificiranog sjemena, što jamči sigurnost i zdravstvenu ispravnost sjetve, ali i biljke tijekom procesa vegetacije, kaže Majdak.
U Ministarstvu napominju kako je pri završetku jesenska berba jarih kultura - kukuruza, suncokreta i soje, ali da su tijekom ljeta probleme stvarale izrazito nepovoljne vremenske koje su se odrazile na prinose. Tako je u 11 županija proglašena elementarna nepogoda, ne samo zbog suše, nego i mraza, poplava, olujnog nevremena i tuče.
Procijenjeni iznos šteta u tih 11 županija je oko 358 milijuna eura, dok je prošle godine iznosio 320 milijuna eura.
Ministarstvo je putem sredstava EU-ove pomoći i iz državnog proračuna do sada izdvojilo više od 68 milijuna eura za sanaciju štete od elementarnih nepogoda, što je najviše dosad.
"Na tom tragu ćemo Europskoj komisiji uputiti zahtjev za aktivaciju krizne pričuve", najavljuje Majdak.
Ministarstvo najavljuje i kako će ovih dana biti objavljen javni poziv za obnovu poljoprivrednog potencijala, ne samo u biljnoj već i u stočarskoj proizvodnji, zbog šteta koje su umanjile poljoprivredni potencijal.
Stabilna proizvodnja sjemena
U Centru za sjemenarstvo i rasadničarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) ističu kako Hrvatska ima stabilnu sjemensku proizvodnju koja se ove godine odvija na 23.100 hektara, a proizvedeno je dovoljno sjemena za jesensku sjetvu.
Voditelj Centra Goran Jukić kaže kako se u Hrvatskoj troši oko 71 tisuću tona sjemena, od čega su do 50 tisuća tona sjemena za žitarice.
"Do sada je certificirano 31.500 tona ozime pšenice, 7.200 tona ječma i dvije tisuće tona pšenoraži. Količine koje smo proizveli dovoljne su za domaće potrebe, nešto je ostalo i za izvoz, a do sada je izvezeno oko sedam tisuća tona sjemena što je na prošlogodišnjoj razini", kaže Jukić.
Što se tiče cijena, u HAPIH-u navode kako na tržištu ima domaćih i stranih selekcija, a cijene su između pet i 12 posto povoljnije nego prošle godine.
Za naše najbitnije kulture pšenicu i ječam, cijena je između osam i 10 posto povoljnija.
Zamjećuje se i pojačan interes za sjeme uljane repice, pa je na tržište je plasirano oko 30 posto sjemena više te se mogu očekivati znatno veće sjetvene površine, kaže Jukić.
U osječkoj Županijskoj komori podsjećaju kako je uljana repica posljednjih nekoliko godina doživjela veliki pad proizvodnje, jer je 2020. godine tom kulturom bilo zasijano oko 40 tisuća hektara, a 2023. godine tek 15.600 hektara.
Ove godine je žetva uljane repice obavljena na 18 tisuća hektara, pa ako je porast zanimanja za sjetvu 30 posto to bi u moglo rezultirati površinama od oko 25 tisuća hektara, što bi značilo svojevrsni povratak te kulture na naša polja, kažu u osječkoj Komori.
Nezadovoljstvo tržišnim cijenama, posebno kukuruza
Predsjednik Udruženja poljoprivrede pri HGK Vlado Čondić-Galiničić smatra kako proizvođači, posebice manji, ne mogu biti zadovoljni s tržišnim cijenama, koje trenutno nisu povoljne.
Što se tiče kukuruza, očekuje se da će do prosinca cijena padati, jer se očekuje rekordan globalni urod.
Naime, četiri najveća proizvođača kukuruza - SAD, Argentina, Brazil i Ukrajina, imaju povećanje od oko 50 milijuna tona u odnosu na prošlu godinu. Stoga se u skladu s logikom burze očekuje dosta robe na tržištu, što bi moglo značiti da ne treba očekivati rast cijena, s čime proizvođači sigurno neće biti zadovoljni, smatra Čondić-Galiničić.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
