Ovčarstvo
U većini zemalja Europske unije ovaj sektor stagnira - U Hrvatskoj u deset godina broj ovaca pao za devet posto
(Arhiva Zadarski list)
U posljednjih deset godina broj ovaca u državama članicama EU-a poprilično se smanjio.
U Švedskoj ih je, primjerice, 46 % manje, a u Nizozemskoj 43 %. Po 30-ak posto ovaca manje je u Mađarskoj, Italiji, Latviji i Bugarskoj, a 15-postotni ‘’minus’’ bilježe Grci i Španjolci. Samo šest država bilježi porast broja ovaca od 5 do 38 %, a riječ je o Portugalu, Irskoj, Rumunjskoj, Austriji, Cipru i Malti. Kada se sve skupa zbroji i oduzme, EU prosjek je -9 %. U tom negativnom prosjeku je i Republika Hrvatska, na čijem se području broj ovaca tijekom posljednjeg desetljeća smanjio za 9 %.
- U Hrvatskoj je početkom kolovoza 2025. godine registrirano ukupno 557.920 ovaca svih pasmina i kategorija, od čega je ovaca starijih od godine dana 485.039. U proteklih godinu dana broj ovaca smanjio se za približno 2.000 grla, ističu u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, naglašavajući kako je u Osječko-baranjskoj županiji trenutačno registrirano 36.249 ovaca svih pasmina i kategorija, od čega je onih starijih od godine dana 32.150 (u ostalim slavonskim županijama ih je između 11.000 i 18.000). Prema podacima Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane, najviše je ovaca u Zadarskoj županiji (84.188), a slijede Ličko-senjska (68.435), Bjelovarsko-bilogorska (50.902), Splitsko-dalmatinska (44.142) i Šibensko-kninska županija (43.538). Po ostalim županijama ima ih manje od 40.000 grla, a najmanje ih je u Međimurskoj županiji i Gradu Zagrebu. Kada je o broju objekata u kojima se drže ovce riječ, najviše ih je u Bjelovarsko-bilogorskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji, približno po 2000. U Osječko-baranjskoj županiji ih je upola manje, a u ostalim slavonskim županijama od 600 do 800. U Jedinstvenom registru držanih životinja (JRDŽ), koji je službena baza podataka o svim domaćim životinjama i objektima u kojima se one drže, početkom kolovoza 2025. evidentirano je ukupno 17.313 subjekata koji drže ovce na području Hrvatske, od čega je na području Osječko-baranjske županije 891 subjekt.
Potpore
Brojni su problemi s kojima se proizvođači u sektoru ovčarstva susreću u proizvodnji i prodaji.
- Proizvođači u sektoru stočarstva, kao vrlo osjetljive grane primarne proizvodnje, pa tako i proizvođači u sektoru ovčarstva, suočavaju se s brojnim izazovima kako u proizvodnji tako i na tržištu. Primarni su problemi s kojima se suočava sektor smanjenje broja grla u proizvodnji, profitabilnost te nedostupnost klaoničkih kapaciteta s obzirom na to da se ovce drže na širokom području nerijetko udaljenom od objekata za klanje - kažu u Ministarstvu poljoprivrede, nastavljajući kako se nizom mjera nastoji povećati proizvodnost u populaciji ovaca, potaknuti konkurentnost ovčarske proizvodnje, osigurati likvidnost poljoprivrednih gospodarstava te poboljšati status poljoprivrednika u vrijednosnom lancu. Naglašavaju kako je Vlada RH u svrhu stabilizacije i jačanja, među ostalim, i sektora ovčarstva, usvojila razvojne programe do 2030. godine, koji sadrže prioritete i mjere usmjerene na sektor.
- Sukladno ciljevima Programa razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine, usvojen je Program potpore za obnovu narušenog proizvodnog potencijala u sektoru mliječnog govedarstva, ovčarstva i kozarstva za razdoblje od 2025. do 2027. godine, koji ima za cilj pružanje financijske pomoći primarnim proizvođačima u sektoru proizvodnje mlijeka u svrhu ukupne uspješnosti i održivosti poljoprivrednog gospodarstva te obnove narušenog proizvodnog potencijala. U okviru Programa osigurano je ukupno 24 milijuna eura potpore u trogodišnjem razdoblju provedbe. Potpore će biti usmjerene na obiteljska poljoprivredna gospodarstva male i srednje veličine u rangu mikro, malih i srednjih poduzeća koja uzgajaju goveda, ovce i koze radi proizvodnje mlijeka, pojašnjavaju iz Ministarstva, nastavljajući kako je, sukladno ciljevima Programa razvoja sektora mesnog ovčarstva i kozarstva u RH do 2030. godine, usvojen Program potpore za obnovu narušenog proizvodnog potencijala u sektoru mesnog govedarstva, svinjogojstva te mesnog ovčarstva i kozarstva za razdoblje od 2025. do 2027. godine, koji također ima cilj pružiti financijsku pomoć primarnim proizvođačima u svrhu ukupne uspješnosti i održivosti poljoprivrednog gospodarstva te obnovi narušenog proizvodnog potencijala. U okviru tog Programa osigurano je ukupno 96 milijuna eura potpore u trogodišnjem razdoblju provedbe, od čega je iznos od 21 milijun eura osiguran isključivo za provedbu Mjere 3 - Potpora za obnovu narušenog proizvodnog potencijala u sektoru mesnog ovčarstva i kozarstva.
- Potpore će biti usmjerene na obiteljska poljoprivredna gospodarstva male i srednje veličine, navode iz Ministarstva.
Sabiranje mlijeka
Nadalje, važno je istaknuti kako se proizvodnja ovčjeg mlijeka temelji na velikom broju proizvođača s manjim količinama proizvedenog mlijeka. Za sabiranje mlijeka potrebno je proći velike udaljenosti, što značajno povećava cijenu sabiranja. Kako bi otkupljivači mlijeka nastavili otkup i od udaljenijih proizvođača s manjom proizvodnjom, osigurana je državna potpora u okviru Mjere 2 - Potpore malim mljekarama za nadoknadu troškova sabiranja mlijeka za razdoblje 2024. do 2026. godine.
Jedan od načina za poboljšanje situacije u ovčarstvu isplata je potpora za svako žensko grlo ovaca starih godinu i više dana.
- Iznos potpore po grlu u 2023. godini iznosio je 9,49 eura. Strateškim planom Zajedničke poljoprivredne politike osigurana su i sredstva za provedbu intervencije očuvanja ugroženih izvornih pasmina ovaca. Iznos te potpore kreće se od 170,15 do 264,25 eura po uvjetnom grlu, odnosno od 24 do 38 eura po ovci, ovisno o ugroženosti pasmine. Ovčarima koji drže uzgojno valjana grla mliječnih, mesnih i kombiniranih pasmina i sudjeluju u provedbi uzgojnih programa, na temelju Programa potpore za unaprjeđenje uzgoja ovaca i koza dodjeljuje se i potpora iz sredstava osiguranih u gržavnom proračunu RH. Iznos te potpore po grlu utvrđuje se na temelju ukupnog broja prihvatljivih grla za potporu i visine sredstava predviđenih Programom, a koja iznose 332.000 eura godišnje, pri čemu je najviši iznos potpore po grlu 17 eura, podvlače u Ministarstvu poljoprivrede.
Dio od ukupno proizvedenih ovaca izvozimo na strana tržišta, ali ih, ipak, više uvozimo. Do kolovoza ove godine izvezli smo 2.408 živih životinja, a istovremeno smo ih uvezli 5.745.
Sektorski natječaj
Na sastanku potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Davida Vlajčića i ravnatelja Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Mate Čačića s predstavnicima Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza održanom prošloga mjeseca predstavnici Saveza upozorili su da postoji golem problem u korištenju proizvodno vezane potpore za ovce i koze. Istaknuli su kako je u razdoblju od 2019. do 2022. godine ta potpora na godišnjoj razini isplaćivana za broj grla koji se kretao od 416.000 do 450.000, da bi za 2023. godinu ta brojka iznosila samo 274.633 grla, a broj korisnika te mjere pao je s približno 11.000 na 4.243 korisnika. Ministar Vlajčić kazao je, između ostaloga, da su s Europskom komisijom u tijeku pregovori trećih izmjena Nacionalnog strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), a koje uključuju i izmjene uvjeta prihvatljivosti grla za ostvarivanje proizvodno vezane potpore za ovce i koze te viši iznosi potpore po grlu. ‘’U planu je do kraja ove godine i raspisivanje sektorskog natječaja fokusiranog na sektor ovčarstva i kozarstva u okviru intervencije 73.10 - Potpora za ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju SP ZPP-a’’, rekao je. Predstavnici Saveza upozorili su i na problem pada količine otkupljenog ovčjeg i kozjeg mlijeka u posljednjih nekoliko godina.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
