Industrijska proizvodnja u eurozoni i EU u lipnju je smanjena u odnosu na prethodni mjesec, a pad je zabilježila i Hrvatska, pokazali su u četvrtak podaci europskog statističkog ureda.

U eurozoni je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u lipnju smanjena za 1,3 posto u odnosu na svibanj kada je, prema revidiranim podacima, bila uvećana za 1,1 posto, objavio je Eurostat.

Na razini EU-a pala je za jedan posto, nakon što je u svibnju bila uvećana za revidiranih 0,8 posto na mjesečnoj razini.

Najviše je i na razini eurozone i na razini Unije pala proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 4,7 odnosno za 3,7 posto.

Zamjetno je, u usporedbi s mjesecom ranije, smanjena i proizvodnja kapitalnih proizvoda, za 2,2 posto u eurozoni i za 1,7 posto na razini EU-a u cjelini.

S druge strane, porasla je tek proizvodnja energije u odnosu na svibanj, i to za 2,9 posto u eurozoni i za 2,7 posto u EU.

Irska s najvećim padom

Daleko najveći pad industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini zabilježila je i u lipnju Irska, za 11,3 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.

Slijede Portugal i Litva, sa skromnijim padom od 3,6 odnosno 2,8 posto.

Hrvatska je u lipnju zabilježila pad industrijske proizvodnje za 1,3 posto na mjesečnoj razini. U svibnju je bila smanjena za 2,9 posto.

Najveći pak rast industrijske proizvodnje imala je Belgija, od 5,1 posto. Slijede Francuska i Švedska, s rastom proizvodnje za 3,8 posto, a blizu je i Grčka čija je industrijska proizvodnja porasla za 3,3 posto, navode u Eurostatu.

Posustajanje na godišnjoj razini

Na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja u eurozoni porasla u lipnju za samo 0,2 posto, a u EU za 0,5 posto.

U svibnju je, prema revidiranim Eurostatovim podacima, u eurozoni bila uvećana za 3,1 posto, a u Uniji za 2,7 posto, napominju u statističkom uredu.

Daleko najveći rast na oba područja zabilježen je u sektoru netrajnih potrošačkih dobara, i to za 5,8 posto u eurozoni i za 5,3 posto u EU.

Značajno je na oba područja porasla i proizvodnja energije, za 4,6 posto u eurozoni i za 3,5 posto na razini Unije.

S druge strane, najveći je pad zabilježen u sektoru proizvodnje trajnih potrošačkih roba, i to za četiri posto u eurozoni i za 3,5 posto na razini EU-a.

Skok u Švedskoj

Daleko je najviše u lipnju na godišnjoj razini poskočila industrijska proizvodnja u Švedskoj, za 13,4 posto.

Dvoznamenkasti rast zabilježila je još samo Irska, čija je industrijska proizvodnja porasla za 10,5 posto.

Slijedi Latvija, s rastom proizvodnje za 7,3 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja porasla u lipnju za 2,1 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, nakon 1,8-postotnog rasta u prethodnom mjesecu, pokazuju Eurostatovi podaci.

Najveći pad proizvodnje zabilježen je u Bugarskoj, za 8,2 posto, a slijede Mađarska i Slovenija, gdje je proizvodnja smanjena za 4,9 odnosno 4,3 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.

Povezane vijesti

• Eurostat: Hrvatska među zemljama EU-a s najvećim rastom industrijske proizvodnje u rujnu
• Njemački izvoz snažno pao u studenome
• Industrijska proizvodnja u vodećim gospodarstvima eurozone porasla u studenome