Hrvatska je u svibnju predvodila skupinu zemalja EU-a s najvećim padom industrijske proizvodnje, u raskoraku s oporavkom na razini eurozone i Europske unije, pokazali su u utorak podaci europskog statističkog ureda.

U eurozoni je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja porasla u svibnju za 1,7 posto u odnosu na travanj kada je, prema revidiranim podacima, smanjena za 2,2 posto, objavio je Eurostat.

Na razini EU-a uvećana je za 1,5 posto nakon što je u travnju bila pala za revidiranih 1,6 posto.

Podaci su tako pokazali stabilizaciju europske industrijske proizvodnje u svibnju. U travnju bila je pala prvi puta od kraja prošle godine.

Najviše je i na razini eurozone i na razini Unije poskočila proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 8,5, odnosno za 7,1 posto. U travnju bila je pala za 5,7 posto u zoni primjene zajedničke europske valute i za 4,3 posto na razini Unije.

Značajno je porasla i proizvodnja energije, za 3,7 posto u eurozoni te za 3,2 posto u EU. I energetski sektor zabilježio je promjenu trenda, prema padu proizvodnje u travnju za 2,8 odnosno 1,4 posto.

Najveći pad zabilježen je pak u svibnju u proizvodnji trajnih potrošačkih dobara, za 1,9 posto u eurozoni te za 1,8 posto u EU.

Hrvatska uz Slovačku

Daleko najveći rast industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini zabilježila je u svibnju Irska, za 12,4 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.

Slijede Malta i Njemačka sa skromnijim rastom od 3,4, odnosno 2,2 posto.

Hrvatska je pak u svibnju zabilježila najveći pad industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini, za 2,9 posto. U travnju bila je porasla za 2,5 posto.

Gotovo isti postotni pad proizvodnje bilježile su u svibnju i Slovačka i Belgija, za 2,8 odnosno za 2,7 posto, pokazuju Eurostatovi podaci. 

Blizu je negativnoj 'dvojci' i Cipar s padom proizvodnje u svibnju za 1,9 posto u odnosu na prethodni mjesec.

Oporavak energetskog sektora

Na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja u eurozoni porasla u svibnju za 3,7 posto, a u EU za 3,4 posto, izračunali su statističari.

U travnju proizvodnja se na oba područja, prema revidiranim Eurostatovim podacima, zadržala na razini istog prošlogodišnjeg mjeseca.

Najveći rast bilježio je i u eurozoni i u EU sektor netrajnih potrošačkih dobara, za 11,6 posto odnosno za 9,4 posto, višestruko snažniji nego u prethodnom mjesecu..

Značajno je porasla i proizvodnja u sektoru kapitalnih dobara, za nekih 4,5 posto.

Znakove oporavka pokazao je i energetski sektor, uz rast proizvodnje za 2,6 posto u eurozoni i za 1,7 posto na razini Unije. U travnju proizvodnja energije bila je na oba područja pala za nekih 1,7 posto.

Sektor intermedijarnih dobara zabilježio je pak u svibnju najveći pad, za 1,8 posto u eurozoni i za 1,4 posto u EU.

Skok u Irskoj

Daleko je najviše i u svibnju na godišnjoj razini poskočila industrijska proizvodnja u Irskoj, za čak 40,7 posto, označivši nastavak trenda dvoznamenkastog rasta.

Slijede Finska i Švedska s rastom proizvodnje za 5,9 odnosno za pet posto.

U Hrvatskoj industrijska proizvodnja porasla je u svibnju za 1,8 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, nakon 6,5-postotnog skoka u prethodnom mjesecu, pokazuju Eurostatovi podaci. Svibanjski rezultat najslabiji je od studenog prošle godine kada se proizvodnja na godišnjoj razini bila smanjila za 6,3 posto.

Blizu su Hrvatskoj u svibnju bile Njemačka i Španjolska s rastom proizvodnje za 1,9 odnosno za 1,7 posto. 

Najveći pad proizvodnje zabilježen je pak u Belgiji, za 7,3 posto. Blizu je i Bugarska gdje je smanjena za 6,5 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.

Povezane vijesti

• Industrijska proizvodnja EU-a u veljači je na mjesečnoj razini stagnirala
• Mjere suzbijanja pandemije zaustavile europsku industriju u ožujku
• Cijene industrijskih proizvoda u travnju pale i u EU i u eurozoni