Žetva pšenice u punom je jeku na površinama od 146 tisuća hektara, što je četiri posto više nego godinu ranije, a već prema prvim procjenama govori se o ukupno rekordnim prinosima od preko milijun tona. Proizvođači su zadovoljni rezultatima, posebno kada su u pitanju količine i hektolitri, ali nisu zadovoljni proteinima. No, za to su u najvećoj mjeri i sami krivi, budući da je to rezultat njihovih proizvođačkih odluka.

– Generalno možemo biti zadovoljni, godina je jako dobra, poljoprivrednici su odradili ono što su morali i ambari su puni, kaže Vlado Čondić Galiničić, predsjednik Udruženja poljoprivrede Hrvatske gospodarske komore dodajući kako će prosječni prinosi iznositi nešto iznad sedam tona što će po aktualnoj cijeni tone pšenice treće klase od 159 eura proizvođačima donijeti i zaradu.

Cijenu pšenice u Hrvatskoj formira tržište i stanje na burzama te je sadašnja cijena pšenice na razini prošle godine. Tona treće klase vrijedi od 152,5 eura do 159 eura, dok se premium pšenica trži za 180 do 188 eura po toni.

Slabi proteini

Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomir Majdak, jučer je u Osijeku također ocijenio kako će ovogodišnja žetva pšenice proći s rekordnim prinosima, no da proteini nisu na razini očekivanja, što znači da je većina pšenice treće i četvrte klase.

– Imamo nešto druge klase, a prva je klasa vrlo rijetka. Stoga apeliramo na proizvođače da buduće sjetve budu obilježene kvalitetnijom pšenicom kako bi na taj način dobili bolju cijenu. Ministarstvo ne može utjecati na cijenu pšenice koja prati kvalitetu i cjenovni razred, rekao je Majdak napominjući da cijene za premium i prvu klasu rastu, a cijene treće i četvrte klase bilježe laganiji porast.

Značajni rast cijena pšenice očekuju se za dva do tri mjeseca, no poljoprivredni proizvođači s tim nisu sretni jer kažu da su rasli drugi inputi koji su utjecali na ukupne troškove proizvodnje. Svjesni su, međutim, da nemaju puno izbora jer cijenu formiraju svjetska tržišta i poznate burze.

Vlado Čondić Galiničić podsjeća da je za naše tržište najmjerodavnija pariška burza Matif.

– Razumijem kolege poljoprivrednike kada se pitaju zašto je cijena pšenice u Francuskoj 200 eura, a kod nas 160 eura. Dovezena roba u Pariz nosi logističke troškove i netko to mora platiti. Postoji li prostora za korekciju, o tome se da razgovarati, ali cijena se tako formira i u Hrvatskoj je pšenica po toni uvijek bila 30 do 40 eura jeftinija nego u Francuskoj, objašnjava predsjednik Udruženja poljoprivrede HGK-a.

Maloprodajna cijena

Zanimljivo je da su pojedini otkupljivači u ožujku nudili otkup ovogodišnjeg uroda pšenice po ugovornoj cijeni i do 180 eura po toni, ali ugovora nije bilo jer poljoprivrednici nisu željeli ići u taj poslovni rizik, već su radije čekali žetvu kada je, to je oduvijek poznato, najniža cijena pšenice.

No, hoće li rekordni prinosi i višak pšenice dovesti do jeftinijeg kruha i pekarskih proizvoda ili barem do toga da njihove cijene prestanu rasti? Čondić Galiničić nije siguran da će kruh biti jeftiniji, već naprotiv, očekuje da će cijena pekarskih proizvoda i dalje rasti.

– Mi živimo u Hrvatskoj gdje je uobičajeno da u ljetnom razdoblju i turističkoj sezoni cijene kruha i hrane rastu, no nažalost na jesen se ne vraćaju, kaže i dodaje kako činjenica da imamo dovoljno pšenice nažalost neće uzrokovati smanjenje cijene kruha, kaže Čondić Galiničić.

Objašnjava kako pšenica u cijeni kruha sudjeluje s 15 do 20 posto te da ona nije presudna u cijeni kruha i drugih pekarskih proizvoda.

– Tko se bolje igra sa zalihama možda može biti jeftiniji, ali nije pšenica jedina koja određuje cijenu kruha. Treba uzeti u obzir da cijene energije i rada rastu i da to više utječe na buduću cijenu kruha nego cijena pšenice, navodi Čondić Galiničić.

Drugim riječima, niska cijena pšenice sama po sebi nije dovoljna za pojeftinjenje kruha jer struktura troškova, energija, rad, maloprodajne marže, i dalje gura maloprodajnu cijenu prema gore ili joj barem onemogućuje pad.

Predviđanja su da bi cijene kruha mogle rasti i u narednom razdoblju za tri do šest posto, ako Vlada ne intervenira i ciljano snizi PDV ili ograniči marže.

Niska efikasnost

Uzroka takvog stanja je dosta, od činjenice da samo 30 posto domaće pšenice zbog slabije kvalitete završava u domaćim pekarama, a ostatak se izvozi bez dodane vrijednosti, pa do podatka da tek petina pekara ima visokoautomatiziranu proizvodnju. Također, mali proizvođači ne ulažu u modernizaciju, dok pet velikih, koji drže više od 60 posto ukupne proizvodnje, ulažu u postrojenja. Faktor je i niska efikasnost po zaposlenom u Hrvatskoj, pa domaća proizvodnja ostaje manje učinkovita od uvoznih konkurenata.

Uvozne cijene pekarskih proizvoda su se s vrhunca 2023. godine blago spustile, ali još su približno 40 posto više nego prije pandemije koronavirusa.

Državni tajnik Tugomir Majdak potvrdio je da je uvoz prerađivačkih proizvoda dominantan i da je Hrvatska tu na razini ispod 50 posto. U 2023. godini Hrvatska je uvezla približno 105.3 milijuna kilograma odnosno 105.300 tona pekarskih proizvoda, što predstavlja godišnji porast od oko 12.2?posto u odnosu na prethodnu godinu.

Od 2013. do 2023. godine količina uvoza porasla je s oko 42 000 tona na 105.300 tona, što znači rast od oko 150 do 175?posto. U 2024. godini uvezeno je proizvoda u vrijednosti 345,2?milijuna?eura, s gotovo 10?posto porasta u vrijednosti u odnosu na 2023. godinu.

Hrvatska najviše kruha i peciva uvozi iz Njemačke, Poljske i Italije dok se najviše pripravaka za pečenje uvozi iz Mađarske, Rumunjske i Njemačke.

Veće oslanjanje na uvoz

Industrijska proizvodnja brašna pala je za 34?posto u zadnjih 10 godina, a pad proizvodnje kruha također je potaknuo veće oslanjanje na uvoz. Hrvatski kruh krajem 2023. bio je oko 15?posto skuplji nego u prosjeku Europske unije.

Državni tajnik Majdak u tom je kontekstu najavio da se Ministarstvo opredijelilo za izgradnju novih skladišnih kapaciteta, silosa, putem Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj koji se dovršavaju.

– Natječaj vrijedan 33 milijuna eura otvoren je 2022. godine. Završava se izgradnja silosnih kapaciteta većinom malih i srednjih poljoprivrednih gospodarstava te nekih poljoprivrednih organizacija, poručio je Majdak.

Povezane vijesti

• Po francuske bagete i kroasane Nijemac ide uz pomoć štapa za pecanje
• Dobit poduzetnika u pekarskoj industriji lani 167,6 milijuna kuna
• PAZIN JE DOBIO NEŠTO ŠTO NEMA NITKO U HRVATSKOJ! Taj novitet uskoro stiže i u druge istarske gradove