(Snimila Meri Šimunov)
"Dvoje iznimno nadarenih pijanista, prije svega umjetnici koje, u potpunom suglasju i jedinstvu umjetničkih pogleda, odlikuje lucidan i plodan analitički duh, poduprt iskrenom i snažnom poetskom osjetljivošću." Tako piše Gazzetta del Mezzogiorno, odnosno novinar Nicola Sbisà, o talijanskim pijanistima Carli Aventaggiato i Mauriziju Matarreseu, koji su se u sklopu koncerta festivala Poluotok radosti predstavili u srijedu navečer u Arheološkom muzeju Istre.
Specifičnost njihova nastupa bila je u tome što su djela izvorno aranžirana za orkestar izveli četveroručno na klaviru, i to vrlo nadahnuto, uigrano, snažno i dinamično, s posebnim osjećajem za svaku glazbenu frazu, akord i njegovu specifičnost.
Klavirski duo Carla Aventaggiato i Maurizio Matarrese umjetnički se usavršavao pod mentorstvom uglednih pijanista i pedagoga.
Oboje su profesori klavira na Konzervatoriju "N. Piccinni" u Bariju te ostvaruju intenzivnu koncertnu djelatnost, kako kao solisti tako i kao klavirski duo. Njihova bogata umjetnička aktivnost odvela ih je u brojne gradove Italije, kao i u europske zemlje poput Rumunjske, Francuske, Poljske, Belgije, Španjolske, Njemačke, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Austrije i Češke.
U Rumunjskoj su nastupali s uglednim filharmonijama, a njihove koncertne nastupe redovito prate pohvale publike i glazbene kritike.
(Snimio Georg Herceg)
Tijekom svoje umjetničke karijere surađivali su s nizom uglednih dirigenata. Sustavnim istraživanjem proširuju repertoar za klavir četveroručno i za dva klavira, pritom otkrivajući i ponovno predstavljajući brojna djela koja su danas gotovo potpuno nepoznata široj publici.
Za pulski su koncert odabrali Edvarda Griega i njegovu glazbu za dramu "Peer Gynt".
Edvard Grieg glazbu za dramu "Peer Gynt" skladao je 1875. godine, a potom je od odabranih stavaka scenske glazbe sastavio dvije koncertne suite, od kojih svaka sadrži četiri poznata stavka. Ovi su glazbenici izveli "Jutro", "Asinu smrt", "Anitrin ples" i "U dvoru planinskog kralja".
"Peer Gynt" je scenska glazba koju je Grieg skladao za Ibsenovu istoimenu dramu. Premijerno je izvedena 1876. godine u Oslu. Grieg je kasnije od stavaka scenske glazbe sastavio dvije suite koje se danas redovito izvode na koncertima.
Upravo je u četveroručnoj izvedbi do izražaja došao dijalog između pijanista, osebujna glazbena priča u znaku ritma, strasti, emocija i nadahnute interpretacije.
P. I. Čajkovski napisao je neka od najljepših glazbenih djela romantizma. Iz čuvenog "Orašara", koji nagovještava da će uskoro – dobro, ne tako uskoro, ali vrijeme leti – adventsko i božićno razdoblje, ovaj je par izveo stavke "Marš", "Ples šećerne vile" i "Valcer cvijeća".
Dok je "Ples šećerne vile", poznat po zvuku čeleste, posebno zanimljivo bilo je čuti kako zvuči u klavirskoj, četveroručnoj izvedbi. Njihova je interpretacija povela publiku kroz zanimljive svjetove snova i čarolije.
I, za kraj, Franz Liszt i "Les Préludes" te "Mađarska rapsodija". Potonje djelo sadrži elemente tradicionalne romske i mađarske narodne glazbe, s izraženim kontrastima i virtuoznim klavirskim dionicama, što je u četveroručnoj izvedbi bilo još dojmljivije. Posebna se pažnja pritom osjećala u oblikovanju svake glazbene dionice.
Kao bis izveli su Dvořákove "Slavenske plesove". Djela su prvotno skladana za klavir četveroručno, a potom i orkestrirana, što je u kontekstu ovoga koncerta bilo itekako važno.
Nazočne je prije koncerta u ime organizatora pozdravila Vesna Ivanović Ocwirk, a koncert je održan zahvaljujući Arheološkom muzeju Istre, Turističkoj zajednici Grada Pule te Istarskoj glazbenoj sceni mladih.