Ciklus "Samo najbolje"
Predivna večer glazbene čarolije u Istarskom narodnom kazalištu
(Snimila Ester Richter Kontošić)
Prekrasna glazbena večer održana je u petak u Istarskom narodnom kazalištu - Gradskom kazalištu Pula, gdje su nastupili Dunja Bontek, violina; Marija Andrejaš, viola; Monika Leskovar, violončelo; Martina Filjak, klavir i kao gost, kontrabasist Branimir Pustički.
Ciklus se, istina, zove "Samo najbolje", a zbilja iz koncerta u koncert izvođači nagrađuju publiku glazbenim biserima. Kroz protekle je godine tu nastupio impresivan niz glazbenika, ali i mladih talenata na svojim početcima karijere koji su u međuvremenu postali slavni. Leskovar i Filjak nastupile su u pulskoj kazališnoj kući prije nešto više od tri godine, i bila je to prava večer glazbene čarolije, koja se i ovoga puta ponovila, sada u nešto drukčijem, proširenom sastavu.
Brahms i Schubert, od svakoga po jedna skladba za uroniti u svjetove koji su drevni, romantični, misaoni, sjetni.
Ovaj je kvartet, koji je potom postao i kvintet, za svoj drugi sezonski koncert izabrao djela dvojice velikana snažno vezanih uz Beč. I dok je Schubert rođeni Bečanin, Nijemac Brahms je u tom gradu proveo glavninu života i u njemu stekao umjetničku slavu. Publika je bila toliko oduševljena, da je pljeskala između stavaka, na što su glazbenici kazali da, ako žele, mogu to činiti, iako ih je u prvome dijelu koncerta malo iznenadio niz aplauza nakon svakog stavka.
Johannes Brahms (Hamburg, 1833. – Beč, 1897.) prvu verziju svog "Glasovirskog kvarteta u c-molu" napisao je 1856., a završni oblik i praizvedbu skladba je doživjela tek 19 godina kasnije. Kao kuriozitet valja navesti da je pritom za glasovirom bio Brahms osobno. Tu skladbu zovu i "Kvartet Werther". Sjetimo se srednjoškolske lektire, "Patnje mladog Werthera", i cijelog spektra emocija koji proživljava mladi Werther, nesretno zaljubljen u Lottu koja pak bira Alberta. I u tome je romanu prisutna, (ne)izravno, cijela problematika romantizma. Podaci u literaturi navode da je Brahms bio veliki prijatelj Clare Schumann. Možda je sve to bio povod za kreiranje tako snažnog djela.
Dojmljivo. Impresivno, koncert koji zbilja zaslužuje superlative. I, još nekoliko riječi o izvođačima.
Dunja Bontek diplomirala je u Zagrebu, a poslijediplomski studij završila je u Grazu. Od 2024. članica je Simfonijskoga orkestra Stavanger u Norveškoj kao druga koncert-majstorica. Također je koncert-majstorica Varaždinskoga komornog orkestra.
Također zagrebačka diplomantica, Marija Andrejaš je poslijediplomski studij završila u Norveškoj. Vođa je dionice viola Simfonijskog orkestra HRT-a i Varaždinskog komornog orkestra.
Monika Leskovar s 13 godina je postala najmlađa pobjednica Međunarodnog natjecanja Čajkovski u Japanu, prvom od mnogih na kojima je pobijedila. Dodiplomski i poslijediplomski studij završila je u Berlinu. Nastupa s prestižnim svjetskim orkestrima. Izvanredna je profesorica na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu.
I Martina Filjak osvojila je prva mjesta na mnogim svjetskim natjecanjima. Svira na najvećim pozornicama i surađuje s renomiranim orkestrima i dirigentima. Uz državne nagrade "Milka Trnina", "Vladimir Nazor", Orlando i Judita, odlikovana je Redom hrvatskog pletera.
Violončelist Branimir Pustički diplomirao je u klasi Valtera Dešpalja na Muzičkoj Akademiji u Zagrebu te se usavršavao kod Reinharda Latzka u Beču i Jakoba Kullberga u Stavangeru. Laureat je mnogih domaćih i inozemnih natjecanja i nagrada. Od 2019. godine docent violončela na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.
Kvintet pastrve
Za svoga vrlo kratkog života od svega 31 godine, Franz Schubert (Beč, 1797. – Beč, 1828.) je stvorio bogat opus najznačajniji po šestotinjak solo-pjesama, ali briljantan je i u komornoj glazbi. Upravo ta dva područja povezuje i popularni "Glasovirski kvintet u A-duru, Kvintet pastrve". Posebnost djela je i u sastavu instrumenata među kojima se iznimno pojavljuje - kontrabas. Cijela se skladba može sagledati i kao zanimljiva metafora u znaku emocija.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
