danas

Svjetski dan šizofrenije obilježava se prigodnim koncertom u parku Monte Zaro

| Autor: Vanesa Begić
Oriana Španić (Arhiva Glasa Istre)

Oriana Španić (Arhiva Glasa Istre)


Svjetski dan šizofrenije obilježava se 24. svibnja. Tim će se povodom u parku Monte Zaro u subotu u 14 sati pod mentorstvom glazbene pedagoginje i muzikoterapeutice Andrea Prenka održati prigodan koncert.

Uzrok nepoznat

Oriana Španić, iz Udruge za poboljšanje kvalitete života osoba s psihosocijalnim teškoćama Žuta minuta veli da mentalni invaliditet ima osoba s duševnim/psihičkim smetnjama, odnosno osoba sa psihosocijalnim teškoćama (oboljeli od šizofrenije i bipolarnog poremećaja).

- Invalidnost šizofrenih bolesnika nije samo rezultat bolesti, već i nuspojava antipsihotika, socijalne izolacije, a ne treba zanemariti niti predrasude povezane s dijagnozom šizofrenije. Visoka stopa pušenja (nikotin uz kavu djeluje na centre za dopamin koji im lijekovi oštećuju) kod oboljelih od te bolesti, uz nekvalitetne prehrambene navike (junkfood), kao i često prisutna slaba briga za sebe, uz siromaštvo, dodatno doprinosi njihovom lošem tjelesnom zdravlju.

Postoji veliki broj različitih hipoteza i tumačenja ove bolesti, a činjenica je da se ne zna još uvijek uzrok. Osobe oboljele od ove bolesti tvore jedan od rijetkih segmenata našeg društva čiji se očekivani životni vijek smanjio u posljednjih četvrt stoljeća - za muškarce u prosjeku između 8 i 14,6 godina, a život žena između 9,8 i 17,5 godina.

Dodatni problem je što ovaj invaliditet spada u kategoriju "nevidljivog invaliditeta". Često se može čuti "ima ruke, noge, vidi, čuje, i ne znam što mu fali?" da ne pričam o još uvijek prisutnim izjavama "sve bih ja to liječio motikom i radom!", navodi Španić.

Inkluzivni prostori

Ona ističe da bolesnici još uvijek žive sa stigmom koju nosi ova bolest, za koju mnogi još uvijek smatraju da bi je najbolje bilo tretirati što dalje od očiju javnosti i svakodnevnog života. Glazba ima potencijal promicati društvenu povezanost i razvijati socijalnu i emocionalnu kompetenciju.

Aktivnosti poput koncerata, pjevanja, skladanja, mogu stvoriti inkluzivne prostore u kojima ljudi iz različitih sredina mogu surađivati i graditi odnose na temelju zajedničkih glazbenih interesa, što direktno dovodi do jačanja svijesti zajednice o psihičkim bolestima, promicanju socijalne pravde, pružanju mreže podrške koja može oboljelima pružiti priliku za osobni razvoj koji je u skladu s kulturnim normama, bez stigme i društvene izolacije.

- Javljamo se kao Udruga na Javne pozive, natječaje, međutim ovoj osjetljivoj populaciji je potrebno puno više i to iz jednostavnog razloga – kao društvo smo zakazali, nema adekvatne prevencije, nema mogućnosti zapošljavanja za takvu skupinu oboljelih, nema riješene stambene politike, zaključuje Španić.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter