MEĐUNARODNI FESTIVAL KRATKOG FILMA

SOLIDARNOST KAO DISRUPCIJA Puljanka Branka Benčić kurira središnji program u Oberhausenu

U sklopu programa "Solidarnost kao disrupcija", prikazuju se filmski naslovi nastali 60-ih i 70-ih s područja bivše Jugoslavije poput "Nezaposlenih ljudi" Želimira Žilnika i "Specijalnih vlakova" Krste Papića te recentni radovi filmaša iz Hrvatske i regije. Uz Branku Benčić središnji tematski program 67. festivala u Oberhausenu kurira i njena beogradska kolegica Aleksandra Sekulić

| Autor: Zoran ANGELESKI
Branka Benčić (Snimio Vedran Karuza)

Branka Benčić (Snimio Vedran Karuza)


Pulska kustosica Branka Benčić i njena beogradska kolegica Aleksandra Sekulić kuriraju središnji tematski program predstojećeg 67. Međunarodnog festivala kratkog filma u Oberhausenu pod nazivom "Solidarnost kao disrupcija".

Koncepti solidarnosti

U sklopu tog programa prikazat će se naslovi nastali 1960-ih i 1970-ih godina iz područja bivše Jugoslavije te recentni radovi filmaša iz Hrvatske i regije. Projekcije će se odvijati online za trajanja festivala od 1. do 10. svibnja.

Program će sagledati koncepte solidarnosti, pojma koji je tijekom 2020. i 2021. godine silno korišten u različitim prilikama, uvjetima i kontekstima, a projekcije podsjetiti na njezin revolucionarni potencijal.

Strukturiran u pet cjelina (pet tematskih programa) poput Kinepolitike, program projekcija objedinjuje filmove od "Nezaposlenih ljudi" Želimira Žilnika (1968.), "Specijalnih vlakova" Krste Papića (1972.) ili "Vlaka sjenki" Nike Autor (2017.), polusatnog filma koji u korelaciju stavlja Papićeve "Specijalne vlakove" i suvremene migrante, filmski arhiv i snimke mobitelom te kroz povijesni narativ podsjeća na društveni i politički značaj vlakova na filmu te Jean-Marie Straub i Danièle Huillet "Europa 2005-27 Octobre" (2006.) i dua Doplgenger.

Program nastavlja projekcija "Museum Songspiel 20XX" (2011.) kolektiva Chto Delat iz St Petersburga, uz predavanje i diskusiju, filmovi Vlatka Gilića ("Ljubav", 1972.), te programska cjelina Performativne geste - zajednički javni prostor s radovima Tomislava Gotovca, Damira Očka, Ante Babaje, Bojana Jovanovića i drugih.

Inspiracija i redefiniranje

Namjera je programa da inspirira i redefinira promišljanje solidarnosti kao disruptivnog događaja rekonstituiranja društva te da reaktivira resurse i metode kinematografije u potrazi za novom infrastrukturom solidarnosti. Polazeći od vrijednosti zajednice ili društva, solidarnost narušava sustave nejednakosti, hijerarhije, nepravde.

Na programu i remek djelo Krste Papića "Specijalni vlakovi" iz 1972.

Na programu i remek djelo Krste Papića "Specijalni vlakovi" iz 1972.

Postavljajući u dijalog filmsku produkciju 1960-ih i 1970-ih godina iz područja SFRJ i recentne radove s međunarodnim pozicijama, program će istražiti arhiv i kontinuitet politike emancipacije iz prošlog stoljeća i glasove suvremenih borbi koje remete hijerarhiju i odnose moći u Europi, sustav nejednakosti, privatizaciju, eksploataciju, ili sustav umjetničke produkcije, povezanost načina proizvodnje i političke prakse, od deelitizacije produkcije (radikalni amaterizam), svakodnevne prostorne politike, "nesavršene solidarnosti"; do kinepolitike. Kroz filmski program kustosice istražuju povijesno nasljeđe mjesta filmske proizvodnje u relaciji s estetikama i politikama radništva.

Posljednji program i razgovor posvećeni su kolektivnim praksama i nasljeđu kinoklubova, suradnji i zajednici (Ivan Martinac, Sava Trifković, Yugantar Collective…). Program prikazuje razne mogućnosti prikazivanja ili stvaranja solidarnosti filmom.

Program se nastavlja 2022. godine "Epilogom" od tri programska filmska bloka.

Branka Benčić kustosica je i povjesničarka umjetnosti, ravnateljica Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci. Djelovala je kao umjetnička direktorica Prostora za suvremenu umjetnost Apoteka, kurirala seriju Artists Cinema u Muzeju suvremene umjetnosti Zagreb i program Cinemaniac Think Film na Pulskom filmskom festivalu. Kustosica je Hrvatskog paviljona na 57. Venecijanskom bijenalu (2017.).

Aleksandra Sekulić je filologinja opće književnosti i teorije književnosti, kustosica programa u Centru za kulturnu dekontaminaciju (CZKD) u Beogradu. Tijekom 2000-ih bila je kustosica programa i filmska producentica u Akademskom filmskom centru u Beogradu i članica pokreta Low-Fi Video, projekta Medijska arheologija i kolektiva Kosmoplovci u Beogradu.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum