KREĆE U HRVATSKA KINA

FILM DANE BUDISAVLJEVIĆ: Kinopremijera "Dnevnika Diane Budisavljević" održat će se u Pazinu

| Autor: Davor ŠIŠOVIĆ
Prvu filmsku ulogu nadbiskupa Alojzija Stepinca ostvario je Livio Badurina

Prvu filmsku ulogu nadbiskupa Alojzija Stepinca ostvario je Livio Badurina


Ova povijesna biografska drama već je prikazana na pulskom i motovunskom festivalu gdje je izazvala brojne pohvale publike i struke, ali pazinsko će kino, najveće u Istri s 579 sjedala, a smješteno u Spomen domu, biti mjesto s kojeg će film krenuti na turneju po kinima širom Hrvatske

Apsolutni pobjednik ovogodišnjeg Pulskog filmskog festivala, "Dnevnik Diane Budisavljević" redateljice Dane Budisavljević, nakon ljetne turneje na sedam otoka i tri festivala prvi će se put u redovnoj kinematografskoj distribuciji, uz riječko Art-kino Croatia, prikazati u petak s početkom u 20 sati upravo u Kinu Pazin.

Ova povijesna biografska drama već je prikazana na pulskom i motovunskom festivalu gdje je izazvala brojne pohvale publike i struke, ali pazinsko će kino smješteno u Spomen domu, najveće u Istri s 579 sjedala, biti mjesto s kojeg će ovaj igrani dugometražni film krenuti na turneju po kinima širom Hrvatske. Podsjetimo, na nedavnom Pulskom filmskom festivalu dobio je Veliku zlatnu arenu za najbolji film, Zlatnu arenu za režiju (Dana Budisavljević), Zlatnu arenu za glazbu (Alen Sinkauz, Nenad Sinkauz), Zlatnu arenu za montažu (Marko Ferković) te Zlatna vrata Pule kao nagradu publike. Uz to dobio je nagradu "Fedeora" ocjenjivačkog suda Federacije filmskih kritičara Europe i Mediterana za najbolji hrvatski dugometražni film.

Iskoristila svoje austrijsko podrijetlo

"Dnevnik Diane Budisavljević" istinita je priča "o najboljim ljudima u najgorim vremenima". Naslovna junakinja sa suprugom liječnikom, kćerima i tek rođenom unukom živi životom zagrebačke visoke građanske klase.

Kada 1941. doznaje da se Židovke i Srpkinje s djecom odvode u logore gdje umiru od gladi i bolesti te da Židovska općina šalje pomoć Židovkama, ali ne i za Srpkinje, koristeći svoje austrijsko podrijetlo apelira na vlast, crkvu i Crveni križ da spase barem djecu. S nekolicinom prijatelja u svom stanu prikuplja pomoć i organizira akciju kojom će do kraja rata od sigurne smrti biti spašeno više od deset tisuća djece. Među njima su i Živko, Milorad, Zorka i Nada koji se gotovo 80 godina kasnije vraćaju u logore svog djetinjstva i tek tada spoznaju da život duguju nepokolebljivoj snazi jedne žene.

Rasvijetljena herojska uloga žene

Svjesna da će i rat jednom proći, Diana je pomno vodila kartoteku dječjih sudbina, no nju će joj bespovratno otuđiti komunistička vlast 1945. kada njeno germansko i građansko podrijetlo postaju nepoželjni. "Zahvaljujući Dianinom dnevniku, koji je nakon njezine smrti pronašla unuka, rasvijetljena je herojska uloga žene uvjerene da njezin život nije vredniji od života nedužno progonjenih", ističe se u najavi filma.

Glavnu ulogu Diane Budisavljević tumači Alma Prica, njenog supruga Julija Budisavljevića igra Igor Samobor, njegovu sestru Miru Kušević Mirjana Karanović, a prvu filmsku ulogu nadbiskupa Alojzija Stepinca ostvario je Livio Badurina. U ostalim ulogama su Areta Ćurković, Ermin Bravo, Krešimir Mikić, Vilim Matula, Urša Raukar i Biserka Ipša. Scenarij filma potpisuju Dana Budisavljević i Jelena Paljan, dok su producentice Miljenka Čogelja i Olinka Vištica. Film je nastao u produkciji Hulahopa iz Zagreba u suradnji sa slovenskim i srpskim producentima December i This and That Productions. Sufinanciran je sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra, Slovenskog filmskog centra, Filmskog centra Srbije, HRT-a i europskih fondova Media i Eurimages.

Spašavanje djece s Korduna i Kozare

Diana Budisavljević (rođ. Obexer) (Innsbruck, 15. siječnja 1891. - Innsbruck, 20. kolovoza 1978.), bila je hrvatska humanitarka austrijske nacionalnosti i socijalna aktivistica. Tijekom Drugoga svjetskog rata u razdoblju od 1941. do 1945. godine potaknula je i organizirala spašavanje iz ustaških koncentracijskih logora, sudjelovala u zbrinjavanju te vodila sustavne podatke o oko 12.000, uglavnom srpske djece te njihovih majki s područja Korduna i Kozare.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter