Ilustracija (Snimio Milivoj Mijošek)
Eurozastupnici su utorak podržali takozvani "vinski paket", novo zakonodavstvo EU-a kojim se nastoji poboljšati zaštita i podrška europskim proizvođačima vina suočenim s krizom sektora.
Izvjestiteljica Esther Herranz García iz Europske pučke stranke ustvrdila je da "ovaj zakon predstavlja pravovremen i učinkovit odgovor na krizu s kojom se suočava vinski sektor".
"Europa odgovara konkretnim alatima, kao što su korištenje europskih sredstava za krizne mjere, poboljšani uvjeti za promotivne i komunikacijske aktivnosti te povećano sufinanciranje kako bi se pomoglo poljoprivrednicima da se brže prilagode klimatskim promjenama. Države članice imat će jači skup mjera za rješavanje izazova s kojima se sektor suočava u različitim zemljama i regijama", ocijenila je španjolska pučanka, prenio je Europski parlament.
Privremeni sporazum o mjerama za vinski sektor, postignut s državama članicama EU-a, Europski parlament je prihvatio s 625 glasova za, 15 protiv i 11 suzdržanih.
Zahvaljujući novim mjerama, proizvođači će dobiti dodatnu potporu za promicanje vinskog turizma. Mjere za poticanje gospodarskog rasta u ruralnim područjima i promicanje kvalitetnih europskih vina u trećim zemljama imale bi pravo na financiranje EU do 60 posto, dok bi države članice mogle dodati do 30 posto za mala i srednja poduzeća i 20 posto za veće tvrtke.
Kako bi se pojasnila pravila o bezalkoholnim vinima, izraz "bez alkohola" popraćen izrazom "0,0%" moći će se koristiti ako jačina proizvoda ne prelazi 0,05 posto volumnog alkohola. Proizvodi čija je jačina iznad te vrijednosti trebali bi biti označeni kao "sa smanjenim udjelom alkohola", navodi Parlament.
Nacionalni plafon plaćanja za destilaciju vina i zelenu berbu bit će postavljen na 25 posto dostupnih sredstava po državi članici.
Tekst također predviđa korištenje sredstava EU za takozvano "krčenje" a kao odgovor na teške prirodne katastrofe, ekstremne vremenske uvjete ili izbijanje biljnih bolesti, vinogradari će dobiti dodatnu potporu.
SDP-ov eurozastupnik Marko Vešligaj, zamjenski član u Odboru EP-a za poljoprivredu, mjere za suzbijanje bolesti u vinogradima, poput širenja zlatne žutice koja je već zahvatila 14 hrvatskih županija i grad Zagreb, smatra prirotetnim problemom s kojime se danas suočavaju vinogradari u velikim dijelovima Europe i Hrvatske.
"Vinski paket dolazi uslijed jedne dosta teške situacije u kojoj jest danas vinski sektor u Europskoj uniji. Pada i potrošnja, suočen je i s tržišnim viškovima, s konkurencijom i u krajnjoj liniji sa ovim klimatskim promjenama, a najviše ovim bolestima. Zbog toga je to i adresirano u samome paketu da se, i s nacionalne razine, sufinancira i krčenje, odnosno zamjena trsova", tumači hrvatski eurozastupnik.
"Za sad to vrijedi samo tamo gdje je bolest prešla 20 posto površine vinograda a zahtjev da bude i ispod toga postotka. Također da se sufinanciraju i insekticidi i sredstva protiv širenja bolesti ali i određene druge metode koje mogu zaustaviti to širenje".
Vešligaj je na sjednici Europskoga parlamenta od povjereniku Hansena zatražio da se "proširi vinski paket, s obzirom da je zlatna žutica bolest koja ne poznaje granice".
"To je nešto što je trebalo napraviti još jučer jer je stvarna situacija alarmantna. Ja sam organizirao u suradnji sa Međimurskom županijom, općinom Štrigova i Udrugom bregovita Hrvatska, koja okuplja vinare sjeverne Hrvatske, jedan stručni skup, gdje se poslala vrlo jasna poruka da nam jednostavno prijeti izumiranje vinograda ako nećemo imati jednu ozbiljnu i koordiniranu akciju", rekao je Vešligaj za Hinu.
Nove mjere potpore vinogradsrtvu Vešligaj pozitivno ocjenjuje i ističe kako se njima otvara mogućnost jačanja tog sektora u Hrvatskoj.
"Vinski paket donosi neke dobre stvari, i potporu razvoju vinskoga turizma i potporu za plasiranje na treća tržišta. U krajnjoj liniji ono što je vrlo važno reći i za Hrvatsku, da nam je omogućena sadnja u iduće četiri godine bez limita. Dakle mi trebamo povećati sigurno naše, naše površine vinograda jer smo jako pali zadnjih godina", ocjenjuje Vešligaj i napominje da Hrvatska, u kojoj je potražnja veća od ponude, sada dobiva mogućnost sadnje novih hektara", zaključuje Vešligaj.