Europska komisija predstavila je ambiciozan socijalni plan čiji je cilj iskorjenjivanje siromaštva i promicanje prava osoba s invaliditetom diljem Europske unije. Ovaj paket mjera uključuje prvu strategiju EU-a protiv siromaštva kojom se nastoji okončati siromaštvo do 2050. godine.

Strategija EU-a protiv siromaštva postavlja jasan put prema ostvarenju ciljeva iz Akcijskog plana za provedbu europskog stupa socijalnih prava. Ti ciljevi podrazumijevaju smanjenje broja osoba izloženih riziku od siromaštva za najmanje 15 milijuna do 2030. godine, uz konačni cilj iskorjenjivanja siromaštva do 2050. godine.

Pristup se temelji na tri prioriteta: osiguravanju kvalitetnih radnih mjesta za sve kao primarnog puta izlaska iz siromaštva, učinkovitom pristupu kvalitetnim uslugama uz odgovarajuću dohodovnu potporu te koordiniranom djelovanju. Kako bi se prekinuo krug siromaštva u svim životnim dobima, Komisija će se savjetovati sa socijalnim partnerima o novim pravnim instrumentima za integraciju onih koji su isključeni s tržišta rada. Također se planira osnivanje koalicije protiv siromaštva krajem ove godine te uvođenje strukturiranog dijaloga s osobama koje izravno proživljavaju siromaštvo.

Iako eurozastupnica Romana Jerković Kraljić (SDP) pozdravlja povijesni iskorak EU-a u obliku prve strategije protiv siromaštva, zastupnica bez zadrške upozorava da dokumenti i deklaracije sami po sebi neće napuniti kućne proračune niti osigurati krov nad glavom. Eurozastupnica ističe da siromaštvo više nije samo osobna tragedija pojedinca, već sistemski društveni problem koji izravno ugrožava europsku konkurentnost i stabilnost, zbog čega se hitno mora prijeći s teorije na konkretna djela.

U fokusu njezinih primjedbi nalaze se oni koji su najizloženiji riziku, a to su djeca, mladi i osobe s invaliditetom. Dok Komisija primjerice u svom planu spominje jačanje jamstava za djecu, Jerković Kraljić inzistira na financijskoj "težini" tih mjera. Konkretno, ona i grupacija socijalista i demokrata traže uspostavu posebnog fonda od najmanje 20 milijardi eura kako bi se svakom djetetu zajamčio besplatan vrtić, zdravstvena skrb i školski obrok. Bez takve financijske podloge, cilj o smanjenju broja siromašnih za 15 milijuna do 2030. godine ostaje samo lijepa želja na papiru, dodala je.

-Mladi danas sve teže dolaze do sigurnog zaposlenja i priuštivog stanovanja. Prekarni rad, nesigurni ugovori i rast troškova života stvaraju generaciju koja radi, ali ne može planirati budućnost. Stoga su potrebni europski programi za subvencionirano stanovanje mladih i ulaganja u kvalitetna pripravništva i prva radna mjesta.

Jerković Kraljić poručila je i da će uspjeh nove europske strategije ovisiti isključivo o njezinoj provedbi u državama članicama. Dok Bruxelles nudi viziju o iskorjenjivanju siromaštva do 2050. godine, građani koji se danas bore s eksplozijom troškova života traže hitne intervencije. Test za Europu stoga nije broj usvojenih dokumenata, već konkretna promjena kvalitete života koju će građani osjetiti u svom svakodnevnom okruženju kroz veću socijalnu sigurnost i dostupnost osnovnih javnih usluga.

Povezane vijesti

• Skrb, inkluzija i podrška: Kandidati s Nezavisne liste Filipa Zoričića predstavili što su učinili i što planiraju
• Može li europski plan za priuštivo stanovanje donijeti promjene i u Hrvatskoj?
• EU uvodi aplikaciju za provjeru dobi na internetu bez otkrivanja identiteta