lifestyle
recepti
automoto
film
gastro
glazba
dom
moda i stil
showbizz
svijet zivotinja
tehnologija
zanimljivosti
zdravlje i fitness
znanost
putovanja
more i nautika
Nisu svi jednaki
Koji sustav grijanja najmanje šteti zraku u domu, a koji stvara najviše problema?
Ilustracija (Pexels)
Kad biramo grijanje za stan ili kuću, najčešće gledamo cijenu, potrošnju i koliko brzo prostor postaje topao. No način grijanja može utjecati i na kvalitetu zraka, vlagu, količinu prašine i opću ugodu u prostoru.
Ne postoji jedan sustav koji je apsolutno najzdraviji za svakoga, ali s aspekta kvalitete zraka prednost uglavnom imaju sustavi koji zagrijavaju prostor bez izgaranja goriva unutar doma.
Dizalica topline među najboljim je izborima
Dizalice topline, uključujući kvalitetne klima-uređaje koji služe za grijanje, ne proizvode dim ni plinove izgaranjem u prostoriji. Zbog toga nemaju rizik stvaranja ugljikova monoksida, dušikova dioksida i čestica koje nastaju pri izgaranju drva, plina ili drugih goriva.
Njihov je nedostatak to što strujanje zraka nekim ljudima može smetati. Ako su filtri prljavi ili se uređaj ne održava redovito, kroz prostor se mogu širiti prašina i drugi alergeni.
Zato je kod ovakvog grijanja važno čistiti filtre i pravilno usmjeriti strujanje toplog zraka.
Podno grijanje daje vrlo ugodnu toplinu
Podno grijanje također se često smatra dobrim izborom za ugodu u prostoru. Toplina se raspoređuje ravnomjernije, nema snažnog puhanja zraka, a prostor se može ugodno zagrijati i pri nešto nižoj temperaturi zraka.
Prednost je i to što nema vrućih radijatora ni jakih temperaturnih razlika između pojedinih dijelova sobe.
Ipak, ni podno grijanje samo po sebi ne određuje kvalitetu zraka. Ako se prostor ne provjetrava ili postoji problem s vlagom, plijesni ili prašinom, vrsta grijanja neće riješiti osnovni uzrok.
Radijatori su sasvim dobar izbor
Klasično centralno grijanje s radijatorima nema poseban zdravstveni nedostatak ako je sustav ispravan i izvor topline ne onečišćuje zrak u prostoru.
Često se može čuti da radijatori "isušuju zrak". Preciznije je reći da zagrijavanjem zraka pada njegova relativna vlažnost. To se događa kod gotovo svakog oblika grijanja, a ne samo kod radijatora.
U grijanim prostorijama dobro je pratiti vlagu, osobito tijekom dužih razdoblja grijanja.
Klima ne mora biti nezdrava
Klima-uređaji često imaju lošu reputaciju jer ih se povezuje sa suhim zrakom, glavoboljama ili "propuhom". Međutim, pravilno održavan uređaj nije sam po sebi nezdrav.
Problem najčešće nastaje kada je temperatura previsoka, zrak puše izravno prema ljudima ili su filtri dugo neočišćeni.
Kod grijanja klimom bolje je održavati stabilnu temperaturu nego uređaj stalno uključivati na maksimalnu snagu pa gasiti.
Grijanje na drva ima najveći problem s česticama
Peć ili kamin na drva mogu stvoriti vrlo ugodnu toplinu, ali sa zdravstvenog stajališta imaju jedan ozbiljan nedostatak – izgaranje proizvodi sitne čestice.
Dim od drva sadrži čestice PM2.5 koje mogu prodrijeti duboko u dišne putove. Posebno mogu smetati djeci, starijim osobama te ljudima s astmom i drugim bolestima pluća.
Moderne i pravilno održavane peći manje zagađuju od starih uređaja, ali ni tada izgaranje nije potpuno bez emisija.
Otvoreni kamin još je lošiji izbor
Otvoreni kamini među najmanje su poželjnim načinima grijanja ako gledamo kvalitetu zraka.
Dio dima i sitnih čestica može završiti u prostoriji, posebno ako dimnjak nema dobar propuh. Osim toga, otvoreni kamini energetski su znatno manje učinkoviti od zatvorenih peći.
Ako se u prostoru osjeti dim, to je znak da proizvodi izgaranja ulaze u prostoriju.
Plinske peći zahtijevaju dobru ventilaciju
Kod uređaja koji koriste plin najvažnije je pravilno odvođenje produkata izgaranja.
Izgaranjem mogu nastati ugljikov monoksid i dušikovi oksidi, zbog čega uređaji moraju biti pravilno postavljeni, redovito servisirani i povezani s odgovarajućim sustavom odvoda plinova.
Posebno treba izbjegavati grijanje prostorije uređajima koji sagorijevaju gorivo bez odvoda dimnih plinova.
Najvažnija je kvaliteta zraka, a ne samo temperatura
Bez obzira na sustav grijanja, za zdrav prostor važno je održavati primjerenu temperaturu i vlagu.
Američka Agencija za zaštitu okoliša preporučuje relativnu vlagu između približno 30 i 50 posto, uz svakako manje od 60 posto. Previše vlage pogoduje pojavi plijesni, dok vrlo suh zrak može izazvati neugodu u nosu, grlu i očima.
Redovito kratko provjetravanje često je bolje od dugotrajnog držanja prozora malo otvorenim jer se tako zrak brzo izmijeni, a zidovi i namještaj ne ohlade pretjerano.
Pa koje je grijanje najzdravije?
Ako gledamo prvenstveno kvalitetu zraka u domu, među najboljim izborima su grijanje bez izgaranja u samoj prostoriji – primjerice dizalica topline, podno grijanje ili drugi električni sustavi.
Klasični radijatori također mogu biti vrlo dobar izbor.
Kod grijanja na plin, drva ili druga goriva presudni su ispravan uređaj, dobar dimnjak ili odvod plinova i redovito održavanje.
Na kraju, zdrav dom ne ovisi samo o tome čime se grijemo. Dobra ventilacija, kontrola vlage, čišćenje filtara i umjerena temperatura često su jednako važni kao i sam sustav grijanja.
