Počela izgradnja Autobahnova, najbolje mreže autocesta na svijetu

Italiji, upravo je njemačka mreža autocesta svakako najpoznatija u svijetu. Danas više nije najduža ni u Europi, Španjolci su ih prešli, no njemački Autobahnovi bili su primjer u kojeg su se ugledali svi ostali.

A najznačajniji čovjek u priči o izgradnji te mreže bio je Fritz Todt, kojeg je Hitlerov režim samo nekoliko mjeseci po dolasku na vlast, na današnji datum 1933. namjestio za generalnog inspektora za njemačke ceste ('Generalinspektor für das deutsche Straßenwesen').

Prvi je autoput u Njemačkoj, zanimljivo, otvoren između Kölna i Bonna godinu dana ranije, prije dolaska nacista na vlast, a otvorio ga je budući kancelar Konrad Adenauer.

No tek će nacistička vlast osmisliti mrežu brzih cesta namijenjenih samo za promet automobila (ne bez značaja je bio i brzi transport vojske preko njih u slučaju rata, dakako), koje će se pružati preko čitave Njemačke, a tek će demokratska vlast, uz ponešto američke financijske pomoći, nakon rata dovršiti taj posao.

Pod vodstvom Fritza Todta ipak je napravljen ogroman dio posla, Njemačka je 1935. imala 108, a 1940. već 3736 kilometara autocesta. Todt je dobio titule Leiter des Hauptamts für Technik in der Reichsleitung der NSDAP, Generalbevollmächtigter für die Regelung der Bauwirtschaft i Reichsminister für Bewaffnung und Munition, koje nećemo prevoditi, a postao je i general bojnik Luftwaffea.

Tijekom 1941. značajno se razišao u mišljenju oko organizacije napada na SSSR s ostalim nacističkim glavešinama, pa je početkom sljedeće godine njegov avion pod nikad razjašnjenim okolnostima eksplodirao i srušio se, a Todt poginuo.

Da je doživio kraj rata neminovno bi ga čekala dugogodišnja zatvorska kazna, kakvu je dobio i njegov nasljednik Albert Speer, ponajprije zbog izravne odgovornosti za korištenje prisilne radne snage, enormne količine zarobljenika iz pokorenih zemalja, na projektima koje je vodio.

No utjecaj ideje o mreži brzih prometnica kroz državu proširio se po velikom dijelu svijeta, a zanimljivo je spomenuti da je jedan od najgorljivijih zagovornika bio američki predsjednik Dwight Eisenhower, koji je nakon rata u Njemačkoj imao prilike vidjeti Todtovu mrežu Autobahnova.