Rovinj je tijekom povijesti mnogim uglednim imenima europskih znanstvenih krugova služio kao prostor za raspravu i izučavanje o razvoju prirodoslovlja, a kao još jedan ponos grada je i Centar za istraživanje mora Instituta "Ruđer Bošković", kaže gradonačelnik Rovinja Marko Paliaga

Ove se godine Znanstveni skup "Hrvatski prirodoslovci" održao u Rovinju, u velikoj dvorani Doma kulture ,u organizaciji Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske i Ogranka Matice hrvatske u Rovinju, pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Grada Rovinja. Na svečanom otvorenju skupa organizatore, predavače i goste pozdravio je rovinjski gradonačelnik Marko Paliaga.

Temelj kulturno znanstvenih komponenti

- Raduje me što ćete u multikulturalnom i multinacionalnom Rovinju, između ostalog, raspravljati o ulozi Hrvata znanstvenika u razvoju istarskog prirodoslovlja jer saznanja o svojim korijenima i svojim precima uvijek su dragocjena iako za znanstvena postignuća ne postoje barijere ni granice. Zahvaljujem svima koji svojim znanstvenim radom doprinose razumijevanju prirodoslovnih tema i zahvaljujem rovinjskom ogranku Matice hrvatske kao i Odjelu za prirodoslovlje i matematiku koji su odabrali Rovinj za mjesto ovog stručnog skupa čime je naš grad ove godine postao bogatijim za još jedan značajan kulturno-znanstveni događaj, naveo je Paliaga.

Spomenuo je kako je upravo Rovinj tijekom povijesti mnogim uglednim imenima europskih znanstvenih krugova služio kao prostor za raspravu i izučavanje o razvoju prirodoslovlja, a kao još jedan ponos grada spomenuo je i Centar za istraživanje mora Instituta "Ruđer Bošković", kao jednu od najstarijih europskih ustanova takve vrste i jednu od temeljnih kulturno-znanstvenih komponenti novije povijesti Rovinja.

Cilj je unaprjeđenje i širenje znanosti

Iako se u ime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti s nekoliko riječi trebao obratiti akademik Nikola Ljubešić, u tome je bio spriječen, pa je njegove misli prenio doktor znanosti Nenad Raos.

- Uspješna suradnja Matice hrvatske i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti ima vrlo dugu povijest, što je i za očekivati jer obje ustanove imaju iste ciljeve: unaprjeđenje i širenje znanosti i umjetnosti u Hrvatskoj. HAZU već više od dvadeset godina prati djelovanje Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske, te je redoviti pokrovitelj Skupa hrvatskih prirodoslovaca poručuje nam Ljubešić u svom pismu, rekao je Raos.

U nastavku je uslijedio sam skup uz brojna zanimljiva predavanja koja se tiču ljudi i značajka samog mjesta, dakle Rovinja, ali i Istre. Govorilo se, kao što se to običava, o manje poznatim dijelovima rada poznatih znanstvenika, te o znanstvenicima koji su manje poznati ili čak zaboravljeni, a živjeli su ili su djelovali na ovim prostorima i pridonijeli razvoju znanosti.

Pročelnica Jasna Matekalo Draganović posebno se zahvalila i Gradu Rovinju, Općini Kanfanar, Pučkom otvorenom učilištu Rovinj i Goranu Zgrabljiću kao predsjedniku ogranka Matice hrvatske u Rovinju.

Prirodne znanosti

Pred sam početak skupa prisutnima se obratila i pročelnica Odjela za prirodoslovlje i matematiku Jasna Matekalo Draganović, odjela koji djeluje već devetnaest godina, a čije se aktivnosti, kako navodi, provode u dva smjera. Naime, oni rade na organizaciji mjesečnih predavanja na području prirodne znanosti, te organiziraju znanstvene skupove poput ovog.

Povezane vijesti

• Kako su se ratna zbivanja odrazila na život istarskoga čovjeka
• Prikazi i imaginariji talijanske kulture
• O talijanskoj književnosti, jeziku, dijalektu…