Gripa se vratila u Hrvatsku. Evo kako je razlikovati od obične prehlade

Jesen je donijela hladnija jutra, sve više vremena provodimo u zatvorenim prostorima, a s njima se vraćaju i poznate tegobe – začepljen nos, grlobolja, kašalj i umor. Iako većina ljudi prve simptome pripisuje običnoj prehladi, ponekad se iza njih krije gripa. Razlika nije uvijek očita, ali jedan detalj može biti posebno važan.

Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), sezona gripe u Hrvatskoj već je počela. Zaključno s 11. listopada zaprimljene su 122 prijave oboljelih, od čega čak 77 u posljednjem izvještajnom tjednu. Slučajevi su zabilježeni u sedam županija, a najviša stopa obolijevanja među prijavljenim slučajevima bilježi se kod djece predškolske dobi.

Iako su brojke zasad relativno male, dolazak sezone respiratornih infekcija dobar je trenutak za podsjetnik na razlike između prehlade i gripe, osobito zato što se njihovi simptomi često preklapaju.

Najvažnija razlika je u brzini pojave simptoma

Prehlada se najčešće razvija postupno. Prvo se može pojaviti lagano grebanje u grlu, zatim kihanje, curenje nosa i osjećaj umora. Simptomi se obično pojačavaju tijekom jednog ili dva dana, a većina ljudi pritom može obavljati barem dio uobičajenih aktivnosti.

Kod gripe je situacija često drukčija. Simptomi se mogu pojaviti vrlo naglo, ponekad u svega nekoliko sati. Osoba koja se ujutro osjećala sasvim dobro već poslijepodne može imati visoku temperaturu, zimicu, glavobolju i izražene bolove u mišićima.

Upravo je taj nagli početak bolesti jedan od najprepoznatljivijih znakova gripe, navode američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

Ipak, važno je naglasiti da se samo na temelju brzine pojave simptoma ne može pouzdano utvrditi o kojoj je bolesti riječ.

Visoka temperatura nije jedini pokazatelj

Gripu često povezujemo s visokom temperaturom, no ona se ne pojavljuje kod svih oboljelih. Neki ljudi, osobito starije osobe, mogu imati gripu i bez povišene tjelesne temperature.

Zato treba obratiti pozornost i na druge simptome. Izražena iscrpljenost, bolovi u cijelom tijelu, zimica, glavobolja i suh kašalj češće prate gripu nego običnu prehladu.

S druge strane, kod prehlade su obično izraženiji kihanje, curenje nosa i začepljenost nosa, dok su bolovi u mišićima uglavnom blaži ili potpuno izostaju.

Ni to, međutim, nije nepogrešivo pravilo. Gripa može izazvati curenje nosa i grlobolju, a pojedine druge virusne infekcije mogu imati gotovo identične simptome.

Kako znati je li riječ o gripi, prehladi ili covidu?

Dodatnu poteškoću predstavlja činjenica da se simptomi gripe, prehlade i covida mogu znatno preklapati.

Kašalj, povišena temperatura, grlobolja, glavobolja i umor mogu se pojaviti kod više različitih respiratornih infekcija. Zbog toga ni liječnici ne mogu uvijek samo na temelju simptoma pouzdano razlikovati uzročnike.

Ako je važno utvrditi o kojoj je infekciji riječ, primjerice zbog povećanog rizika od komplikacija ili odluke o liječenju, mogu pomoći odgovarajući dijagnostički testovi.

Kada se treba javiti liječniku?

Većina inače zdravih osoba oporavi se od gripe bez posebnog liječenja, uz odmor, dovoljno tekućine i ublažavanje simptoma.

Ipak, gripa nije bezazlena za sve. Veći rizik od komplikacija imaju starije osobe, trudnice, mala djeca te osobe s kroničnim bolestima ili oslabljenim imunosnim sustavom.

Pripadnicima tih skupina preporučuje se da se liječniku jave što ranije nakon pojave simptoma. U određenim slučajevima liječnik može propisati antivirusne lijekove, koji su najdjelotvorniji ako se počnu uzimati unutar prva dva dana bolesti.

Posebnu pozornost treba obratiti na otežano disanje, bol ili pritisak u prsima, zbunjenost, znakove ozbiljne dehidracije te naglo pogoršanje stanja nakon početnog poboljšanja. Takvi simptomi zahtijevaju hitnu medicinsku procjenu.

Što napraviti kada se pojave prvi simptomi?

Bez obzira na to radi li se o prehladi ili gripi, najvažnije je ne pokušavati bolest jednostavno prehodati.

Odmaranje, uzimanje dovoljno tekućine i izbjegavanje bliskih kontakata s drugim ljudima mogu pomoći oporavku i smanjiti mogućnost širenja infekcije. Za ublažavanje temperature i bolova mogu se koristiti odgovarajući lijekovi, uz pridržavanje uputa.

Antibiotici pritom ne pomažu protiv virusa koji uzrokuju gripu i prehladu. Njihova je primjena opravdana samo kada liječnik utvrdi ili posumnja na bakterijsku infekciju koja zahtijeva takvo liječenje.

Uobičajenim aktivnostima najbolje se vratiti kada se simptomi općenito poboljšavaju i kada najmanje 24 sata nema povišene temperature bez uzimanja lijekova za njezino snižavanje.

I dok sezona gripe u Hrvatskoj tek ulazi u početnu fazu, vrijedi zapamtiti jednostavnu razliku: prehlada se najčešće prikrada postupno, dok gripa nerijetko nastupa naglo i znatno snažnije. To može biti koristan prvi pokazatelj, ali za sigurnu dijagnozu ponekad je ipak potrebno testiranje.

Povezane vijesti

• Alarm u pulskoj bolnici: Zbog gripe i COVID-a zabranjeni posjeti djeci na pedijatriji!
• Prehlada ili nova varijanta covida? Liječnici otkrivaju ključne razlike, simptome i kad se treba testirati
• Gripa se širi neuobičajeno brzo, potvrđena i dva smrtna slučaja – HZJZ: Cjepivo je sada besplatno za sve