Poznato je da je zagađenje zraka štetno za pluća, no mnogi nisu svjesni u kojoj mjeri utječe i na druge tjelesne sustave. Najsitnije čestice zagađivača mogu iz pluća ući u krvotok i proširiti se tijelom, pa čak i doći do mozga, gdje izazivaju upale i oksidativni stres. Nova saznanja upućuju na to da se popis neuroloških problema povezanih sa zagađenjem, koji već uključuje demenciju i moždani udar, sada može proširiti, piše ScienceAlert, a prenosi Index.hr.

Povezanost s Parkinsonovom bolešću

Nova meta-analiza znanstvenika sa Sveučilišta u Cambridgeu, u kojoj su pregledana desetljeća istraživanja, ukazuje da dugogodišnje udisanje zagađenog zraka može povećati rizik od razvoja Parkinsonove bolesti.

Studijom objavljenom u časopisu Environment International analizirana su 42 prethodna istraživanja iz Sjeverne Amerike, Europe i Azije. To je do sada najopsežniji pregled koji se bavio vezom između dugotrajne izloženosti vanjskom zagađenju zraka i nekoliko glavnih neurodegenerativnih bolesti.

Najupečatljiviji rezultati odnose se na Parkinsonovu bolest, koja je bila tema 26 analiziranih studija. Znanstvenici su utvrdili da se za svakih 5 mikrograma po kubnom metru povećanja dugotrajne izloženosti česticama PM2,5 rizik od Parkinsonove bolesti povećava za približno 10 posto. Izloženost krupnijim česticama, PM10, povezana je s 18 posto većim rizikom za svakih 15 mikrograma povećanja po kubnom metru. U čestice PM10 ubrajaju se pelud, poljoprivredna prašina, čađa, pepeo i dim iz dizelskih motora.

Radi usporedbe, istraživači navode da je prosječna koncentracija čestica PM2,5 uz prometnice u središnjem Londonu 2023. godine iznosila 10 mikrograma po kubnom metru.

Što to znači za pojedinca?

Ovi podaci ne znače da će svatko tko udiše zagađen zrak oboljeti od Parkinsonove bolesti, već da se rizik statistički povećava. Individualni rizik i dalje je relativno nizak jer na razvoj bolesti utječu i drugi čimbenici, poput genetike, dobi i prehrane. Ipak, s obzirom na to da su milijuni ljudi svakodnevno izloženi zagađenju, čak i skroman porast rizika može na razini populacije dovesti do značajnog broja novih slučajeva.

Pritom je važno istaknuti da se na faktore poput dobi i genetike ne može utjecati, dok je zagađenje zraka u velikoj mjeri pod ljudskom kontrolom.

"Kako globalno opterećenje neurodegenerativnim bolestima raste, sve je važnije razumjeti okolišne čimbenike rizika na koje možemo utjecati", izjavio je za LinkedIn Annalan Navaratnam, klinički istraživač sa Sveučilišta u Cambridgeu. "Naši nalazi potvrđuju da bi poboljšanje kvalitete zraka moglo donijeti koristi koje nadilaze zdravlje srca i dišnih puteva, a moglo bi pridonijeti i strategijama za smanjenje broja oboljelih od Parkinsonove bolesti."

Manje jasna veza s drugim bolestima

Pregled ipak nije donio samo loše vijesti. Znanstvenici nisu pronašli uvjerljive dokaze da dugotrajna izloženost česticama PM2,5 ili dušikovom dioksidu povećava rizik od multiple skleroze. Također, nije pronađena ni jasna veza između čestica PM2,5 i bolesti motornih neurona, kao što je amiotrofična lateralna skleroza (ALS).

Istraživači, međutim, napominju da nije bilo dovoljno studija za analizu - svega po tri za multiplu sklerozu i bolesti motornih neurona - pa je teško donijeti konačne zaključke. Navaratnam dodaje da određeni nalazi, ili njihov izostanak, "mogu ovisiti o tome kako su same studije bile dizajnirane". Poručio je: "Hitno su nam potrebna dodatna istraživanja na većim populacijama kako bismo ispitali ovaj značajan javnozdravstveni problem."

Zagađenje kao promjenjivi faktor rizika

Jedan od najvećih izazova u ovakvim istraživanjima jest spor razvoj neurodegenerativnih bolesti, koji često traje desetljećima. Ljudi se sele, razine zagađenja se mijenjaju i teško je precizno procijeniti nečiju cjeloživotnu izloženost. Unatoč tome, znanstvenici tvrde da zagađenje zraka zaslužuje pozornost kao jedan od rijetkih faktora rizika za ove bolesti na koji je moguće utjecati.

"Ovi nalazi nadopunjuju sve brojnije i čvršće dokaze o štetnim utjecajima zagađenja zraka na zdravlje diljem svijeta - od širokog spektra bolesti koje pogađaju svaki organ do prerane smrti", kaže epidemiologinja Alexandra Tien-Smith sa Sveučilišta u Cambridgeu.

Ovo istraživanje stoga je još jedan podsjetnik da čist zrak ne znači samo vedro nebo. On bi mogao štititi i jedan od najvažnijih organa u ljudskom tijelu.

Povezane vijesti

• VIDEO / PLENKOVIĆ: Izbor Komšića nije dobar za cijelu BiH
• ONEČIŠĆENI ZRAK godišnje 'ubije' više ljudi nego pušenje
• Država daje 3,5 milijuna eura studentima Hrvatima izvan zemlje. Najviše novca ide u BiH