SVE VEĆI PROBLEM

GROZNIČAVO SE TRAŽI RADNA SNAGA: Hotelima nedostaje 5.000, a ugostiteljima čak 10.000 radnika

| Autor: Milan PAVLOVIĆ
Ilustracija (snimio M. MIJOŠEK)

Ilustracija (snimio M. MIJOŠEK)


Traže se konobari, kuhari, sobarice, vrtlari… U toliko priželjkivanu turističku sezonu ovih srpanjskih dana zakoračili smo s obje noge, no u oglasnicima ne prestaje potraga i za glavnom i za pomoćnom radnom snagom. Ozbiljan problem, koji je situacija s koronom tijekom prošlog ljeta privremeno zgurala pod tepih, eksplodirao je ponovno ovih dana s prvim ozbiljnijim popuštanjem epidemioloških mjera, pokazujući da će u godinama koje dolaze popunjavanje kadrovskih križaljki predstavljati sve veći i veći izazov za domaći turizam.

"Naravno da je epidemiološka situacija nulta točka ove sezone, no trenutno je pored toga najveći izazov nedostatak radne snage. Na svu sreću tržišna potražnja je takva da se mogu otvoriti dodatni objekti i zaposliti još ljudi, ali tih ljudi u Hrvatskoj nema", kaže direktor HUT-a Veljko Ostojić, koji procjenjuje da u ovom trenutku u Hrvatskoj hotelijerima nedostaje pet, a ugostiteljstvu čak deset tisuća radnika. "Očekivali smo da će se s izmjenama zakona o strancima procedura zapošljavanja stranaca pojednostaviti i ubrzati, međutim dogodilo se suprotno. Procedura se zakomplicirala i usporila, a najgore od svega je da kod predaje zahtjeva nitko nema ni ideju kad bi ti zahtjevi u MUP-u mogli biti riješeni, neovisno o tome radi li se o pozitivnom ili negativnom rješenju", kaže Ostojić.

Radi se o problemu koji ne pogađa samo turizam i ugostiteljstvo već i neke druge djelatnosti u kojima nedostaje radnika, a neslužbene informacije kažu da se razdoblje od predaje zahtjeva do dobivanja rješenja zna rastegnuti na više od dva mjeseca. Donedavno je postojao i problem "testa tržišta radne snage" koji je riješen kad su s njega skinuti konobari, kuhari, sobari, pomoćni kuhari i pomoćni konobari, odnosno zanimanja koja su ključna za turizam, međutim i dalje je problem to usko grlo na MUP-u zbog kojeg je dobar dio slobodnih radnih mjesta i dalje upražnjen.

Voditelj regionalnog ureda udruge Glas poduzetnika Kristian Korunić podsjeća da je deficit radne snage na ovim prostorima prisutan već nekoliko godina, odnosno od trenutka ulaska Hrvatske u EU kojim je omogućena lakše migracije radne snage u zemlje Europske unije. Pogotovo se to, dodaje, osjetilo unazad nekoliko godina kad su i zadnje, odnosno najrazvijenije države poput Austrije, Njemačke i Irske otvorile svoja vrata čime je veliki broj ljudi emigrirao u njih.

- Stoga ne bih apostrofirao da radna snaga nedostaje samo u turističkim djelatnostima, u koje ubrajamo ugostiteljstvo, turizam i posredno trgovinu, već je isti slučaj i s drugim djelatnostima poput prerađivačke industrije i IT-ja. Iako možda na prvu kao glavni razlog nedostatka radnika vidimo zbog jednostavnije migracije koji se desio ulaskom u EU, čime nam bogatije zemlje kradu radnike, moje mišljenje je da je glavni uzrok u činjenici što je naš obrazovni sustav izrazito loše povezan s gospodarskim potrebama, pa nam školstvo ne stvara deficitarna radna mjesta. Jednostavno država nema jasnu viziju gdje želimo biti za deset godina, pa time ni ne zna kakav nam profil radnika treba, kaže Korunić.

Velika sredstva za obrazovanje i posljedično tržište rada, dodaje, Hrvatskoj su osigurana kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, te trebamo biti dovoljno pametni da ih kvalitetno utrošimo, odlučimo kakve radnike u budućnosti trebamo i kroz obrazovanje ih počnemo stvarati.

"Osobno ne vidim tako veliki problem u nedostatku radne snage u turizmu, jer tu radnu snagu možemo nadomjestiti s radnicima iz susjednih zemalja, već je po mom mišljenju puno veći problem nedostatak radne snage u prerađivačkoj i IT industriji, a koje daju gospodarstvu veću dodanu vrijednost te doprinose stvaranju otpornijeg i razvijenijeg gospodarstva", zaključuje.

Slično razmišlja i Roberto Erman, regionalni povjerenik za Istru i Kvarner Sindikata turizma i usluga Hrvatske. Radi se o jedinom reprezentativnom sindikatu za djelatnost turizma te su stoga itekako upućeni u problematiku. "Svi znamo da je nedostatak radne snage ogroman problem za turizam, te da je situacija u kojoj smo se našli na početku ovog ljeta izazvala i lagani kolaps u pojedinim dijelovima tog sektora. Problem kreće već od srednjoškolskog obrazovanja i činjenice da zanimanja koja su deficitarna u turizmu već neko vrijeme djeci očito nisu dovoljno atraktivna za upis. Da bi se ta situacija promijenila, nužno je činiti određene promjene. Mi smatramo da bi jedna od njih svakako trebalo biti porezno rasterećenje turizma koji bi omogućio poslodavcima da veći dio dobiti preliju u plaće", smatra Erman.

Korona je, dodaje, sve probleme s kojima se turizam susretao i u predepidemijskom razdoblju samo dodatno naglasila, te je neizvjesnost oko toga hoće li sezone uopće biti utjecala na to da je došlo do prelijevanja radne snage u neke sigurnije i otpornije djelatnosti. "Toga bi možda manje bilo da su poslodavcima brže odobravane potpore, odnosno da nisu iz mjeseca u mjesec morali razmišljati o tome hoće li ih dobiti, pa su zbog toga mnogi kasnili s planovima i nisu na vrijeme osigurali sezonsku radnu snagu. Tako su se neki našli u situaciji da do danas nisu pronašli potrebne radnike, a lako je moguće da ih neće ni pronaći te da će zbog toga, usprkos dolasku gostiju i solidnoj turističkoj sezoni, ipak ovoga ljeta morati ostaviti zatvorena vrata svojih objekata", ističe Erman.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom