Nije više dovoljno znati poslužiti gosta: Što će se još tražiti od radnika u turizmu?

Brza digitalizacija, klimatske promjene i drugi izazovi u turističko-ugostiteljskom sektoru, traže danas više od klasičnih ugostiteljskih znanja, a posebno digitalna, kaže se u publikaciji "Vještine za konkurentnu i otpornu EUSAIR regiju".

EUSAIR (The EU Strategy for the Adriatic and Ionian Region) publikacija je nastala u suradnji Ministarstva turizma i sporta i koordinatora za snažniju društvenu koheziju Strategije EU za jadransko-jonsku regiju iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, a istražuje deset zemalja te regije, odnosno Hrvatsku, Grčku, Italiju, Sloveniju, Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Srbiju i San Marino.

Cilj studije je uz ostalo ukazati na trendove u razvoju vještina na tržištu rada, ali i na nedostatak radnika u turizmu i ugostiteljstvu, koji iz sezonskog problema sve više prerasta u dugotrajni strukturni izazov. To potvrđuju i podaci Europske komisije (EK) da je oko 25 posto radnika u turizmu niskokvalificirano, a više od 90 posto turističkih tvrtki su mali poslovni subjekti s manje od deset zaposlenih.

Stoga je jedan od najvećih izazova s kojim se poslodavci susreću u potrazi za radnicima ne samo popunjavanje radnih mjesta, nego pronalazak kvalitetnog i educiranog kadra koji može isporučiti autentičnu i vrhunsku uslugu, koju uz smještaj i obrok sve više traže suvremeni turisti.

Najveći izazov pronalazak educiranog kadra

U publikaciji se ističe da mali poslovni subjekti u turizmu trpe najveći pritisak na kvalitetu usluge i trebaju im radnici koji uz posluživanje razumiju primjerice principe kuhinje bez otpada, znaju upravljati pametnim sustavima za uštedu energije i vode te mogu digitalno komunicirati ekološku priču objekta.

Od radnika se danas očekuju i prezentacijske i pripovjedačke vještine, a za to im često treba dodatna edukacija.

Podaci Eurostata o digitalnim vještinama građana na primjeru Hrvatske pokazuju da građani imaju visoku razinu komunikacijskih digitalnih vještina, iznad 84 posto, ali kada su u pitanju znanja i vještine kibernetičke sigurnosti, zaštite podataka i naprednog digitalnog marketinga, taj postotak pada na oko 70.

To u turističkom sektoru stvara ozbiljan problem pri uvođenju bezgotovinskog plaćanja, sustava pametnog upravljanja rezervacijama te digitalnog pripovijedanja lokalnih priča.

Da potencijal za kvalitetan razvoj vještina u Hrvatskoj postoji, potvrđuju i primjeri dobre prakse navedene u studiji.

To je uspostava šest regionalnih centara kompetentnosti u sektoru turizma i ugostiteljstva zadnjih godina koji djeluju kao centri izvrsnosti za praktično učenje, a i sustav vaučera za obrazovanje odraslih pokazao se dobrim jer zaposlenima i nezaposlenima omogućuje stjecanje kvalifikacija i brz ulazak u deficitarna zanimanja.

Publikacija uz analizu donosi i konkretna rješenja poboljšanja na tržištu rada kroz uvođenje kratkih, modularnih edukativnih programa prilagođenih stvarnim potrebama s terena, uspostavu makroregionalnih koridora vještina te jačanje sustava za praćenje potreba tržišta rada.

Publikacija je dostupna na web stranicama MINTS-a na linku.