Jesu li tehnološki divovi Google i Facebook moćniji od čitavog jednog kontinenta? Sukob oko plaćanja vijesti što ih objavljuju na svojim mrežnim kanalima u Australiji nametnuo je tu temu kao globalno pitanje poštovanja autorskih prava, pozicije te dvije superkompanije, ali i politici koja nema pod kontrolom internet i ono što se na njemu događa.

Sukob Australije s Googleom i Fecebookom započeo je prije nekoliko tjedana kada je objavljeno da ta država planira donijeti zakon po kojem bi se preuzete vijesti u Australiji trebati plaćati što bi moglo izazvati manjak prihoda od oglašavanja u medijima za američke tehnološke tvrtke. Usvoji li se u parlamentu, zakon bi mogao imati globalne posljedice za tehnološke tvrtke i način na koji pristupamo vijestima na mreži.

Prve posljedice – izvješćuje BBC – već su uočljive. Facebook je ograničio sadržaj vijesti u Australiji. Za Google je australska vlada ustvrdila da je dominantna tražilica u toj državi-kontinentu te ga je opisala kao gotovo neophodan servisni program s malo tržišne konkurencije. Još je 2018. godine australski vladin regulator pokrenuo istragu o utjecaju Googlea i Facebooka na konkurenciju u medijima i oglašavanju. Nakon toga, istraga australskog Povjerenstva za zaštitu tržišnog natjecanja i potrošača (ACCC) utvrdila je neravnotežu snaga između tehnoloških tvrtki i medija te je preporučeno uvođenje kodeksa ponašanja koji bi vrijedio za sve. Prošlog srpnja vlada u Canberri predstavila je nacrt zakona o provedbi kodeksa – što je nagnalo Facebook i Google da zaprijete da će se povući iz Australije. Nacrt poziva tehnološke tvrtke da plaćaju sadržaj, ali bez navođenja njegove vrijednosti.

Zakonskim rješenjem omogućilo bi se novinskim tvrtkama da kao blok pregovaraju s tehnološkim tvrtkama o sadržaju koji se pojavljuje u njihovim vijestima i rezultatima pretraživanja. Ako pregovori ne uspiju, australska uprava za komunikacije i medije mogla bi sama arbitrirati o tom problemu. Kazne mogu iznositi do 10 milijuna američkih dolara po prekršaju ili 10 posto lokalnog prometa tvrtke.

Nakon Googlea i Facebooka, po najavama australske vlade, akcija bi se mogla proširiti i na druge tehnološke tvrtke. Kao razlog navodi se da bi tehnološki giganti trebali platiti redakcijama "pošten" iznos za novinarski posao. Uz to, tvrdi da je financijska podrška potrebna australskoj industriji vijesti u sukobu jer su jaki mediji vitalni za demokraciju. Mediji su, naravno, stali uz stranu vlade. Globalna medijska tvrtka News Corp. Ruperta Murdocha kroz svoju australsku poslovnu podružnicu medijskog carstva snažno je lobirala da vlada natjera tehnološke tvrtke za pregovarački stol usred dugoročnog pada prihoda od oglašavanja. Imali su pravo – istodobno su Googleovi prihodi znatno porasli i u 2019. godini iznosili su 117 milijardi eura.

Facebook je zakonski prijedlog pokušao osporiti najavom kako će blokirati australske korisnike da dijele ili gledaju vijesti. Izjavili su da vlada kroz zakon "u osnovi pogrešno razumije odnos između naše platforme i izdavača".

Nakon toga, na australskom Facebooku nestale su vijesti, dok je Google najavio uklanjanje svoje tražilice iz Australije, odnosno za tamošnje korisnike. Ipak, u Googleu su se predomislili i najavili da će plaćati vijesti News Corp. Ruperta Murdocha koje preuzimaju. U News Corpu su najavili kako će dijeliti svoje priče u zamjenu za "značajna plaćanja". Kroz trogodišnji sporazum News Corp je potvrdio je da će surađivati s Googleom na pretplatničkoj platformi, dijeliti prihod od oglašavanja i ulagati u video novinarstvo na YouTubeu. Google je, osim toga, najavio ugovore s nekoliko drugih australskih medijskih tvrtki, uključujući izvješćivanje o godišnjoj uplati Nine Entertainment od trideset milijuna američkih dolara. Bez obzira na postignute dogovore, nije jasno hoće li Google još na neki način reagirati na usvajanje predloženog zakona. Neki australski političari i medijski stručnjaci misle da bi mogao. Senator Rex Patrick poručio je Googleu: "Ići će širom svijeta. Hoćete li se povući sa svakog tržišta, zar ne?"

Za razliku od Googlea i Facebooka, Microsoft je podršku dao predloženom zakonu. "Kodeks razumno pokušava riješiti neravnotežu pregovaračke moći između digitalnih platformi i australskih vijesti", objavila je ta softverska tvrtka u veljači, prenosi BBC.

Pravila se mijenjaju i u Europi. Novo pravilo Europske unije o autorskim pravima kaže da tražilice i agregatori vijesti trebaju web lokacijama plaćati veze. U Francuskoj su izdavači nedavno postigli dogovor s Googleom o tome kako to treba funkcionirati. Ali, australska pravila mnogo su stroža dok je zakon dobio široku političku potporu te ga je usvojio je donji dom parlamenta. Izglasa li ga i gornji dom parlamenta, senat, kodeks će se početi primjenjivati kroz godinu dana. Vlada je objavila da nema namjeru popustiti pod prijetnjama Facebooka i Googlea.

Australski premijer Scott Morrison rekao je da njegovu vladu neće zastrašiti Facebook blokirajući feed vijesti za korisnike. Facebook je, naime, ukinuo australske vijesti ovog tjedna, a ne mogu ih čitati ni korisnici izvan Australije. Ukinuli su i pristup stranicama vlade i hitnih službi, ali su to priznali kao grešku te ih vratili u upotrebu.

U Australiji raste potrošnja digitalnih vijesti putem društvenih medija i pretraživača, navodi Reutersovo izvješću o digitalnim vijestima za 2020. godinu. Otprilike 37 posto potrošača koji su sudjelovali u anketi izjavilo je da su pristupili vijestima putem društvenih mreža tijekom tjedna, u usporedbi s 31 posto onih koji su izravno pristupili web mjestima ili aplikacijama.

Premijer Scott Morrison rekao je da velike tehnološke tvrtke možda mijenjaju svijet, ali to ne znači da bi ga trebale voditi.

- Facebookove akcije da odvoji Australiju, ukidanjem osnovnih informativnih usluga o zdravstvu i hitnim službama, bile su jednako arogantne i razočaravajuće. U redovnim sam kontaktima s čelnicima drugih država po tim pitanjima. Jednostavno nas neće zastrašiti, kazao je australski premijer.

Morrison je pozvao tvrtku Facebook na dogovor, kao što je to učinio Google. Premijer zapadne Australije Mark McGowan optužio je tvrtku da se "ponaša poput sjevernokorejskog diktatora". Ostali su sugerirali da bi vakuum vijesti mogao popuniti dezinformacije i teorije zavjere. U twitu je urednica Sydney Morning Heralda Lisa Davies taj potez opisala kao "bijes bijesa". Australski direktor Human Rights Watcha rekao je da Facebook cenzurira protok informacija u zemlji - nazivajući to "opasnim preokretom događaja".

Uz sve te velike riječi o pravu na informiranje, stoji borba za dolare. Od stotinu američkih dolara potrošenih ovih dana na digitalno oglašavanje u australskim medijima, 81 američki dolar ide Googleu i Facebooku. Facebook je daleko najvažnija društvena platforma za vijesti. U Australiji oko 36 posto ljudi koristi tu platformu, dok samo 14 posto Australaca plaća internetske vijesti. Osim toga, medijske tvrtke zabilježile su dugoročni pad prihoda od oglašavanja, dok su Google i Facebook porasli posljednjih godina.

Povezane vijesti

• Googleu prijeti rekordna kazna od 3 milijarde eura
• FACEBOOK JE MOJ BOG: Najveća društvena mreža na svijetu u partnerstvu sa crkvama nudi vjerske usluge online
• VELIKI PROBLEMI S POPULARNOM DRUŠTVENOM MREŽOM: Brojnim korisnicima jutros bez razloga ZAKLJUČANI FACEBOOK RAČUNI