(Reuters)
Venezuelanska oporbena čelnica Maria Corina Machado u egzilu osvojila je u petak Nobelovu nagradu za mir za 2025. zbog borbe protiv diktature u zemlji, primivši nagradu unatoč tome što je predsjednik SAD-a Donald Trump smatrao da treba pripasti njemu.
Machado, 58-godišnju inženjerku i ekonomisticu, venezuelanski su sudovi 2024. diskvalificirali s izbora na kojima je trebala izazvati Nicolasa Madura koji je na vlasti od 2013. godine.
"Kad autoritarni režimi preuzmu vlast, ključno je odati priznanje hrabrim braniteljima slobode koji ustanu i pružaju otpor", navodi se u obrazloženju nagrade.
'U nevjerici'
Nakon što joj je 2024. oduzeta mogućnost kandidature, Machado se bacila na kampanju svoje zamjene, bivšeg veleposlanika Edmunda Gonzaleza. Na tim su se skupovima okupljale mase koje su se nekad brojale u tisućama, prema riječima sudionika i snimkama iz medija.
No nekoliko članova Machadina užeg kruga uhićeno je, uključujući šefa osiguranja u vrijeme kampanje, a šest članova tima sklonilo se u argentinsko veleposlanstvo nakon što su tužitelji izdali naloge za njihovo uhićenje.
Kristian Berg Harpviken, tajnik tijela za dodjelu nagrada, rekao je da je razgovarao s Machado telefonom neposredno prije objave nagrade u Oslu.
"Rekla je da je to nevjerojatno i da je to nagrada za cijeli pokret, pokret u Venezueli koji se bori za demokraciju", rekao je Harpviken.
Još nije jasno hoće li dobitnica moći prisustvovati dodjeli nagrade u Oslu 10. prosinca.
Ona je prva osoba iz Venezuele koja je osvojila Nobelovu nagradu za mir i šesta iz Latinske Amerike.
Ured Ujedinjenih naroda za ljudska prava pozdravio je nagradu Machado kao priznanje "jasnih težnji naroda Venezuele za slobodnim i poštenim izborima".
Vrijeme prije dodjele obilježile su Trumpove izjave da on zaslužuje Nobelovu nagradu za mir, što je isticao i ranije. Trump je također žestoki kritičar Madura protiv koga se borila i Machado.
"Mislim da je glavna poruka da je odbor ponovno pokazao svoju neovisnost, da na njihovu odluku neće utjecati popularno mišljenje ni politički vođe“, rekao je Halvard Leira, ravnatelj istraživanja u Norveškom institutu za međunarodne odnose.
"Trump će ovo protumačiti kako želi, ali ovo je nagrada dodijeljena cilju koji su Sjedinjene Države godinama jako podržavale. Dakle, u tom smislu, teško da bi itko ovo smatrao uvredom za Trumpa", dodao je.
Nagrada Machado dodijeljena je u ozračju u kojem su Sjedinjene Države posljednjih tjedana napale nekoliko brodova za koje tvrdi da prevoze drogu uz obalu Venezuele.
Washington optužuje venezuelanskog predsjednika Madura i njegovu vladu da vode golemu organizaciju za izvoz droge u Sjedinjene Države i prošli je tjedan objavio da je nedavno uništio četiri broda koje je nazvao "narkoterorističkima", ubivši najmanje 17 ljudi.
Odbor je donio konačnu odluku prije nego što je u srijedu objavljen prekid vatre i sporazum o taocima u sklopu prve faze Trumpove inicijative za okončanje rata u Gazi.
Prije objave vijesti, stručnjaci za Nobelovu nagradu rekli su da je vrlo malo vjerojatno da će je Trump osvojiti jer se njegova politika smatra upravo demontiranjem međunarodnog svjetskog poretka, koji Nobelov odbor podržava.
Japanska organizacija Nihon Hidankyo, pokret preživjelih nakon napada atomskim bombama iz Hirošime i Nagasakija, osvojila je nagradu za mir 2024. Ova nagrada peta je pod okriljem Nobela dodijeljena ovog tjedna, nakon književnosti, kemije, fizike i medicine.
Nobelova nagrada za mir, vrijedna 11 milijuna švedskih kruna ili oko milijun eura, trebala bi biti službeno proglašena u Oslu 10. prosinca, na godišnjicu smrti švedskog industrijalca Alfreda Nobela, koji ju je osnovao u svojoj oporuci iz 1895. godine.