NEVEN DUIĆ
Kraj ere nafte? Stručnjak tvrdi: "Kriza u Hormuzu ubrzat će električnu revoluciju, a to je tek početak"
(Foto DAMIRDONKOVIC.COM)
Zašto vozač električnog vozila (EV) ne treba biti zabrinut zbog krize u Hormuzu i znači li sukob u Hormuzu kraj stoljeća nafte? Kako visoke cijene nafte utječu na potražnju i preprodajnu vrijednost rabljenih EV-ova? Koliko je EV "prljav" ako je dobivena struja iz prljavih izvora? Koliko javnih punionica u Hrvatskoj zapravo nudi 100 posto zelenu energiju? Može li infrastruktura punionica u RH zadovoljiti očekivani rast EV-ova? Hoće li do 2030. godine EV biti standard?
O svemu tome, kao i o tvrdnji da se onaj tko ima kuću vozi vrlo jeftino, a tko ima i solar - gotovo besplatno, razgovarali smo s prof. dr. sc. Nevenom Duićem s Katedre za energetska postrojenja i energetiku, Zavod za energetska postrojenja, energetiku i okoliš na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, potpredsjednikom Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, supredsjedateljem Upravljačkog panela za energetiku EASAC-a (the European Academies Science Advisory Council) te koordinirajućim vodećim autorom sedmog izvješća o procjeni klimatskih promjena IPCC.
Neovisni o Hormuzu
Prof. dr. sc. Neven Duić sudjelovao je na više od 110 znanstvenih i stručnih projekata, objavio više od 650 znanstvenih radova i prema Stanfordovu istraživanju među posto posto najutjecajnijih je istraživača u svijetu. Urednik je vodećih znanstvenih časopisa te organizator serije konferencija SDEWES o održivom razvoju energetike, voda i okoliša. Glavna područja interesa: energetska politika i planiranje, ekonomika energetike, politika održivog razvoja i planiranja resursa, te ublažavanje klimatskih promjena.
Možete li pojasniti tezu: "Tko ima kuću, vozi se vrlo jeftino, a tko ima i solar, vozi se gotovo besplatno?"
- Električna vozila, ako se pune na kućnom punjaču, plaćaju električnu energiju po noćnoj tarifi 10 c/kWh, što dođe oko 2 eura na 100 kilometara za vožnju po autocesti ili 1,20 eura na 100 kilometara za gradsku vožnju. Ako se danas vozite na dizel, 100 kilometara će vas koštati cca 12 eura. Ako ne živite u kući, onda će vas punjenje na javnim punjačima stajati 20-80 c/kWh, pa ćete vožnju gradom plaćati od 2,40 eura na 100 kilometara do 9,60 eura na 100 kilometara, a po autocesti od 4 do 16 eura na 100 kilometara. Dakle, ako punite na precijenjenim brzim punjačima, plaćat ćete slično kao vozači dizela.
Ako je netko stavio solar na krov, onda će danju imati viškove električne energije koje ili može pod nepovoljnim uvjetima predavati mreži ili puniti električni auto. Iako solar ima trošak instalacije, jednom kad ste ga postavili, sljedećih 20 - 30 godina imate električnu energiju koja vas ništa ne stoji. Kada ste nakon 5 - 10 godina isplatili investiciju, dalje se vozite besplatno, grijete besplatno i još vam je električna energija besplatna.
Zašto vozač električnog vozila ne treba biti zabrinut zbog krize u Hormuzu? Odnosno, možemo li - i ako da, zašto - reći da "solar ne prolazi kroz Hormuz"?
- Sunčeva energija stiže sa Sunca direktno na vaš panel, pa otuda šala da ne prolazi Hormuzom, kao nafta i plin. Obnovljivi izvori koji danas čine polovinu električne energije u EU-u, ne ovise o Hormuzu. Iako se četvrtina električne energije proizvodi iz fosilnih goriva koja ovise, taj je udio rapidno padajući, i vjerojatnije je da će se dati prednost električnoj energiji, goriva će poskupjeti toliko da će se ljudi manje voziti, a industrija će snositi veći dio redukcija ako ih bude bilo. Tako da se vozači električnih vozila ne trebaju brinuti, posebno oni koji žive u kući, jer čak i da cijena električne energije poraste, što je Vlada obećala da neće, i dalje će im vožnja biti jako jeftina.
Možemo li smatrati istinitom tezu da sukob u Hormuzu, ne samo da će ubrzati tranziciju, nego on znači i kraj stoljeća nafte?
- Stoljeće nafte je obilježeno sukobima na Bliskom istoku, odakle dolazi znatan dio nafte i plina, konstantnim strahom od zatvaranja Hormuza, što znači gubitak oko 20 posto nafte na tržištu, te američkom brigom da se to ne dogodi. Sad je međutim napravljen presedan, rat je doveo do zatvaranja Hormuza, jer je Iran stjeran u kut, i time je na neki način napravljeno svetogrđe koje će dovesti do toga da će sve zemlje promisliti kako živjeti bez nafte i plina koji prolaze kroz Hormuz. Za većinu zemalja koje nemaju svoju naftu i plin to znači brzu energetsku tranziciju, obnovljive izvore i elektrifikaciju grijanja, prometa i industrije. Također, svatko tko donosi odluku o kupnji automobila ili bojlera za grijanje će pomisliti o Hormuzu, i sve će se veći dio ljudi odlučivati za tehnologije koje su o Hormuzu neovisne, dakle električna vozila i dizalice topline.
Poučan primjer
Etiopija je 2023. zabranila uvoz automobila s motorom na unutrašnje izgaranje i 2025. je prodaja novih električnih vozila dostigla 98 posto, više od 96 posto u Norveškoj. Kako komentirate takav razvoj događaja i imate li u tom pogledu što poručiti hrvatskoj javnosti?
- Podaci o prodaji električnih vozila u Etiopiji su preliminarna procjena, temeljena na zabrani prodaje automobila s motorom na unutrašnje izgaranje. Radi se o malom broju novih vozila, ali je primjer poučan. Etiopija je zemlja bez vlastitih izvora nafte i plina, ali bogata obnovljivim izvorima. Dakle, njezina je odluka sasvim logična, zašto bi trošila vrijedne devize za uvoz goriva kad gorivo (električnu energiju) može proizvesti kod kuće? Električni auti na nezaštićenim tržištima su danas vrlo jeftini, gradske verzije kreću od 4.000 eura. Također, Etiopija je pokrenula domaću proizvodnju u 17 pogona. Njezin primjer slijedit će mnoge zemlje bez lokalne proizvodnje nafte.
S obzirom na trenutačno divljanje cijena nafte, koliko se prosječno skratilo vrijeme potrebno da se kroz uštede na "gorivu" pokrije viša nabavna cijena električnog vozila?
- Električno vozilo srednje klase je danas u Hrvatskoj skuplje oko 10.000 eura. Hrvatski vozač prosječno godišnje vozi 12.000 kilometara prema CVH-u, što ga po sadašnjim cijenama stoji 1.300 eura, onoga tko ima kuću i električno vozilo, to stoji 140 eura, a tko nema i puni se po javnim punjačima platit će za to od 300 do 1.100 eura. Dakle, naš vozač s kućom godišnje uštedi 1.160 eura na gorivu, plus 350 eura na servisiranje godišnje, dakle 1.500 eura godišnje, ili 6,5 godina. Nakon 6,5 godina električno je vozilo jeftinije od običnog, ali samo ako se vozilo uglavnom puni kod kuće.
Međutim, kako su na svjetskim tržištima danas nabavne cijene električnih vozila niže od običnih, za vjerovati je da će se razlika postupno izgubiti i u EU-u.
Kada gorivo probije određenu psihološku granicu, kakva je matematika troškova punjenja kod kuće vs. punjenje na javnim brzim punjačima?
- Ako su 2 eura po litri psihološka granica, onda je to 14 eura na 100 kilometara, odnosno 1.400 eura godišnje, te se električni auto isplaćuje za šest godina.
Kako visoke cijene nafte utječu na potražnju i preprodajnu vrijednost rabljenih električnih vozila?
- Povećavaju interes kupaca, potražnja za rabljenim EV-ovima snažno raste, i to često dvoznamenkasto, rabljeni EV-ovi postaju najtraženiji ulaz u električnu mobilnost, cijene rabljenih EV-ova rastu ili se stabiliziraju, EV-ovi zadržavaju vrijednost bolje kad rastu cijene goriva te se poboljšava opća percepcija EV-ova kao ekonomičnog rješenja.
Kakva je isplativost kombinacije "krovna solarna elektrana + kućna baterija + električni auto"? Smatrate li to krajnjim oblikom energetske neovisnosti?
- Takav vam sustav daje dobru ekonomiku i poboljšanu energetsku neovisnost, ali ne potpunu, jer zimi nemate dovoljno Sunčeve energije s krova i optimalno je biti dio energetskog sustava u kojem ima dvaput više vjetra od solara.
U kojoj mjeri električna vozila mogu funkcionirati kao skladišta energije (V2G - Vehicle to Grid) i time pomoći stabilizaciji električne mreže?
- Vozila mogu služiti kao skladišta energije, ali je to dosta skupo jer smanjuje trajanje automobilske baterije. Dakle, veća je korist od pametnog punjenja, gdje se auto puni samo kad je struja jeftina, što znači da dolazi iz obnovljivih izvora, ili kućnog solara.
Kakav je utjecaj na okoliš ako se EV puni iz, primjerice, ugljena naspram punjenja iz solarnih ili vjetroelektrana? Koliko je EV "prljav" ako je dobivena struja iz prljavih izvora?
- Ako se EV puni na ugljenu struju isključivo, a nema takve zemlje u svijetu, još uvijek je čišći od benzinca, 120 – 200 g CO2/km, u usporedbi s otprilike 180 - 250 g CO2/km (well-to-wheel). Samo deset posto električne energije u EU-u je iz ugljena, u Hrvatskoj pet posto, te auto punjen na prosječnu struju emitira samo 35 - 60 g CO2/km.
Koliko javnih punionica u Hrvatskoj zapravo nudi 100 posto zelenu energiju i kako korisnik to može znati?
- Nažalost, nema dostupnih podataka o tome, osim za Kaufland, koji kaže da isključivo koristi zelenu energiju, i Tesla, koja osigurava 100 posto obnovljivu energiju za sve punionice u svijetu.
Koliko je važno da se pri poticanju kupnje EV-a (preko fondova tipa FZOEU) potiče i ugradnja solarnih panela?
- Način poticanja kakav provodi FZOEU je kontraproduktivan - i kad ga nema, prodaja je u Hrvatskoj porasla. Važno je da su poticaji, koliko god bili mali, dostupni kontinuirano, a ne samo nekoliko sekundi godišnje. Poticanje solarnih panela je dobro jer širi broj korisnika, ali nije nužno, oni se isplate i bez poticanja.
Je li infrastruktura punionica u Hrvatskoj dovoljno brza da podrži očekivani rast EV-ova izazvan skupom naftom?
- Nije, Hrvatska je zapuštena zemlja što se punionica tiče. Hrvatska treba voditi računa o svojoj glavnoj ekonomskoj grani, turizmu, i osigurati dovoljan broj punionica jer ovako masovno gubimo turiste više platne sposobnosti. Da bi se potrebna infrastruktura za turizam brže isplatila, bilo bi bolje rapidno povećati prodaju, da ta infrastruktura ima korisnike i zimi.
Električna vozila će 2030. biti standard
Ako nafta dugoročno ostane skupa, a cijena baterija krene padati, vidite li do 2030. godine EV kao standard, a ne luksuz?
- Što god se dogodilo, EV će 2030. biti standard. On ni danas nije luksuz, nego isplativa investicija ako imate kuću.
Što biste rekli skeptiku koji kaže da je električni auto preskup, a "struja će isto poskupjeti"?
- Električni auto troši zanemarivu količinu električne energije u usporedbi s običnim autima, četiri puta manje. Ako struja poskupi, onda će više ljudi imati solare, pa će im vožnja biti još jeftinija. Dakle, nema prostora za skepsu.
Važno je građanima koji žive u zgradama osigurati pravo na punjenje. Svako parkirališno mjesto trebalo bi imati utičnicu.
