Ako je suditi po prognozama francuskog predsjednika Emmanuel Macrona još tri do četiri mjeseca živjet ćemo u ovim izvanrednim okolnostima, a onda bi se život polako mogao vratiti u normalu. Najpoznatiji američki stručnjak kada je riječ o virusima, Anthony Fauci, kaže da je realnije da se to dogodi u ljeto, ili čak na jesen, a zanimljivo bi bilo čuti što misli Katalin Karikó, mađarska biokemičarka, majka Covid cjepiva. "U ljeto ćemo se vjerojatno vratiti u normalni život", tvrdi ona.

Zapravo, o ovoj nevjerojatnoj ženi zaslužnoj da se tako brzo došlo do cjepiva, u našoj se javnosti malo zna. Viša potpredsjednica tvrtke BioNTech rođena je 17. siječnja 1955. godine, a autor je niza patenata koji su odobreni u Americi. Suosnivačica je i tvrke RNARx koja je bila aktivna od 2006. do 2013. godine, a majka je i dvostruke osvajačice zlatnih olimpijskih medalja, veslačice Susan Francije, koja je magistrirala kriminalistiku i sociologiju.

Usprkos zavidnoj karijeri uvijek je bila žena iz sjene, pa tako i sada, kad je svijet dobio učinkovito cjepivo protiv Covida. Zaslužna je za ključna otkrića primijenjena u revolucionarnom cjepivu, a u rijetkim intervjuima prisjetila se mladosti u Mađarskoj i karijere koju je ostvarila u Americi.

Rođena je u malom gradu, Kisújszállás, stotinjak kilometara od Budimpešte, u kući okruženoj blatom, bez tekuće vode i struje. "Bila sam sretna djevojka. Moj je otac bio mesar i voljela sam ga gledati kako radi, promatra utrobu, srca životinja, možda je otuda potekla moja znanstvena vena", rekla je jednom prilikom.

Počela je sa studijem biologije u Mađarskoj, a 1985. godine otišla je na doktorat u SAD i više se nije vratila u domovinu. "Htjela sam otići u Španjolsku s grupom Luisa Carrasca, koji je bio zainteresiran za moj rad, također u Francusku, ali komunistička Mađarska je stvari jako otežala".

Nije joj bio lagan početak ni u Americi, zemlji odakle su krenule mnoge revolucionarne metode i spoznaje, pa je imala mnogobrojne protivnike ideje da se naprave cjepiva na bazi molekule RNA, potpuno iste koju sada dvije velike farmaceutske firme, Moderna i Pfizer, koriste u borbi protiv koronavirusa. "Od institucija i farmaceutskih tvrtki dobivala sam jedno odbijenično pismo kad sam od njih tražila novac da bih razvila ovu ideju", kaže Katalin Karikó.

Ovih je dana, kad su američka cjepiva krenula širom svijeta, pokazala novinarima pismo farmaceutske tvrtke Merck & Co u kojem je odbijaju i ne žele joj dati 10.000 dolara da nastavi istraživanja koja su sada dovela do revolucionarnog cjepiva. Moderna i BioNTech bili su pametniji i na osnovu istraživanja mađarske znanstvenice razvili cjepivo na kojem će zaraditi milijarde dolara. Punih 30 godina trajala je bitka Katalin Karikó da zainteresira moćne kompanije, svi su joj priznali da su njena razmišljanja zanimljiva, ali ništa više od toga.

RNA je molekula bez koje život na Zemlji ne bi mogao postojati. Glasnik je zadužen za ulazak u jezgru naših stanica, čitanje informacija sadržanih u našoj knjizi genetskih uputa, DNK, i izlazak s receptom za proizvodnju svih proteina koji su nam potrebni za kretanje, gledanje, disanje, razmnožavanje, življenje. Karikó je željela iskoristiti vlastite stanice pacijenta kako bi se stvorio protein koji će ih izliječiti ubrizgavanjem male RNA poruke. "Svi to sada razumiju, ali ne i tada".

U tim je godinama bila uspješna genska terapija, koja se temeljila na trajnoj promjeni DNA radi ispravljanja bolesti. Ta se vizija počela relativizirati kad se pokazalo da modificiranje DNA može generirati pandemije. Ljeti se vjerojatno možemo vratiti na plažu, u normalan život. A s više od 3.000 smrtnih slučajeva dnevno u SAD-u, ne sumnjam da će se ljudi cijepiti. Pogotovo oni stariji", kaže Karikó.

Derrick Rossi, jedan od osnivača Moderne, kaže da bi Karikó i Weissman trebali dobiti Nobelovu nagradu za kemiju. Kenneth Chien, kardiovaskularni biolog sa Karolinskog instituta u Švedskoj, a također i suosnivač Moderne, slaže se s tim prijedlogom.

Karikó razumije da postoje ljudi koji sumnjaju u te lijekove "jer cjepivo na bazi RNA nikad nije odobreno. No prototipovi su u upotrebi više od 10 godina, na primjer protiv raka, u kliničkim ispitivanjima, i pokazali su se sigurnima".

Ali, ima i onih koji tvrde da mađarska znanstvenica nikako nije prva koja je radila na ovim otkrićima. "Bilo bi smiješno smatrati je takvom", kaže Hans-Georg Rammensee, imunolog sa sveučilišta u Tübingenu. Ovaj znanstvenik objašnjava da je njegov tim 2000. godine pokazao da je injekcija nemodificirane RNA generirala pozitivan imunološki odgovor kod miševa. "Tražili smo cjepivo protiv raka", kaže. Iste je godine Rammensee osnovao tvrtku za razvoj cjepiva, "ali projektu je trebalo puno vremena da se pokrene jer nije bilo sredstava". Ta se tvrtka zove Curevac i trenutno je treći konkurent u utrci messenger RNA cjepiva protiv Covida. EU je odobrila 225 milijuna doza lijeka Curevac, ako konačno pokaže učinkovitost. Ova tvrtka ne koristi modificiranu RNA, a Rammensee vjeruje da ni to ni bilo koji drugi Karikin napredak nije bio presudan. "Bez naših studija iz 2000. ne bi bili osnovani ni Moderna ni BioNTech, ali bili su brži u razvoju".

Povezane vijesti

• U svijetu se trenutno radi na oko 150 cjepiva protiv koronavirusa. Najveća enigma je koje će biti I SIGURNO I DJELOTVORNO
• MIRJANA KRIZMANIĆ, psihologinja, spisateljica i znanstvenica: Ljude ne treba nagovarati da se cijepe, nego ih uvjeravati da je to za njihovo dobro. JA ĆU SE PRVA I PRED SVIMA CIJEPITI!
• EKSKLUZIVNO: Kontroverzni imunolog Srećko Sladoljev protivi se obaveznom i masovnom procjepljivanju. Tvrdi da ljudima PRIJETI OPASNOST OD CJEPIVA, A NE OD VIRUSA!