PROSVJEDUJE SE POSVUDA

JE LI SVIJET DOISTA POLUDIO? Eksplozije prosvjeda i javnog nezadovoljstva šire se zajedno s pandemijom

| Autor: Dubravko GRAKALIĆ
Prosvjednice globalnog pokreta Extinction Rebellion u Londonu (EPA)

Masovni prosvjedi zbog korona mjera, ljudskih prava, politike i ekologije zavrtjeli su planetu. Ali godina 2020. nije samo godina pandemije, nego i godina građanske pobune

Građani velikog broja zemlja – od Australije do Francuske – prestali su šutjeti i promatrati što rade vlade koje su, manje-više demokratski, sami izabrali. Prosvjeduje se posvuda, na ulicama glavnih gradova čuju se krik i bijes građana koji traže svoja prava i slobode, bore se za vlastiti posao i protiv korupcije, za čisti okoliš i rodna prava, za prava manjina i poštene izbore, za transparentne mjere glede korona pandemije i za mnoge druge stvari. Javno nezadovoljstvo postalo je prosvjedna svakodnevnica u velikom dijelu svijeta i nema sumnje da je to trend koji će obilježiti 2020. godinu.

Katalog prosvjeda i uličnih nemira bilježi akcije ljutitih građana koji često diljem planete protestiraju unatoč zabranama i policijskoj represiji. Demonstrira se unatoč epidemiološkim mjerama koje vrijede u cijelom svijetu – često i protiv njih – a nisu rijetki primjeri da vlasti koriste upravo korona krizu za vlastite probitke što izaziva nove građanske proteste.

Prosvjedi tisuća „žutih prsluka“ u Parizu minulog vikenda pokazali su da im pandemija ne smeta da obnove svoje zahtjeve – čak i u slučajevima desetak tisuća novozaraženih dnevno. Proteklih mjeseci „žuti prsluci“ bili su utišani strahom od korone, ali žestoki subotnji prosvjedi na kojima je uhićeno više od dvjesto demonstranata vratilo ih je u žižu javnog interesa. Na pariškim protestima, „žuti prsluci“ isticali su antifašističke simbole.

Prije nekoliko dana na prosvjedima u Hong Kongu uhićeno je najmanje tristo osoba jer su se digli na noge protiv odluke Vlade koja, pod izlikom korona pošasti, želi na godinu dana odgoditi izbore za zakonodavno vijeće. Promatrači prilika u tom kineskom velegradu pravi razlog odluke vlade koja je izazvala prosvjede vide u bojazni od gubitka vlasti. U Hong Kongu se redovito protestira na ulicama od lipnja 2019. godine. Svakog vikenda okupljaju se tisuće ljudi da bi se usprotivili zakonima koje donosi vladajuća Komunistička partija Kine.

Nakon kolovoških predsjedničkih izbora u Bjelorusiji se gotovo svakodnevno protestira zbog namještanja rezultata u korist tamošnjeg diktatora Aleksandra Lukašenka. Tisuće građana okuplja se u Minsku i drugim velikim gradovima u znak podrške Svetlani Tihanovskoj, liderici oporbe koja je po njihovom mišljenju dobila većinu na izborima. Na ulicama bjeloruskih gradova sve se više, uz priznavanje izbornih rezultata i odlazak predsjednika Lukašenka, traži kompletna politička i društvena reforma. Sjedinjene Američke Države pod valom su prosvjeda nakon brutalnog policijskog ubojstva Afroamerikanca Georga Floyda u Minneapolisu u lipnju. Protesti se od tada, a zabillježeno je još nekoliko primjera policijskog nasilja nad Afroamerikancima, događaju svakodnevno i svakako će utjecati na ishod predsjedničkih izbora 3. studenog. Zbog pokreta „Black Lives Metter“ demokratski kandidat Joe Biden za potpredsjedničku kandidatkinju izabrao je Afroamerikanku Kamalu Harris.

Posljednji masovni prosvjedi u SAD-u održani su u Portlandu, u saveznoj državi Oregon gdje traju više od stotinu dana. Uhićeni su deseci građani zbog nasilja i bacanja Molotovljevih koktela na policiju. Predsjednik Donald Trump ukinuo je dekretom federalno financiranje „gradova u kojima vlada bezakonje.“ Do sada su veći i nasilni nemiri zabilježeni u četrdeset najvećih američkih gradova, od New Yorka do Los Angelesa, dok je u 15 saveznih država u pomoć pozvana Nacionalna garda.

Ni u zemljama regije, hrvatskim susjedima, nema mira na ulicama. U Crnoj gori su mjesecima prije parlamentarnih izbora održavane ulične prosvjedne „litije“ protiv Zakona o slobodi vjeroispovjesti koje je poticala Srpska pravoslavna crkva. Nakon izbora 30. kolovoza na kojima je došlo do promjene vlasti i poraza „crnogorskog Lukašenka“ Mile Đukanovića, najveći skup u povijesti te zemlje organizirali su izborni gubitnici. Na „Patriotskom skupu“ u Podgorici sudjelovalo je više od pedeset tisuća Crnogoraca koje podržavaju vlast predsjednika Đukanovića i Demokratske partije socijalista – što je gotovo deset posto stanovništva te male balkanske države. Očekuje se i nastavak prosvjeda Đukanovićevih pristaša, dok su izborni pobjednici izjavili da neće protestirati jer im se ne odgovara na provokacije.

U susjednoj Srbiji protesti već godinama obilježavaju svakodnevnicu. Marševe desnice protiv vlasti Aleksandra Vučića pod geslom „Jedan od pet milijuna“ u travnju su zamijenili prosvjedi protiv oštrih policijskih mjera uvedenih zbog korona pandemije. Započeli su 26. travnja lupanjem u lonce i puštanjem glasne glazbe na balkonima i prozorima, što je bila reakcija na policijski sat koji je svakodnevno trajao šest tjedana. Ponovno uvođenje policijskog sata zbog korone u lipnju dovelo je do masovnih, ali i nasilnih prosvjeda u Beogradu i drugim srbijanskim gradovima. Prije toga, u Beogradu se prosvjedovalo i protiv migranata.

Žestoki nemiri protiv korupcije i vlasti održani su proteklih mjeseci u Bugarskoj. Protesti protiv premijera Bojka Borisova trajali su dva mjeseca te je posljednji skup ispred parlamenta u Sofiji nazvan „Velika narodna pobuna“. Prosvjednici su tražili ostavku premijera i glavnog državnog odvjetnika Ivana Gaševa. Prosvjedi su popraćeni nasiljem i na velikim brojem uhićenih. Premijer Borisov ponudio je ostavku nakon promjene ustava u parlamentu, ali procjenjuje se da time samo kupuje vrijeme do izbora u ožujku 2021. godine. Bugarska je najsiromašnija država EU (ispred nje jedino je Hrvatska), te po ocjeni Transparency Internationala, najkorumpiranija.

Velika Britanija, iako je mjesecima živjela u lockdownu, bilježi prosvjede kojima se traži veća sloboda od epidemioloških mjera - što je uočeno i u Francuskoj i drugim zemljama „stare Europe“.

Ipak, ima i izuzetaka. Globalni pokret Extinction Rebellion (može se prevesti kao „Pobuna zbog izumiranja“) djeluje i dalje dugotrajnim prosvjedima u Velikoj Britaniji i još 72 zemlje svijeta, među kojima je i Hrvatska. To je politički i nestranački međunarodni pokret koji koristi nenasilnu izravnu akciju da bi nagovorio vlade da pravedno djeluju na klimatskim i ekološkim izvanrednim situacijama. Britanski ogranak ima tri zahtjeva prema svojoj vladi, a slični su zahtjevi i u drugim državama. Traže da Vlada kaže istinu i proglasi klimatsku i ekološku krizu, da radi s drugim institucijama da bi priopćila hitnost promjena, da djeluje na zaustavljanju gubitka biološke raznolikosti i smanjenju emisija stakleničkih plinova na neto nulu do 2025. godine te da se rukovodi odlukama građanskog zbora o klimi i ekološkoj pravdi. Extinction Rebellion djeluje kroz 1139 lokalnih grupa (jedna je i u Zagrebu) u 72 države na svim kontinentima i do sada su priredili 128 prosvjeda. Za predstojeću jesen najavili su novi val globalnog građanskog neposluha od Poljske do Ekvadora te Australije do Austrije.

„Pobunjenici XR okupit će se u kreativnim, živopisnim, odlučnim, ali mirnim prosvjedima da bi poremetili uobičajeno poslovanje i pozvali na hitno kazivanje istine i akciju vlada radi rješavanja klimatskih promjena i gubitka biološke raznolikosti“, poručili su iz Extinction Rebelliona.

U Njemačkoj su održani vrlo raznorodni skupovi u vezi korona epidemije na kojima su zajedno nastupali oni koji smatraju da ta zaraza uopće ne postoji, poklonici teorija zavjera, ali i pripadnici krajne desne AFD stranke. Ukratko, nešto slično zagrebačkom „Festivalu slobode“.

U Berlinu su pojedini prosvjednici nosili zastavu Reicha, „Reichflagge“ koju su koristili i nacisti, a bila je službena insignija u doba njemačkog carstva. Pored njih vijorile su šarene zastave s natpisom „Peace“. Zajedno s njima demonstrirali su i učenici koji se protive nošenju zaštitnih maski u školi. Protiv korona restrikcija nedavno se prosvjedovalo u Bruxellesu. Protesti su imali slogan “Stop, mjerama - stop, ludilu”, a organizirala ih je grupa pod nazivom Viruswaanzin (Virusno ludilo). Oni tvrde da belgijska vlada pretjeruje s mjerama obaveznog nošenja maske i drugim restrikcijama u okviru borbe protiv pandemije COVID-19. Na transparentima su ispisali poruke “Ne, maskama”, “Sloboda počinje gdje strah nestane”, “Ne zdravstvenoj diktaturi” i “Ne želimo cjepiva”. Smatraju i da vlasti mjerama prevencije širenja koronavirusa krše slobode pojedinaca i štete ekonomiji Belgije.

Na drugom kraju svijeta, u Australiji, policija je u nekoliko gradova uhapsila više desetka ljudi tokom protesta zbog antikorona mjera. U Melbournu, najzaraženijem gradu u Australiji, demonstranti su klicali „sloboda" i „ljudska prava su važna". Prosvjedovalo se i u Sidneyu, Brisbaneu, Adelaidu i Perthu, a prosvjednici su platili kazne zbog nepoštovanja epidemiloških mjera. U toj državi od posljedice zaraze preminulo je oko 800 ljudi.

Je li svijet dovoljno „poludio“ da građanski neposluh, koji je izražen i u drugim zemljama, promijeni društvenu stvarnost? Teško je to pretpostaviti. Ali, godina 2020. nije samo godina pandemije, nego i godina građanske pobune.


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater